Pulp Fiction na TV-u i Srbenka u kinu Meeting point / 10.12.2018.

Pulp Fiction

Pulp Fiction

CineStar TV Premiere 1 22.10.

Jedan od najslavnijih i najobožavanijih filmova svih vremena, Pulp Fiction, ni više od dva desetljeća nakon premijere nije izgubio ništa od svoje svježine, lucidnosti i originalnosti. Pogledajte ga još jednom i prisjetite se nezaboravnih scena Johna Travolte i Ume Thurman, Samuela L. Jacksona, Tima Rotha i Amande Plummer, Brucea Willisa, te mnogih drugih.

Slijede spojleri.

Pumpkin (Tim Roth) i Honey Bunny (Amanda Plummer) dvoje su lopova koji, jedući u gostionici, odluče kako je najbolja stvar koju mogu napraviti ta da je opljačkaju. Vincent Vega (John Travolta) i Jules Winnfield (Samuel L. Jackson) plaćeni su ubojice koji rade za Marcellusa Wallacea (Ving Rhames), zna adatku da svome šefu vrate ukradenu posebnu i vrlo tajanstvenu aktovku. Kasnije, Vincent, po Wallaceovu nalogu, mora izvesti njegovu suprugu Miu (Uma Thurman) na večeru u grad, dok je on na poslovnom putu. Butch Coolidge (Bruce Willis) veteran je boksačkih borbi, kojemu je plaćeno da lažira i pusti meč, ali on slučajno ubija svog protivnika. Sada želi pobjeći iz grada, ali ne prije no što uzme sretni zlatni sat svoga oca.

Crna komedija ispričana kroz okvir omnibusa, Pulp Fiction je bez ikakve dvojbe jedan od najvažnijih i najboljih filmova svih vremena, remek-djelo koje je svojom citatnom estetikom, sočnim dijalozima i nepredvidljivom glumačkom podjelom uvelike utjecalo na eksploziju takozvane indie kinematografije sredinom devedesetih, ali joj i otvorilo vrata velikog tržišnog uspjeha. Pričajući četiri slabo povezane priče u linearnim skokovima, redatelj i ko-scenarist Quentin Tarantino kao da je želio naglasiti kako je ono najvažnije u svakom filmu njegov temelj, a to su priča i dijalozi, ali i da sama sirovina bez originalnog recepta ne može pružiti ništa vrednije od kratkotrajne zabave. Iako iz njegova kataloga povijesnih scena obožavatelji diljem svijeta mogu brojne recitirati naizust, Pulp Fiction jedan je od naslova koji nam nikad neće dosaditi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G6 kao remek-djelo:

Povodom obilježavanja sedamdesetogodišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Međunarodnog dana ljudskih prava, Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini i Obala Art Centar organizuju specijalnu projekciju filma Srbenka Nebojše Slijepčevića. Film će biti prikazan u ponedjeljak, 10. decembra u 20 sati u kinu Meeting Point u Sarajevu, uz slobodan ulaz za sve posjetioce.

Projekciji će prisustvovati autor filma Nebojša Slijepčević, s kojim će razgovor nakon projekcije voditi Robert Zuber. Srbenka je na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu osvojila Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film te nagradu publike za najbolji dokumentarni film.

Svjetsku premijeru film je imao na festivalu Visions du Reel u Nyonu gdje je nagrađen Buyences-Chagoll nagradom, nakon čega mu je u Cannesu uručena nagrada Doc Alliance, koju dodjeljuje žiri sedam uglednih europskih dokumentarnih festivala. Europska filmska akademija ovaj je film uvrstila među 15 najboljih europskih dokumentarnih ostvarenja u 2018. godini.

U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt stoljeća kasnije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o tom slučaju. Srbenka prati pripreme i probe za predstavu Aleksandra Zec, Olivera Frljića i dramaturga Mladena Blaževića u produkciji HKD Teatra iz Rijeke. Kazališne probe ubrzo prerastaju u kolektivnu psihoterapiju za sve uključene, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio…

Najveće svjetske fešte / nedjelja 09.12.2018.

Najvece svjetske feste

Najvece svjetske feste

HRT1 20.40.

U prvoj epizodi svog novog serijala Najveće svjetske fešte Robert Knjaz u svom prepoznatljivom “knjazovskom” stilu u 52 minute dinamičnog i izuzetno zanimljivog sadržaja donosi televizijsku priču s jedne od najvećih fešta Španjolske.

O utrci s bikovima u sklopu obilježavanja San Fermina u Pamploni, no priča je to i o gradu Pamploni, njegovim stanovnicima, načinu života, kršćanskom svecu Svetom Ferminu – čije se mučeništvo slavi te utječe na feštu – od običaja do odjeće koja se nosi te samim glavnim zvijezdama fešte – bikovima i njihovoj sudbini.

Glavnu joj je promidžbu odradio nobelovac Ernest Hemingway u svojim djelima, a broj sudionika iz svih krajeva svijeta do današnjega je dana narastao na više od milijun. Zašto su balkoni i prozori Pamplone najunosniji na svijetu? Koji motivi ljude potiču na sudjelovanje u utrci s bikovima i izlaganje svoga života smrtnoj opasnosti? Kako izgleda povlaštena mirovina bika koji preživi feštu? I zašto je glavni lik festivala bik, a ne kokoš, majmun ili gnu?

La vita e bella, Vozač i Mali buda / srijeda 05.12.2018.

La vita e bella

La vita e bella

CineStar TV Premiere 1 19.45.

Otac gegovima i humorom sinu holokaust prikaže na način da mu djetinjstvo učini sretnim.<3

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C3:

Vozač je na HRT2 u 23.35:

The Driver i Devils at the Doorstep / četvrtak 23.08.2018.

HRT3 22.50.

Jesse Konrad tipičan je moderni američki dječak. Živi u Seattleu s ocem Deanom, inženjerom, i majkom Lisom, učiteljicom. Jednog dana obitelj zatekne pred vratima izaslanstvo budističkih redovnika iz daleke planinske kraljevine Butan, koje predvodi lama Norbu. Redovnici vjeruju da bi u Jesseu mogao biti reinkarniran jedan od najuvaženijh lama. Sumnjičavi, ali znatiželjni, Konradovi ugošćuju redovnike i dopuštaju im da dugo razgovaraju s Jessejem. Dean se nalazi u osobnoj krizi, pa odluči pratiti Jessea u Butan, kamo redovnici pozivaju dječaka. Jesse uz lamu Norbua kreće na veličanstveno putovanje ne samo u potpuno drugi svijet, već i 2.500 godina u prošlost, do zore budizma, živopisnog i čarobnog dvorca princa Sidarte, čija će iskustva dovesti do njegovog utjelovljenja Bude.

Smrt gospodina Lazarescu i Što je klasik? – A. P. Čehov / utorak 04.12.2018.

The Death of Mr Lazarescu

The Death of Mr Lazarescu

HRT3 23.00.

Kako to izgleda kad završite u Koševo bolnici (čast doktorima izuzecima) i zbog čega trebate raditi sve da se što kasnije u lajfu tamo zadesite vidjet ćete u ovom odličnom filmu.

Gospodin Dante Lazarescu (I. Fiscuteanu) je umirovljeni inženjer koji živi sam s tri mačke u malenom stanu u predgrađu Bukurešta. Jedne večeri mu je loše i nazove hitnu pomoć. Kako u početku hitna ne stiže, on pozove u pomoć susjedu. Kad hitna napokon stigne, liječnik odluči da pacijenta prevezu u bolnicu na detaljnije pretrage. U bolnici ga odluče prevesti u drugu, bolje opremljenu bolnicu, a i iz nje ga šalju dalje. Kako noć odmiče, liječnici ne mogu pronaći pravu bolnicu za gospodina Lazarescua čije je stanje sve gore.

Postigavši odmah veliki uspjeh među kritičarima (no zbog svojega stila i tematike ne naročit među gledateljima), film je plijenio pažnju izvrsnom režijom, odmjerenim ironijskim stavom i dobro ispričanom pričom koja progovara o osamljenosti starih ljudi u donedavno politički izoliranoj Rumunjskoj. U glavnoj ulozi nastupa I. Fiscuteanu, kojemu je ovo bila posljednja uloga: umro je, naime, godinu dana nakon premijere. Film je osvojio mnogo nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, među ostalim i Un certain regard na Canneskom festivalu.

Film je prikazan u okviru programa Posvećeno Cristi Puiu na jedanasetom SFF-u 2005. godine.

HRT3 21.40 – Što je klasik A. P. Čehov

Bio je surov pisac, niko nije kao on izrazio tako jasno težinu stvarnosti, a njegov je život u znaku tišine kakva je danas doslovno nezamisliva.
Izbjegavao je klasičnu teatralnost i velike priče, klasične sukobe i velike obrate. Naučio nas je da se vrijeme hrani našim životima i da je šutnja stalni pratilac razgovora. Kako je jedan liječnik revolucionirao dramsku književnost, govori komparatist književnosti, teatrolog, dramaturg i pisac, akademik Dževad Karahasan.

The Exorcist, American Graffitti i Revolutionary Road / ponedjeljak 03.12.2018.

The Exorcist

The Exorcist

HRT2 23.15.

Istjerivač đavola poznatoga američkoga redatelja Williama Friedkina (našoj publici najpoznatijega po filmu Francuska veza) kultni je film strave, adaptacija istoimena romana (i scenarista) Williama Petera Blattyja, čija je tema stravični slučaj djevojčice u čije je tijelo ušao vrag, mrzitelj ljudi i vjere i koji na taj način kani utjeloviti svoje zlo na Zemlji. Pun zastrašujućih scena, napetih i naoko bezizlaznih situacija, film ipak ostavlja dovoljno prostora za razmišljanje o snazi ljudske vjere i odnosa čovjeka prema zlu.

Chris (E. Burstyn) je filmska glumica koja je nedavno poslom došla u Washington. Iznenada, ona počne primjećivati neobične promjene u ponašanju i izgledu svoje dvanaestogodišnje kćeri Regan (L. Blair). Iako sve djeluje kao ispad shizofrenije – djevojčica se baca po krevetu, vrišti i udara o zid, psihijatri joj, zgroženi slučajem, ne uspijevaju pomoći. Kako nesvakidašnja bolest napreduje, očajna Chris odluči zaboraviti liječnike i potražiti pomoć u crkvi. Naime, njoj se učini da se možda radi o slučaju ulaska demona ili vraga u ljudsko tijelo i možda bi baš svećenici mogli imati na to odgovor. Ona se tako sprijatelji s mladim svećenikom iz obližnjega mjesta, a koji se i sam bori sa svojim osobnim problemima.

Uz ostale, u filmu glumi poznata američka glumica E. Burstyn, te slavni švedski glumac M. von Sydow. Među dvanaestak nagrada po raznim festivalima, film je osvojio dva Oscara – za najbolji scenarij i zvučne efekte.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F5 kao remek-djelo:

Prva Plus 15.15.

Komična drama. Kalifornija, ranih šezdesetih godina. Ljeto je završilo, a maturanti Curt (R. Dreyfuss) i Steve (R. Howard) žele provesti još jednu zabavnu noć prije nego što sutradan ujutro napuste rodni gradić i pođu na studij. Dok se Curt još uvijek premišlja oko svojeg odlaska, Steve je siguran u odluku pa čak objasni svojoj djevojci Laurie (C. Williams) kako je vrijeme da počnu izlaziti s drugima jer je teško održati vezu na daleke pruge. Svoj je auto Steve ostavio na čuvanje nespretnom štreberu Terryju (C. M. Smith) koji odmah polazi u lov na cure. Prva na koju naiđe lijepa je Debbie (C. Clark), djevojka kojoj je posjedovanje auta bitno kod izbora muškarca. U potrazi je za djevojkom i zgodni buntovnik John (P. Le Mat) koji, vozeći se gradom, nabasa na bahatu trinaestogodišnju Carol (M. Phillips) koje će se poslije teško riješiti. U međuvremenu, Curt noć provodi tražeći prekrasnu tajanstvenu plavušu koja mu se u prolazu obratila iz drugoga automobila.

Jedna od najzanimljivijih činjenica vezanih uz ovaj film jest ta da ga je režirao George Lucas, jedan od najzaslužnijih aktera svojevrsne preorijentacije Hollywooda s filmskog artizma na komercijalu i spektakl. Nakon što je već hvaljenim filmom THX 1138 zašao u sferu znanstvene fantastike, a prije nego što je svijetu podario obožavanu svemirsku sagu Zvjezdani ratovi, Lucas je snimio Američke grafite, posvetu duhu pedesetih i šezdesetih. Upravo je taj mali film poharao američka kina naišavši u tamošnjoj publici na mnogobrojne nostalgičarske duše. Drive-in restorani i kina, prepoznatljive linije ondašnjih Fordova i Chevroleta, karirane košulje i veste, naivni pogledi na ljubav i seks, buntovni pojedinci suprotstavljeni konzervativnim šminkerima, sve su to prepoznatljive vizualne, socijalne i psihološke odlike vremena koje je Lucas, nedvojbeno gajeći prema njemu ljubav, fantastično rekonstruirao za potrebe filma. Ono što ga među ostalim čini bezvremenim jest njegovo problematiziranje kompleksnosti odrastanja, kompleksnosti koja ne poznaje vremensku dimenziju, već iz desetljeća u desetljeće konstantno mori mladiće i djevojke. Postigavši fantastičan odjek u javnosti, kod publike i kritike, Američki grafiti odigrali su vrlo važnu ulogu u Lucasovoj karijeri, ali i u karijerama danas slavnih glumaca R. Dreyfussa i H. Forda te glumca i redatelja R. Howarda. Film je bio nominiran za pet Oscara (film, redatelj, scenarij, montaža, sporedna ženska uloga – C. Clark), a od četiri nominacije za Zlatni globus potvrdio je dvije – za najbolji film (komedija) i najperspektivnijeg mladog glumca (P. Le Mat).

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu B5:

Pink Premium 20.00.

April i Frank Wheeler su mladi, naizgled sretan par koji sa svoje dvoje djece živi u predgrađu Connecticuta polovinom prošlog stoljeća. Njihovo samopouzdanje zapravo je maska kojom prikrivaju nezadovoljstvo svojim poslovima i odnosom. Frank radi dosadni, ali dobro plaćen posao, a April je domaćica koja cijeli život želi postati glumica. Odlučni u činjenici da se prikažu boljima od ostalih, odlaze u Francusku očekujući da će tamo ostvariti svoje snove. Put oslobođenja je rađen prema romanu Richarda Yatesa. Film je imao 3 nominacije za Oscara i 4 nominacije za Zlatni globus, sa kojim je nagrađena Kate Winslet za najbolju glumicu u drami. Put oslobođenja je osvojio još 17 filmskih nagrada.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Blade Runner – The Final Cut i Turneja / nedjelja 02.12.2018.

Blade Runner - The Final Cut

Blade Runner – The Final Cut

HRT2 21.05.

O ovom filmu je sve napisano. Voljeli ili ne sajfaj, ako ga niste gledali – frontalni/a ste kreten/uša.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D1 kao remek-djelo:

FTV 21.00.

Radnja filma smještena je u 1993. godinu i prati grupu beogradskih glumaca vođenih potrebom za brzom zaradom. Nesvjesni u šta se upuštaju, dolaze u ratom zahvaćena područja Bosne i Hercegovine i lutaju od ratišta do ratišta. Njihova naivnost vodi ih u centar stravičnih događaja i istovremeno ih spašava iz nevjerojatnih, po život opasnih situacija. Turneja je prikazana na preko 30 međunarodnih filmskih festivala a nagrađena je u Montpellieru (Grand Prix za najbolji film), u Solunu (Nagrada kritike za najbolji film) i Montrealu (Najbolja režija i nagrada kritike).