Requiem for a Dream, Deconstructing Harry i Oh Boy / subota 21.07.2018.

Requiem for a Dream

Requiem for a Dream

Harry (Jared Leto) i Marion (Jennifer Connely) dvoje su ljubavnika koji pokušavaju ostvariti svoju verziju američkog sna: pronaći neki posao, skrasiti se i provesti ostatak života zajedno u ljubavi. Problem je u tome što su oboje ovisnici o heroinu i što potreba za drogom koja upravlja njihovim životima stalno prijeti uništenjem njihovih snova. Jaran Tyron je isto navučen i kao sitni krimos gleda kako doći za do droge. Harryjeva majka je također zavinsa od TV reklama i gleda samo kako doći na male ekrane. Ludnica od filma Aronofskog koji ga ukaka s Majkom!, svojim posljednim filmom.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D7:

Harry Block (Woody Allen) je uspješni pisac, koji smatra da je beznadežno opsjednut seksom, a što mogu da potvrde i njegove tri žene i bezbrojne ljubavnice. Mučen time što ne može da nađe inspiraciju za novi roman, kreće na dugo putovanje u New York da primi nagradu za životno djelo te preispituje svoj život. U dilemi je koga da povede na taj put – ljubavnicu, prijateljicu, sina…. Na kraju Harry unajmljuje prostitutku da mu pravi društvo, a pred sam polazak im se pridruži njegov prijatelj Richard (Bob Balaban). Počinje jedno ludo putovanje.

Propali student prava Niko nalazi se na životnoj raskrsnici bez ideje kamo krenuti i šta bi sam sa sobom. Prepušta se dnevnoj stihiji koja ga vodi na razna mjesta u Berlinu, od kafića u kojem pokušava popiti kafu do filmskog seta, partije golfa s ocem, konceptualne predstave, hitne medicinske pomoći. Uz lajtmotiv “popiti kafu” susreće razne ljude, sarkastično portretirane stanovnike Berlina, koji ga dovode u nezavidne situacije.

Debitantski film njemačkog autora Jana Ola Gerstera snimljen je u crno-bijeloj tehnici te podvučen suptilnim muzičkim jazz sekvencama Oh Boy ili Coffee in Berlin (engleski naslov filma) dočarava ritam i dušu jednog od najekstravagantnijih europskih gradova. No ono što je autoru posebno krenulo od ruke ovim skromno financiranim filmom jest nevjerojatno precizan prikaz nekoliko generacija. One kojoj je još u sjećanju Drugi svjetski rat, zatim generacije koja je svoju živahnu mladost prošla 70-ih pa sve do glavnog lika ovoga film, koji u svojim ranim tridesetima ne osjeća strast niti ambiciju spram ičega.

Ajme meni je postigao golem uspjeh u Njemačkoj gdje je nagrađen s čak 6 glavnih Lola nagrada, zatim nagradom njemačke filmske kritike, kao i nagradama na nizu njemačkih filmskih festivala. Jan Ole Gerster osvojio je Europsku filmsku nagradu kao otkriće godine.

Cidade de Deus i Poslići:) / petak 20.07.2018.

Cidade de Deus

Cidade de Deus

Dječko uslikava dilere i kriminal generalno u Riju. Po istintoj priči. Rijetko dobar prikaz ljeta u jednom gradu. Na fotki iznad fotograf (glavni lik u filmu, mladac) sjedi na plaži sa curicom. Imate osjećaj da im sunce sjedi (također) na ramenima.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G6:

Šta je to red, rad, disciplina, ali i šarolike vizije vidjet ćete u ovom filmiću o posliću.

The Conversation i Kramer vs. Kramer / četvrtak 19.07.2018.

The Conversation

The Conversation

Harry Caul (G. Hackman) stručnjak je za elektronsko prisluškivanje. Prisluškujući mladi par, Ann i Marka, otkrije da se sprema ubistvo. Premda je inače samotan profesionalac, koji osjećaje ne miješa s poslom, ovaj put čini kobnu pogrešku i umjesto da samo prisluškuje i o tome izvijesti naručitelje, on se umiješa u posao. To će izazvati niz događaja, vrtlog u kojem će se Harry morati boriti za vlastiti život.

Prisluškivanje, film koji kritički progovara o društvu i politici, jedan je od najambicioznijih Coppolinih filmova koji je kritika iznimno hvalila.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D1:

Joanna Kramer (Meryl Streep) je akademska umjetnica, domaćica i majka. Sa svojim mužem Tedom (Dustin Hoffman) ima sina Billyja (Justin Henry). Zbog osjećaja da je takav život ograničava, a muža zapostavlja, Joanna odlazi kako bi “pronašla samu sebe”.

Ted, koji se do tad fokusirao na svoju karijeru u marketingu, i koji je taman ostvario najveći posao za svoju agenciju, šokiran je Joanninom odlukom, ali nema drugi izbor, osim da nastavi odgajati Billyja sam. Uskoro mu u pomoć priskače komšinica Margaret (Jane Alexander), također samohrana majka, a Ted počinje shvatati zašto ga je supruga ostavila. U međuvremenu, postaje sve više zainteresiran za Billyjev odgoj, sve više zanemaruje svoj posao i na kraju ga gubi.

Otprilike godinu i po nakon što je otišla, Joanna se vraća u New York i traži starateljstvo nad Billyjem, pa počinje sudski spor.

Film ozbiljno obrađuje temu razvoda i kako on utiče na sve učesnike, posebno na djecu.

Kramer protiv Kramera je dobio pet Oscara 1980. godine – za najbolji film, najboljeg reditelja (Robert Benton), najbolji adaptirani scenario, najboljeg glavnog glumca (Dustin Hoffman) i najbolju sporednu glumicu (Meryl Streep). Osmogodišnji Justin Henry nominiran je za najboljeg sporednog glumca.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

Pozicija djeteta / srijeda 12.09.2018.

HRT3 09.05.

Pozicija djeteta, u režiji Kalina Petera Necera, je savremena drama, ali i svevremenska priča, o odnosu dijabolične majke i (u ovom slučaju, tridesetdvogodišnjeg) sina. Barbu je jedne hladne martovske noći prekoračio dozvoljenu brzinu i izazvao saobraćajnu nesreću, u kojoj je nastradao dječak. Suočen je sa zatvorskom kaznom od 3 do 15 godina. Njegova majka je priznata arhitektica i pripadnica rumunjske elite, koja kreće u akciju kako bi spasila svog razmaženog, letargičnog sina, ne birajući sredstva, od mita preko potezanja veza i poznanstava.

Kroz kvazi-dokumentaran stil, film detaljno rekonstruira događaje tokom jedne noći i dana koji će uslijediti, omogućavajući uvid u moralnu slabost rumunjske buržoazije (i cijelog regiona Balkana i jugoistočne Evrope) i korumpiranost društvenih institucija, poput policije i sudstva.

Film je osvojio značajne filmske nagrade – Zlatni medvjed i nagradu FIRPESCI na Berlinskom filmskom festivalu.

Dekalog – Epizoda 5, Last Action Hero i Bad Lieutenant / ponedjeljak 16.07.2018.

Dekalog 5

Dekalog 5

Dekalog – Epizoda 5 je skraćena verzija Kratkog filma o ubijanju (Krótki film o zabijaniu/A Short Film About Killing, 1988) i vodi se šestom zapovijedi – Ne ubij. Film se bavi problematikom ubistva i smrtne kazne kroz priču glavnog junaka, dvadesetogodišnjeg Jaceka.

On je besperspektivni lutalica koji, bez ikakvog vidljivog motiva, brutalno ubija nepoznatog vozača taksija. Biva uhvaćen i osuđen na smrt. Za advokata mu je dodijeljen mladi Pijotr Balicki, koji kroz svoje prvo vatreno krštenje preispituje i svoj cinični stav prema sudstvu i pravnom poretku uopće. Vrhunski film Krzysztofa Kieślowskog.

Dekalog se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Danny je dječak opsednut kinom, a posebno filmovima s akcionim herojem Jack Slaterom. Poslije dobijanja magične karte koja je od azijskog mađioničara došla do Hudinija, a na kraju do Dannyja, granice između realnosti i svijeta filma nestaju kada je Danny ubačen u film Jack Slater 4. Zarobljen u filmu, Danny mora ubijediti Slatera da je on u stvari izmišljen lik koga igra stvarni glumac Arnold Schwarzenegger. Stvari se zakomplikuju kad se propalica u Jack Slateru 4, plaćeni ubica Benedict, dokopa magične karte i putuje u stvarni svijet. Slater i Danny ga prate, ali nalaze da su stvari mnogo teže u svijetu u kojem klišei akcionih filmova (automobili eksplodiraju kada se puca na njih i prolazak kroz staklo prozora ne izaziva bol) ne postoje.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F2:

Možete li zamisliti čovjeka koji je hodajući zbir svih velikih poroka za koje znate? To je Ferrarin Zli poručnik. Čovjek koji svoju policijsku značku i čin koristi kao propusnicu da dođe do droge, koji prilikom istrage krade drogu kojoj je mjesto u dokaznom materijalu, od lopova uzima novac koji su ukrali, vara ženu, bludniči, pije, zanemaruje djecu, koji se kocka… Žestoko, bespoštedno, Ferrara kroz jednog čovjeka sagledava sve poroke savremenog svijeta, da bi na kraju ostavio samo jednu mogućnost za izbavljenje.

Film je prikazan na dvanaestom SFF-u 2006. godine u okviru programa Posvećeno: Abel Ferrara. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G6:

WALL-E / nedjelja 15.07.2018.

WALL E

WALL E

Iz najpoznatijeg američkog animiranog studija, Disneya i Pixara, alfa i omega WALL-Eja je Andrew Stanton (Potraga za Nemom), koji ne samo da je osmislio cijelu priču i napisao scenarij, nego je i režirao ovaj film. Radnja je smještena u daleku, ali ne tako nemoguću budućnost. Ljudski rod je napustio Zemlju zbog toga što je postala prenatrpana smećem nastalim od proizvoda velike, moćne i korumpirane multi-nacionalne kompanije Buy N Large. Na planetu su ostavili mnogo malih robota čistača sa zadaćom da raščiste taj nered kako bi Zemlja ponovo postala naseljiva. No zbog greške u programu, svi su se roboti pokvarili. Osim jednoga. On je WALL-E (skraćenica za Waste Alocation Load Lifter Earth-Class), sam na cijeloj planeti. Društvo mu pravi samo nekoliko žohara, ali to se uskoro mijenja. Odjednom se pojavljuje još jedan robot, tačnije robotica EVE (Extra-terrestrial Vegetation Evaluator) koju su ljudi poslali u izvidnicu da procijeni kako napreduje čišćenje Zemlje. Uz nju zaljubljeni WALL-E odmah zaboravlja na sav taj silni otpad te se upušta u avanturu života.

Na mapi Movielanda na sljedećem linku film se nalazi u kvadrantu F2.

Najava: Crno-bijeli svijet / pon-čet HRT1 21.00

Crno-bijeli svijet

Crno-bijeli svijet

Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet prati priču dviju zagrebačkih porodica s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj porodici, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim prijateljem, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz derneke, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji, pak, u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom porodice.

Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom predduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena porodična situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni.

Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja “par-nepar”, “konzultacije” u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti…) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sistema.