All That Jazz na TV-u i Sunset Boulevard u Beogradu / nedjelja 30.06.2109.

All That Jazz

All That Jazz

Cinemax 2 18.25.

Svojevrsna biografija Bobba Fossea, koreografa, plesača i redatelja. Roy Scheider tumači ulogu Joea Gideona, koreografa koji uz pomoć tableta i alkohola pokušava uskladiti obaveze u pozorištu i pripreme za režiju filma s privatnim obavezama koje uključuju brojne djevojke, bivšu suprugu i talentiranu kćer. Uskoro se nađe preopterećen i na rubu snaga te počinje preispitivati vlastiti život.

Film se kao remek-djelo nalazi u kvadrantu I3 na mapi Movielanda:

U Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu na adresi Uzun Mirkova 1 u 20.30 sati:

Sunset Boulevard

Sunset Boulevard

Jednog jutra, dok njegovo mrtvo tijelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju kući, ubijeni filmski scenarist Joe Gillis odluči gledateljima ispripovijedati kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci on je bio trećerazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove velikih studija u nadi da će mu neka od trivijalnih priča, napisanih na prazan želudac, biti prihvaćena. Među onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i mlada Betty Schaefer, čitateljica scenarija za utjecajnog producenta Sheldrakea i djevojka Joeova prijatelja Artieja. A onda je jednog dana, automobilom bježeći pred agentima porezne službe, Joe dospio pred staru vilu na Bulevaru sumraka. Začuvši energičan ženski glas koji ga je pozvao u kuću, Joe je otkrio da u oronuloj vili živi Norma Desmond, legendarna diva nijemog filma odavno zaboravljena od javnosti. Doznavši da o Gloriji brine ekscentrični njemački batler Max von Mayerling, Joe shvati da ga je ocvala diva zamijenila za pogrebnika njenog uginulog ljubimca čimpanze. No kad joj slaže da je uspješni i cijenjeni scenarist, Norma pozove Joea da se na neko vrijeme smjesti u kući i pomogne joj oko dorade scenarija za njezin navodno veliki povratnički film.

Godine 1951. od 11 nominacija za Oscara ovjenčana onima za najbolji scenarij, muziku i scenografiju, te nagrađena s četiri Zlatna globusa, impresivna noirovska drama Billyja Wildera, jedinog filmaša iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji se podjednako izvrsno snalazio u svim filmskim žanrovima, jedan je od najznačajnijih filmova svih vremena. Fascinantno ostvarenje posljednja je majstorova suradnja sa znamenitim scenaristom Charlesom Brackettom (Ninočka, Vatrene lopte, Major i malena), trostrukim oskarovcem koji je najveće uspjehe postigao upravo surađujući s Wilderom, i ujedno najmračniji i najtjeskobniji redateljev film. Priča o bizarnom odnosu ocvale dive i beskrupuloznog pisca trivijalnih filmskih sižea slojevita je karakterna studija u kojoj su portreti protagonista, redom životnih gubitnika, prikazani iznimno detaljno i uvjerljivo. Zaboravljena zvijezda nijemih filmova i propali scenarist (žigolo koji će u ključnom trenutku materijalno pretpostaviti emotivnom), mlada čitačica scenarija Betty i glumičin bivši suprug, a sad sluga i vozač Max, kutovi su svojevrsnog životno-ljubavnog četverokuta, krhke konstrukcije koja će se pod teretom emocija i moralnih dvojbi srušiti poput kule od karata i dovesti do zločina. Ta je konstrukcija sazdana od laži i dvoličnosti, od tlapnji i samozavaravanja, no sve se postupno razotkriva kao mreža velikih, bolnih obmana, neuspješnih pokušaja zaustavljanja vremena i kupovanja mladosti i ljubavi, kao imitacija imaginarnog života „na visokoj nozi”. Antologijski prizori nižu se od samog početka. Sekvenca u kojoj nas narator, čiji leš pluta u bazenu, uvodi u zbivanja, iznimno sugestivno stvara tjeskobni, zapravo noirovski ugođaj koji će, fotografijom tamnih tonova i mračnim, gotičkim interijerima, ali i ciničnim Joeovim komentarima, film zadržati do kraja.

FIlm se na mapi Movielanda kao remek-djelo nalazi u kvadrantu E4:

The Full Monty i Looper / subota 29.06.2019.

The Full Monty

The Full Monty

RTL 22.00.

Izvrstan britanski mali film, koji kombinuje humor i laganu dramu u priči o posljedicama nezaposlenosti. Humor dolazi iz realističnih situacija i nije nimalo nategnut ili isforsiran. Dobrodušan, dopadljiv i lepršav, film do kraja zadržava gledatelju osmijeh na licu, a zasluge za to u prvom redu idu spontanim glumcima i redatelju koji priču razvija u neforsiranoj, laganoj maniri.

U Sheffieldu u Engleskoj vlada nezaposlenost, jer su u lokalnoj čeličani umjesto radnika prevlast dobile mašine To baca u očaj Gaza (R. Carlyle), njegova prijatelja Davea (M. Addy) i bivšeg šefa Geralda (T. Wilkinson). Nezaposlenost ne ugrožava samo njihov standard nego ozbiljno nagriza njihovo samopouzdanje i samopoštovanje: Gaz više nije pouzdan otac svojemu sinu, jer bivšoj supruzi ne može plaćati alimentaciju; Dave zakazuje u postelji; Gerald se boji priznati svojoj ženi da je izgubio posao. Zato jednog dana Gaz smisli kako će stati na kraj njihovim problemima: oformit će skupinu od šest muških plesača-stripera, koji bi se u finalu svoje tačke skinuli do kraja. To izaziva probleme druge vrste.

Jedan od najboljih filmova 1997. godine, o čemu govore i mnogobrojne nagrade: Oscar za muziku (Anne Dudley), BAFTA (nagrada publike, najbolji glavni glumac – Robert Carlyle; najbolji sporedni glumac – Tom Wilkinson), British Comedy Awards (najbolja komedija), Edinburški festival (nagrada publike), Europske filmske nagrade (nagrada publike, najbolji film) itd. Nominiran je za Oscara za najbolji film, redatelja i scenarij, Césara za najbolji strani film, Zlatni globus za najbolji film u kategoriji komedije/mjuzikla itd. Soundtrack vrvi pop-hitovima.

Film se na mapi Movielanda nalazi se u kvadrantu H2:

CineStar TV 21.00.

Vrlo dobar, zamalo odličan Sci-Fi film. Na mapi Movielanda nalazi se u kvadrantu F3:

Double Indemnity / kino Tuškanac / petak 28.06.2019., 21.00 sati

Double Indemity

Double Indemity

Kino Tuškanac 21.00.

Agent osiguravajućeg društva Walter Neff ranjen noću posrće na putu do svog ureda, želeći ondje za svog šefa Burtona Keysa na magnetofonu snimiti ispovijed o ubistvu koje je počinio. Walter je prije nekog vremena upoznao privlačnu Phyllis Dietrichson, čiji je bogati suprug u tvrtki u kojoj Walter radi trebao produljiti osiguravajuću policu za automobil. Između Phyllis i Waltera privlačnost se rodila gotovo na prvi pogled, ili je barem on vjerovao u to, te mu je ona ubrzo predložila da njezina supruga bez njegova znanja osiguraju od posljedica nesretnog slučaja, a da Phyllis bude korisnica te police. Shvativši da Phyllis unatoč njezinu poricanju želi ubiti supruga, Walter je zaveden njezinim čarima pristao sudjelovati u zločinu te su njih dvoje prionuli ostvarenju plana ubistva. Naposljetku smrt njezina muža insceniraju tako da izgleda kao da je poginuo u željezničkoj nesreći, jer je odšteta u tom slučaju sto tisuća dolara. No Walter nije znao da Phyllis ima mračnu prošlost, koju mu je otkrila njezina pokćerka Lola, a sve se počelo dodatno komplicirati kad je njegov šef Keys posumnjao u Dietrichsonovu smrt nesretnim slučajem.

Godine 1945. nominirana za sedam Oscara, uključujući one za najbolji film, redatelja, glavnu žensku ulogu i scenarij, impresivna noirovska krimi-drama temeljena na istoimenu romanu Jamesa M. Caina (Mildred Pierce, Poštar uvijek zvoni dvaput, Iz prošlosti) prema mnogima je najuspjeliji film noir svih vremena. Nalazi se na popisu 250 najboljih filmova prema IMDb listi. Priča romana prema kojem je scenarij uz Wildera supotpisao glasoviti pisac tvrdokuhane krimi-proze Raymond Chandler (Zbogom, dragana moja, Visoki prozor, Dama u jezeru), prema čijoj su prozi Howard Hawks i Robert Altman snimili remek-djela Veliki san i Dugi oproštaj, temelji se na istinitim zbivanjima, tzv. slučaju Snyder-Gray koji je poslužio kao predložak za filmove Poštar uvijek zvoni dvaput i Tjelesna vrućina. Wilder i u ovom filmu majstorski varira svoj omiljeni motiv obmane, kojim se pozabavio i u žanrovski raznorodnim remek-djelima Neki to vole vruće, Bulevar sumraka, Major i malena, Izgubljeni vikend, Apartman i Fedora, pri čemu sam motiv uslojava i elaborira na više razina, od osobne protagonistove samoobmane preko međusobne obmane središnjeg para do zločina koji par počini. U svom prvom filmu u kojem je uveo protagonistovu monološku retrospekciju zbivanja, Wilder maestralno koristi fotografiju naglašenih svjetlosnih kontrasta i neobičnih rakursa s opustjelim urbanim ambijentima, te s osloncem na cinične dijaloge izuzetno spretno žanrovske odrednice noira nadograđuje intrigantnim odnosom među središnjim parom likova.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H5:

The Man Who Knew Too Much u Beogradu / četvrtak 27.06.2019.

The Man Who Knew Too Much

The Man Who Knew Too Much

Izvornu inačicu špijunskoga trilera Čovjek koji je previše znao Alfred Hitchcock snimio je 1934. u svojoj domovini, Velikoj Britaniji, sa skromnim sredstvima i u crno-bijeloj tehnici. Izniman uspjeh filma, čiji je naslov postao poslovičan, ponukao ga je da dva desetljeća kasnije, 1956., u Hollywoodu snimi visokobudžetni remake u cinemascopeu i tehnicoloru, sa zvjezdanim parom, J. Stewart i D. Day u glavnim ulogama i četrdeset i pet minuta dužim trajanjem.

Stigavši kao turisti u francuski Maroko, američki kirurg Ben MacKenna (J. Stewart), njegova supruga Jo (D. Day) i desetogodišnji sin Hank (C. Olsen), već u autobusu za Marakeš upoznaju simpatičnoga Francuza Louisa Bernarda (D. Gelin). Samo dvadeset i četiri sata kasnije njihov novi poznanik umre na liječnikovim rukama proboden nožem na prepunom arapskom bazaru. Ubrzo nestane mali Hank, a otmičari poručuju da će ostati na životu samo ako MacKenna nikome ne oda tajnu koju mu je na uhu prošaptao umirući. Očajni otac, znajući da se ne smije obratiti policiji, pretvara se u istražitelja. Put ga vodi u London.

Nijedan filmski remake nije prošao bez prijepora i usporedbi s izvornikom pa tako ni ovaj. No ostaje činjenica da je riječ o obnovi koja je postigla velik uspjeh te se i danas pamti, uz ostalo i po glasovitoj pjesmi Che sara, sara (Oscar Jayu Livingstoneu i Rayu Evansu za najbolju pjesmu 1956.) u izvedbi zanosne Doris Day, jedne od omiljenih plavuša zreloga Hitchcocka. Riječ je klasičnome djelu nenadmašnoga majstora napetosti u kojemu se gledatelj lako identificira s glavnim junakom, običnim čovjekom iznenada uvučenim u mračnu političku intrigu iz koje se mora izvući sam, bez pomoći zakona, kojemu dodatnu privlačnost daje žanrovski spoj filma ceste, filma potjere i špijunskoga trilera.

FIlm se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G6:

Snowpiercer i Povratak / utorak 25.06.2019.

HRT2 22.50.

Slijede spojleri.

Sniježi vanka. Prvi put odistinski ove jeseni. Ledeno je doba, dabogda je vani vruće. Jednom mi je jedan poznanik rekao: Doma je bolje u većini slučajeva imati dobra pravnika nego mitraljez. Pravnik kroz obrazovanje zna pogubuti (kao uostalom i drugi ljudi najrazličitijih struka) dodir s realnošću. S onim šta je zbilja ispravno i dobro, a šta s druge strane krivo i loše. Mora da ga se upravo stoga dovodi u direktnu vezu s mitraljezom.

Dakle, neke stvari dolaze iz kuće, druge iz škole. U školi imamo toliko dokaza koji ukazuju na to kako rijetko dobijemo znanje o tome šta je to krivo s “realnošću”. Naročito u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Na to nas svaki put podsjete nama bliski s rečenicama tipa: Nije to baš tako. ili Jedno je proći kroz fakultet, nešto sasvim drugo prolazak fakulteta kroz tebe. Postavkama i kretanjima u društvu nas nekad bolje pouče umjetnička djela mimo najrazličitijih kurikuluma. Knjige i filmovi, recimo. Jedan od takvih filmova je Snowpiercer.

Njegova alegorija je sasvim jasna. Poslije ljudskom greškom izazvane ekološke katastrofe na zemlji je nastupilo ledeno doba. Jedini preživjeli svoje živote su nastavili vječno se vozeći vozom u krug po ledom okovanoj planeti. Neka vrst poluboga Wilford je kreirao Mašinu, odnosno modernu arku i omogućio nastavak života poslije kataklizme. Alegorija se ogleda u tome što se u repu vlaka nalazi najniži sloj društva u tami i vlazi, a kako se krećemo k nikadzastajućoj lokomotivi (u kojoj sam stoluje Wilford) uvjeti života su sve bolji i bolji kod onih u srednjoj i višoj klasi. Kreće pobuna u repu, među otpadnicima, potlačenima, najnižoj klasi. Više im je dosadilo, kažu: Nećete nas i nadalje u vozu vozikati, u vlaku navlačiti. Slijedi probijanje do Wilforda. Nećemo ovdje o detaljima. Pogledajte film i u njemu uočite kako od strane učiteljice indoktrinirana djeca, u srednjem dijelu voza, preneseno, ali i konkretno, postaju oružje koje Mašina koristi za svoj opstanak.

Na kraju, po dolasku do lokomotive, ispostavit će se, sve je prevara i fol, Marisol. Jedino pravo rješenje je izaći iz Mašine u ništavilo i led, ali ipak s Nadom koja je nerijetko stara i sama od djece ostavljena gospođa koja u kasnu jesen gleda kroz prozor kako na padinu pada snijeg. A djeca se negdje drugdje u svojim toplim domovima igraju poraza i pobjede sklapajući setove vlakića, recimo one koje predvodi lokomotor Thomas i njegovi drugari.

Film je 2014. godine na dvadesetom SFF-u prikazan u okviru programa Sarajevo Laško Nights. Iz biltena festivala:

Veći prikaz

FIlm se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E2:

Inače film režisera Snowpiercera je ove godine osvojio Zlatnu palmu u Kanu i bit će garant prikazan na ovogodišnjem SFF-u:

Južnokorejski film Parazit redatelja Bong Joon-hoa pobjednik je 72. filmskog festivala u Cannesu. Žiri kojim je predsjedao meksički redatelj Alejandro Gonzalez Inarritu dodijelio je glavnu festivalsku nagradu – Zlatnu palmu – toj crnoj komediji o skupini siromaha koja postupno preuzme bogataško kućanstvo.

HTR3 20.05.

Od režisera Levijatana, Изгнание i najnovijeg Lovelessa vrlo dobar, pače odličan debitantski.

Dva maloljetna brata, Ivan (I. Dobronravov) i Andrej (V. Garin), žive s majkom (N. Vdovina) u ruskom gradiću. Iznenada se pojavi njihov prije dvanaest godina nestali otac (K. Lavronenko) kojemu se potpuno zameo trag i želi živjeti s njima. Ne bi li se zbližio s potpuno nepoznatim sinovima, povede ih na izlet na obližnje jezero. Iako je svjestan da je djeci od početka mrzak i odbojan, otac se ni ne trudi da pridobije njihove simpatije, već ih pokušava “naučiti disciplini” pretjeranom strogošću i grubošću. Izlet će se svima pretvoriti u neviđenu noćnu moru.

Ace in the Hole i The Seven Year Itch / ponedjeljak 24.06.2019.

Ace in the Hole

Ace in the Hole

Kino Tuškanac 19.00.

Cinični Chuck Tatum drski je i arogantni reporter koji, nakon što je zbog alkoholizma dobio otkaz u čak jedanaest novina iz velikih gradova, posljednju godinu radi za gradske novine iz Albuquerquea u Novom Meksiku. Ostavši bez novca i s lošom reputacijom koja ga prati, Tatum je taj slabo plaćeni posao prihvatio nadajući se otkrivanju priče kojom bi mogao privući pozornost javnosti diljem Amerike te se tako vratiti na staze nekadašnjeg uspjeha. Kad dozna za slučaj vlasnika indijanske suvenirnice Lea Minose, koji je tragajući za indijanskim relikvijama na za Indijance svetom području njihovog groblja ostao zarobljen u pećini, Tatum zaključi da bi to moglo biti ono što je čekao. Sličan se slučaj odigrao 1925. godine, kada je stanoviti Floyd Collins zarobljen u pećini preživio čak 18 dana, a novinar koji je pratio događaj osvojio je Pulitzerovu nagradu. Stoga Tatum odluči učiniti sve kako bi se zahvaljujući ovom slučaju vratio u njujorške novine, čak i ako to znači bezobzirno iskoristiti situaciju i korumpiranog šerifa Gusa Kretzera te otežati spašavanje čovjeka.

Godine 1952. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg scenarija te godinu ranije na festivalu u Veneciji ovjenčana dvjema Međunarodnim nagradama, na istinitim događajima temeljena noirovska drama suscenarista i redatelja Billyja Wildera (Neki to vole vruće, Apartman) u američkim je kinima ostvarila slabu gledanost, ponajviše zbog dominantnog ciničnog ugođaja. Čelnici studija Paramount su već tijekom testnih projekcija filma bili zabrinuti zbog loših reakcija kritike, zbog čega su izvorni naslov Ace in the Hole preinačili u The Big Carnival, nadajući se da će promjenom naslova polučiti bolje rezultate, što se ipak nije ostvarilo. Wilder se u realizaciji vodio načelom da loše vijesti prodaju novine, jer dobre vijesti i nisu vijesti, a vjerovao je i da je publika spremna na za njegove standarde odveć pesimističan i tjeskoban film. Impresivno režirano te dramaturški i narativno uobličeno djelo u kojem je Kirk Douglas u liku amoralnog reportera ostvario izuzetno uvjerljivu ali i najoporiju ulogu karijere, na za ono doba proročanski način elaborira prodor tabloidnih vrijednosti u medije sklone događaje stvarati, umjesto da ih prate, a Wilder maestralno koristi priliku za iznošenje snažne kritike društva.

Richard Sherman 38-godišnji je Njujorčanin koji na Manhattanu skladnim životom živi sa suprugom Helen, s kojom je u braku sedam godina, i njihovim 10-godišnjim sinčićem Rickyjem koji obožava TV-seriju o Kapetanu Videu. Richard radi u jednoj izdavačkoj kući, u kojoj naslovne stranice jeftinih džepnih izdanja knjiga dizajnira da bi bile što atraktivnije. Kad Helen odluči tijekom ljeta s Rickyjem otputovati u Maine i tako se skloniti od vrućina, Richard priliku što će ostati sam na Manhattanu odluči iskoristiti da prestane pušiti i počne se zdravo hraniti. Istodobno, svjestan je da je zašao u srednje godine, u kojima muškarci umorni od braka i jednoličnog života znaju utjehu potražiti u površnim izvanbračnim vezama. No on je uvjeren da se njemu to ne može dogoditi, sve dok jedne večeri ne primijeti da se u stan iznad njegovog doselila izuzetno privlačna plavuša. Sve će se dodatno zakomplicirati kad ga ona ubrzo počne zavoditi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Kino Tuškanac 21.00.

Romantična komedija suscenarista i redatelja Billyja Wildera, za glavnu mušku ulogu u kojoj je vrlo raspoloženi Tom Ewell (Adamovo rebro, Blaga je noć) 1956. godine osvojio nominaciju za Zlatni globus, a Marilyn Monroe iste godine nominaciju za nagradu BAFTA u kategoriji najbolje inozemne glumice, adaptacija je popularna istoimena brodvejskog komada Georgea Axelroda (Doručak kod Tiffanyja, Mandžurijski kandidat), koji je svoje djelo s Wilderom pretočio u scenarij. Premda je iz današnje perspektive riječ o donekle zastarjelom, odveć seksizmom opterećenom te mjestimice banalnom pa i zamornom ostvarenju, u cjelini je posrijedi ipak zabavno i šarmantno djelo koje tematizira ljubavne i erotske fantazije muškaraca pogođenih krizom srednjih godina. Tijekom realizacije filma najpoznatijeg po sceni u kojoj struja zraka iz podne ventilacije na ulici zadiže haljinu Marilyn Monroe, Wilder se suočio s pretjeranim upletanjem producenata, jer čelnici 20th Century Foxa nisu željeli prihvatiti njegov izbor Waltera Matthaua za glavnog glumca. Bio je prisiljen i reducirati provokativnije detalje iz scenarija, pa protagonist za razliku od brodvejske pozornice u filmu ne završi u krevetu s Merlinkom.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G2:

Mira Furlan – Moj izbor treći dan u Beogradu i Overlord / nedjelja 23.06.2019.

Posljednji dan Mirinog izbora u Jugoslovenskoj kinoteci.

U top pet mi najdražih filmova je i Breaking the Waves. Ponovno – bravo, Miro!:)

Breaking the Waves

Breaking the Waves

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G3:

Alice Hyatt (Ellen Burstyn) je udovica koja se sa svojim malim sinom seli u Tucson (Arizona) kako bi započela novi život te počinje raditi u zalogajnici kao konobarica.

Ellen Burstyn je za ovu ulogu dobila Oscara i nagradu BAFTA u kategoriji najbolje glavne glumice. Film je pobijedio u kategoriji najboljeg filma (BAFTA).

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu B6:

HBO 20.00.

Smrt fašizmu, sloboda narodu!

Mira Furlan – Moj izbor drugi dan u Beogradu i Wilder u Zagrebu / subota 22.06.2019.

Drugi dan izbora Mire Furlan je u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu:


Veći prikaz

Secrets and Lies

Secrets and Lies

Mike Leigha beton mi je jedan od najdražih filmova ikad. Bravo, Miro!<3

Kino Tuškanac 19.00.

Dobrodušni C.C. Baxter zvani Bud službenik je njujorškog osiguravajućeg društva, skroman momak vrlo susretljiv prema šefovima, kojima svoj stan redovito iznajmljuje za susrete s ljubavnicama. Zbog toga njegov susjed dr. Dreyfuss vjeruje da je Bud veliki zavodnik koji svake večeri osvoji novu djevojku. Među njegovim nadređenima je i Jeff D. Sherdlake, oženjeni muškarac koji u Budov stan želi odvesti svoju ljubavnicu, u njega ludo zaljubljenu Fran Kubelik. Nevolja je, međutim, što je u Fran zaljubljen i Bud, koji želi da ga ona primijeti. Kad naivna Fran dozna da Sherdlake ne namjerava zbog nje napustiti suprugu, u očaju se odluči ubiti. Srećom, tu je Bud.

Ovjenčana s pet Oscara i tri Zlatna globusa te nagrađena u Veneciji, virtuozna crna komedija Billyja Wildera njegovo je komercijalno najuspješnije ostvarenje. Riječ je o emotivnom, dirljivom i suptilnom djelu koje se na vrlo intrigantan način bavi vječnom i univerzalnom temom odnosa među spolovima, istodobno sjajno funkcionirajući kao razorna kritika korporacijskog kapitalizma, kao moralka o dobrodušnom i plahom pojedincu uhvaćenom u žrvanj karijerizma i „iskorištavanja čovjeka po čovjeku”. Spretnim korištenjem crno-bijele fotografije i polutotala kojima protagonista prikazuje kao sitni kotačić u bezličnom mnoštvu birokracije smještene na 19. katu njujorškog poslovnog nebodera, Wilder plemenitog i poštenog antijunaka kojem nedostaje ponosa, hrabrosti i izraženije kralježnice efektno kontrastira svijetu prijetvornih, arogantnih i amoralnih šefova. Wilderov autorski prosede i ovdje odlikuju sklonost iskričavim dijalozima i unutarnjim monolozima, promišljeno bavljenje motivima obmane i samoobmane, inteligentno satiričan prikaz nehumanog i materijalističkog suvremenog društva, vrlo efektno kreiranje urbanog miljea te vješto umetanje crnohumornih, grotesknih, melodramskih i gotovo tragičnih motiva.

KIno Tuškanac 21.15.

Chicago 1929. godine grad je kojim vladaju gangsteri, u kojem odjekuju ulične pucnjave i rade ilegalne točionice alkohola. U jednoj takvoj točionici, vlasnik koje je mafijaš Spats Colombo, sviraju dvojica siromašnih glazbenika, saksofonist Joe i kontrabasist Jerry. Nakon što jedne večeri u točionicu upadne policijska racija, Joe i Jerry jedva uspiju pobjeći te u potrazi za novim poslom odu u glazbenu agenciju. Kad doznaju da se u agenciji traže samo dvije glazbenice za ženski orkestar koji putuje na Floridu, razočarani Joe i Jerry se u snježnoj noći sklone u jednu garažu. Za nevolju, baš tu borave gangsteri koji su policiji izdali Colomba, a kad Colombo i njegovi ljudi ubrzo upadnu u garažu i počnu pucati, spasit će se samo Joe i Jerry. Svjestan da obojica moraju smjesta pobjeći, domišljati Joe dođe na ideju da se preodjenu u žene, Jerry u Daphne a Joe u Josephine, te prijave za članice onog orkestra. Nakon što s damama ubrzo krenu na put, Joe će se zagledati u atraktivnu pjevačicu Sugar Kane Kowalczyk, a kad stignu na Floridu na Daphne će oko baciti stari bogataš Osgood Fielding III.

Od šest nominacija za Oscara 1959. godine potvrdivši samo onu za najbolju scenografiju, Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg filma, glumice (Marilyn Monroe) i glumca (Jack Lemmon) nagrađena farsična komedija s elementima slapsticka ubrzo je stekla kultni status, da bi je članovi Američkog filmskog instituta naposljetku proglasili najboljom američkom komedijom svih vremena. Sasvim razumljivo, jer riječ je o virtuozno režiranom, izuzetno dinamičnom, energičnom, pomalo lascivnom i dakako subverzivnom ostvarenju, u kojem je Billy Wilder satiričkom oštricom podboo, izrelativizirao i podsmijehu izložio čitav tadašnji holivudski zvjezdani sustav. Spretno se poigravajući travestijom, spolnim identitetima i žanrovskim odrednicama romantične komedije, redatelj i glasoviti scenarist I. A. L. Diamond (Majmunska posla, Ljubav poslijepodne, Poljubi me, budalo) urnebesno duhovito i s figom u džepu propituju mačizam i društveno dominantni kult muškosti, dodirujući se tabu-tema slobodne ljubavi i homoseksualnosti. Unatoč ponekoj preforsiranoj sceni i mjestimice samodopadnom nastupu Tonyja Curtisa, koji povremeno kao da pokušava uskočiti u cipele Caryja Granta, riječ je o filmu bez trenutka praznog hoda, koji gledatelje osvaja iskričavim rafalnim dijalozima, slapstick humorom i raspoloženim, primjereno pomaknutim i autoironičnim nastupima glumaca u zacijelo najboljim ulogama njihovih karijera.

Na mapi Movielanda filmovi se nalaze u kvadrantima G2 i H2: