All That Jazz na TV-u i Sunset Boulevard u Beogradu / nedjelja 30.06.2109.

All That Jazz

All That Jazz

Cinemax 2 18.25.

Svojevrsna biografija Bobba Fossea, koreografa, plesača i redatelja. Roy Scheider tumači ulogu Joea Gideona, koreografa koji uz pomoć tableta i alkohola pokušava uskladiti obaveze u pozorištu i pripreme za režiju filma s privatnim obavezama koje uključuju brojne djevojke, bivšu suprugu i talentiranu kćer. Uskoro se nađe preopterećen i na rubu snaga te počinje preispitivati vlastiti život.

Film se kao remek-djelo nalazi u kvadrantu I3 na mapi Movielanda:

U Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu na adresi Uzun Mirkova 1 u 20.30 sati:

Sunset Boulevard

Sunset Boulevard

Jednog jutra, dok njegovo mrtvo tijelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju kući, ubijeni filmski scenarist Joe Gillis odluči gledateljima ispripovijedati kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci on je bio trećerazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove velikih studija u nadi da će mu neka od trivijalnih priča, napisanih na prazan želudac, biti prihvaćena. Među onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i mlada Betty Schaefer, čitateljica scenarija za utjecajnog producenta Sheldrakea i djevojka Joeova prijatelja Artieja. A onda je jednog dana, automobilom bježeći pred agentima porezne službe, Joe dospio pred staru vilu na Bulevaru sumraka. Začuvši energičan ženski glas koji ga je pozvao u kuću, Joe je otkrio da u oronuloj vili živi Norma Desmond, legendarna diva nijemog filma odavno zaboravljena od javnosti. Doznavši da o Gloriji brine ekscentrični njemački batler Max von Mayerling, Joe shvati da ga je ocvala diva zamijenila za pogrebnika njenog uginulog ljubimca čimpanze. No kad joj slaže da je uspješni i cijenjeni scenarist, Norma pozove Joea da se na neko vrijeme smjesti u kući i pomogne joj oko dorade scenarija za njezin navodno veliki povratnički film.

Godine 1951. od 11 nominacija za Oscara ovjenčana onima za najbolji scenarij, muziku i scenografiju, te nagrađena s četiri Zlatna globusa, impresivna noirovska drama Billyja Wildera, jedinog filmaša iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji se podjednako izvrsno snalazio u svim filmskim žanrovima, jedan je od najznačajnijih filmova svih vremena. Fascinantno ostvarenje posljednja je majstorova suradnja sa znamenitim scenaristom Charlesom Brackettom (Ninočka, Vatrene lopte, Major i malena), trostrukim oskarovcem koji je najveće uspjehe postigao upravo surađujući s Wilderom, i ujedno najmračniji i najtjeskobniji redateljev film. Priča o bizarnom odnosu ocvale dive i beskrupuloznog pisca trivijalnih filmskih sižea slojevita je karakterna studija u kojoj su portreti protagonista, redom životnih gubitnika, prikazani iznimno detaljno i uvjerljivo. Zaboravljena zvijezda nijemih filmova i propali scenarist (žigolo koji će u ključnom trenutku materijalno pretpostaviti emotivnom), mlada čitačica scenarija Betty i glumičin bivši suprug, a sad sluga i vozač Max, kutovi su svojevrsnog životno-ljubavnog četverokuta, krhke konstrukcije koja će se pod teretom emocija i moralnih dvojbi srušiti poput kule od karata i dovesti do zločina. Ta je konstrukcija sazdana od laži i dvoličnosti, od tlapnji i samozavaravanja, no sve se postupno razotkriva kao mreža velikih, bolnih obmana, neuspješnih pokušaja zaustavljanja vremena i kupovanja mladosti i ljubavi, kao imitacija imaginarnog života „na visokoj nozi”. Antologijski prizori nižu se od samog početka. Sekvenca u kojoj nas narator, čiji leš pluta u bazenu, uvodi u zbivanja, iznimno sugestivno stvara tjeskobni, zapravo noirovski ugođaj koji će, fotografijom tamnih tonova i mračnim, gotičkim interijerima, ali i ciničnim Joeovim komentarima, film zadržati do kraja.

FIlm se na mapi Movielanda kao remek-djelo nalazi u kvadrantu E4:

Komentariši