Ikiru u Kinu Tuškanac u Zagrebu / utorak 17.09.2019.

Ikiru

Ikiru

Kino Tuškanac 19.00.

Slijede spojleri.

Udovac Kanji Watanabe stariji je činovnik koji već trideset godina radi u uredu tokijskog Odjela za pritužbe, te koji živi sa sinom Mitsuom i snahom Tatsu. Kad jednog dana dozna da boluje od raka i da mu preostaje možda jedna godina života, Kanji će isprva biti užasnut tim saznanjem. Da nevolja bude veća, od sebičnog sina i snahe odavno se otuđio, a gotovo čitav svoj život poslušnog birokrata smatra jalovim vegetiranjem. Odlučivši od ostalih zatajiti svoju bolest, Kanji zaključi da će preostale dane uistinu proživjeti kao čovjek. Osim što će uskoro upoznati pisca trivijalnih romana, s kojim će otkriti uzbudljiv noćni život Tokia, Kanji će se platonski zaljubiti u mladu službenicu Toyo. A kad zaključi da je sve to tek samoobmana, shvatit će da na svom položaju može nešto učiniti i za opće dobro, odnosno da može izgraditi park za djecu.

Drama Akire Kurosawe nagrađena na festivalu u Berlinu nadahnuta je pripovijetkom Smrt Ivana Iljiča Lava Nikolajeviča Tolstoja, a riječ je o jednom od najuspjelijih autorovih ostvarenja socijalno-psihološke tematike. Inicijalno studija samoće i umiranja, film funkcionira i kao kritička analiza bešćutnog birokratskog sistema, odnosno stanja u tadašnjem poslijeratnom japanskom društvu, od promjena u porodičnim odnosima do ponekad haotičnih društvenih promjena. U kontekstu tematiziranja porodičnih odnosa film se naslanja na ostvarenja Yasujire Ozua, neorealistički utjecaji asociraju i na De Sicina Umberta D., a osobito imponiraju Kurosawina iznimno sugestivna režija, kreiranje dojmljivo klaustrofobičnog mizanscena, kao i impresivno kadriranje i montažna rješenja u sjajno dramatiziranim statičnim situacijama i sekvencama. Protagonistova osamljenost i svijest o smrti fascinantno su predočene, a intrigantna je i dramska kompozicija djela u skladu s kojom rana smrt protagonista, kojeg izvrsno utjelovljuje čest Kurosawin suradnik Takashi Shimura (Yôjimbô, Kagemusha: Sjena ratnika), u posljednjoj trećini pridonosi izbjegavanju patetike i konvencija te pruža mogućnost za neveseo prikaz mentaliteta sredine.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C7:

Film se s engleskim titlovima može pogledati na sljedećem linku.

Akahige u Zagrebu, tri vrhunska u Jugoslovenskoj kinoteci, među njima i Andrej Rubljov Tarkovskog / nedjelja 15.09.2019.

Akahige

Akahige

Kino Tuškanac 19.00.

U Japanu 1820. godine, mladi i ambiciozni liječnik Noboru Yasumoto se nakon studija u Nagasakiju vraća u svoj rodni grad Edo. Noboru je u određenoj mjeri snob koji želi ponajviše liječiti bogate pacijente te se oženiti kćerkom nekog bogataša. No prvi posao koji će dobiti bit će u karitativnoj klinici koju vodi stari doktor Kyojô Niide, strogi liječnik autokratskih sklonosti znan pod nadimkom Riđobradi. S vremenom će se pokazati da je Riđobradi mudar, pravedan i altruizmom vođen čovjek pod čijim će utjecajem Noboru početi mijenjati svoja uvjerenja te zadovoljstvo pronalaziti u liječenju siromašnih i pokušavanju iskorjenjivanja siromaštva. Naposljetku će i svoj život posvetiti pomaganju siromašnima, čak i kad dobije ponudu za bolje plaćeno radno mjesto.

Godine 1965. na festivalu u Veneciji ovjenčana trima nagradama, uključujući Volpi Cup za najboljeg glumca Toshirâ Mifunea, te godinu kasnije nominirana za Zlatni globus u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, odlično režirana, intrigantna no i povremeno banalna i ne sasvim suvisla drama suscenarista i redatelja Akire Kurosawe posljednji je njegov zajednički projekt s velikim glumcem i dotadašnjim redateljevim stalnim suradnikom Toshirôm Mifuneom. Posegnuvši za motivima nekoliko kratkih priča iz zbirke Akahige Shinryôtan (Crvenobradi) japanskog pisca Shûgorôa Yamamota, Kurosawa je uz suradnju suscenarista Masatoa Idea (Ran, Kagemusha – sjena ratnika), Hidea Ogunija (Živjeti, Veliki i mali) i Ryûzôa Kikushime (Tjelesna straža, Sanjûrô) iste nadogradio motivima romana Poniženi i uvrijeđeni Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Projekt čije je snimanje bilo dugo, izuzetno naporno i vrlo skupo ostao je obilježen nesuglasicama redatelja i glavnog glumca, koji je zbog bradatosti lika bradu bio prisiljen nositi i u stvarnom životu te odbijati druge angažmane, a Kurosawa je navodno Mifuneovim nastupom bio toliko nezadovoljan da je odlučio okončati njihovo dugogodišnje prijateljstvo i plodnu suradnju. Film jednostavne, predvidljive i povremeno odveć sentimentalne priče nastajao je čak dvije godine, da bi u Japanu doživio veliki komercijalni i kritičarski uspjeh.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:


Veći prikaz

Odlični filmovi danas u Jugoslovenskoj kinoteci.

Redom:

All That Jazz na TV-u i Sunset Boulevard u Beogradu / nedjelja 30.06.2109.

Tri boje – Plavo i Biti John Malkovich / ponedjeljak 28.05.2018.

Baziran na životu ruskog redovnika i slikara ikona Andreja Rubljova, film se sastoji od prologa, osam epizoda i epiloga u boji, a pokazuje Rusiju na početku 15. stoljeća tijekom mongolskih i tatarskih invazija. Fabula je kružna, Rubljov napušta samostan da bi upoznao patnje svojega naroda, izgubio i ponovno stekao vjeru te po povratku u isti samostan stvorio svoje veličanstveno djelo – ikonu Svetog Trojstva.

Film je osvojio nagradu međunarodne kritike u Cannesu 1969. godine.

“Umjetnost je u svim vremenima izražavala nadu u čovjekovo usavršavanje, u sposobnost čovjeka da se uzdigne iznad svojih strasti i poroka i da se približi idealu. Čovjek živi zato da bi postao bolji. Ne može se za cilj života smatrati nabavka frižidera ili automobila. Ako je to životni cilj, znači da je čovjek u moralnom smislu doživio krah. Zar u mom Rubljovu postoji takav strah? Zar to nije film o pobjedi ideala? Zar Rubljoveva djela koja su prožeta svjetlošću nisu nastajala u vremenima kad je brat ubijao brata, kad su od prelijepih gradova ostajala samo zgarišta? Kad bi svijet bio divan i harmoničan, umjetnost tada, sigurno, ne bi bila potrebna. Čovjek ne bi tražio harmoniju u nekakvim sporednim delatnostima, on bi živjeli harmonično i to bi mu bilo dovoljno. Po mom mišljenju, umjetnost postoji samo zato što je svijet loše ustrojen. I baš o tome se govori u mom Rubljovu… Svrha umjetnosti nije, kako se obično misli, prenošenje ideja, propagiranje misli. Svrha umjetnosti je priprema čovjeka za smrt, preorati mu, uznemiriti dušu, čineći je tako sposobnom da se okrene dobru.”

Andrej Tarkovski

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C5:

Danas dvije odlične komedije na HRT-u / utorak 27.08.2019.

The Other Side of Hope

The Other Side of Hope

HRT3 20.05.

FIlm Aki Kaurismakija koji je otvorio dvadeset i treći SFF 2017. godine (žurnal dvadeset i trećeg SFF-a možete preuzeti na ovom linku, katalog na ovom linku, a bilten za prvi dan festivala na ovom linku) u Open air programu. Aki je legenda, i toplo
preporučam pogledati sve i jedan njegov film. O filmu u biltenu festivala:


Veći prikaz

HRT2 23.05.

Odlična komedija od režisera Boyhooda i Before Sunrise. Joj kad dječki ufate u pilanu jednog od momčića. Provale žive.:)))

Bez konca i Lights in the Dusk / ponedjeljak 30.04.2018.

Bez konca

Bez konca

Film Bez kraja snimljen 1984. godine je prvi izrazito politički film Kišlovskog, koji prikazuje političke procese u Poljskoj pred uvođenje ratnog stanja. Film prikazuje poglede i razmišljanja jednog duha i njegove udovice. Kritikovan je od vlade, ali i od filmskih kritičara. Ovim filmom počinje saradnja Kišlovskog sa kompozitorom Zbignjevom Prazjnerom, čija se muzika danas najčešče vezuje za njegove filmove.

Ovaj film je priča o usamljenom noćnom čuvaru Koistinenu, koji se upetljava u seriju nezgoda sa fatalnom ženom i nečasnim biznismenom. Koistinen traži svoje mesto u svijetu, ali njegovu žudnju za ljubavlju i mjesto noćnog stražara iskoristit će njegovi saputnici koji su se izvukli iz krađe, ostavljajući ga da se suoči sa posljedicama.

Zokružujući trilogiju u kojoj su i The Man Without a Past i Far Away the Clouds Escape, filmovi u kojima se Kaurismaki bavi nezaposlenošću i beskućnicima, Svjetla u sumraku prikazuju usamljenost i svakodnevni sadizam.

Ovo je priča o čoveku sanjaru koji poštuje neke stare vrijednosti. On je moralan i to na način koji se ne uklapa u pravila svijeta u kome živi. Kroz jednu ekstremno zatvorenu tvrđavu uma, otvara se širok pojas društvenih preispitivanja. To je paradoks ovog filma, ali ujedno i njegova ljepota.

Dobrih provala.

Odlični filmovi Kaurismakija i Kieślowskog / ponedjeljak 23.04.2018.

Blind Chance

Blind Chance

Vjerovatan slučaj je odličan film Krzysztofa Kieślowskog  koji pokazuje kako se (htjeli mi to ili ne) na kraju,  naročito u našem regionu, podneblju, politika uvijek bavi nama posredno ili neposredno. Godina 1981. u nemirnoj Poljskoj, umire otac studenta medicine Viteka, a on traži odsustvo od godinu dana na univerzitetu kako bi dobro razmislio o svom daljem zanimanju za medicinu.

Odlučuje otputovati u Varšavu, ali dok trči za vozom na stanici, desit će se tri moguća scenarija. U prvoj mogućoj situaciji, Vitek stiže do voza, sreće se sa svojom bivšom ljubavi koja sada pripada anti-komunističkom ilegalnom pokretu i pridružuje se partiji nakon spašavanja demonstranata koji su zarobljeni u zgradi kao taoci.

U drugoj mogućnosti, Viteka hvata stražar na stanici, dok pokušava stići voz, odvodi ga na sud i osuđuje na trideset dana rada u zajednici. Tu se pridružuje grupi studenata koji su protiv sistema, objavljujući radove u ilegalnoj štampi. Dok njegove drugove hapse vladini agenti, Vitek ulazi u ljubavnu vezu sa sestrom prijatelja iz dejtinjstva i bježi iz zatvora. Međutim, njegovi bivši drugovi vjeruju da je on izdajnik.

U trećoj mogućoj situaciji, Vitek ne stiže na voz i odlučuje se vratiti na univerzitet i završiti studije medicine. Oženi se sa djevojkom Olgom i diplomira. Oni postaju uspješni ljekari i Vitek prihvati da putuje u Pariz prezentirati predavanja dekana koji je bio osramoćen kada je njegov sin uhapšen u jednom pokretu protiv vlade.

Drifting Clouds

Drifting Clouds

Drifting Clouds je prvo od tri Kaurismakijeva finska ostvarenja, i prati život vozača tramvaja koji gubi svoj posao. Nedugo potom, restoran u kome radi njegova žena se zatvara. Previše ponosni da bi primali socijalnu pomoć, pokušavaju pronaći nova radna mesta. Ali totalno su nespretni i nemaju mnogo sreće u onome što su zamislili, nevolje se samo nižu. Odlična crna komedija. Film je izabran za Finskog kandidata za najbolji strani film na 69-oj dodeli Oskara, međutim, nije nominovan. 1996. je osvojio je nagradu Ekumenskog žirija, na Filmskom festival u Kanu.


Lijepa Marja živi sa suprugom Juhom na selu i njihovu idiličnu svakodnevicu remeti dolazak izvjesnog Šamajka kome su se pokvarila kola i koji kod njih nalazi privremeno prenoćište.

Za oko mu je zapala Marja i on pokušava na sve načine nagovoriti je da napusti muža i krene sa njim u „bolji život”. Ona se u početku dvoumi, ali ipak pristaje ni ne sluteći da će biti zatočena u jednom bordelu.

Maratonci, Kišlovski i Kaurismaki / ponedjeljak 09.04.2018.

Maratonci trče počasni krug

Maratonci trče počasni krug

Jedna od najboljih komedija bivše Jugoslavije.

Veći prikaz

Komedija. Dvojica sramežljivih sredovječnih muškaraca, Valto (M. Valtonen) i Reino (M. Pellonpää), pobjegli su od svojih majki s kojima žive i voze se besciljno Finskom. U potrazi su za kavom i votkom jer bez toga njihov život nema smisla. Zastanu kraj jednog bara i tamo upoznaju Estonku Tatianu (K. Outinen) i Ruskinju Klavdiju (K. Tykkyläinen). One ih zamole da ih odvezu do luke, a Valto i Reino pristanu jer nemaju neki cilj do kojeg trebaju stići.

Mladić u dvadesetim godinama napušta zatvor nakon tri godine. Želi da započeti novi život na mjestu gdje ga niko ne zna i sanja samo o poslu, ženi i porodici.

On djelimično uspijeva u ispunjavanju ovih snova, ali potom biva uvučen u sukob koji nastaje u građevinskom poslu kojim se bavi, između korumpiranog šefa i radnika koji tajno planiraju štrajk. On se nađe rastrzan između svojih kolega i ideala u koje vjeruje, a taj sukob ga lagano uništava.

Blizna u Kišlovskog i Ubojica u Kaurismakija / ponedjeljak 26.03.2018.

HRT3 22.45.

I Hired a Contract Killer

I Hired a Contract Killer

Crna komedija. Henri Boulanger (J-P. Léaud) nakon petnaest godina službe postao je suvišan. U šoku je i pokušava se ubiti, ali nije u stanju. Zato u nekom ofucanom lokalu unajmi plaćenog ubojicu (K. Colley) i naruči vlastito ubojstvo. Ubrzo upozna cvjećaricu Margaret (M. Clarke) i zaljubi se, pa za Henrija život odjednom ima smisla. Želi otkazati svoje ubojstvo ali lokal u kojem ga je dogovorio više ne postoji, uništen je, a on nema drugog načina da dođe do ubojice.

Aki Kaurismäki nominiran je u Veneciji na filmskom festivalu za Zlatnog lava za ovaj film.

RTS2 23.30.

Blizna

Blizna

Poslije nepoštenih pregovora, donesena je odluka gdje će biti izgrađena hemijska fabrika.

Pošteni partijski rukovodilac poslan je da nadgleda gradnju. Živio je u gradiću u kome će fabrika biti sagrađena, njegova supruga je tamo bila partijska aktivistkinja i za to mjesto vezuju ga neprijatne uspomene.

Čovjek bez prošlosti i Bilo jednom u Americi / subota 24.03.2018.

Večerasnji program HRT3 je haman cijeli posvećen Akiju Kaurismakiju. Počinje u 22.15 s emisijom Posebni dodaci i on njegov i rad joj je tema.

Onda ide njegov odličan film koji je ušao među pet nominiranih Oscara za najbolji strani 2003. godine u 22.20:

The Man Without a Past

The Man Without a Past

Film je prikazan na osmom SFF-u  2003. godine u okviru programa Panorama. Nastavlja se drugim djelom emisije Posebni dodaci u 23.55. Večer završava s njegovim filmom Lenjingradski kauboji idu u Ameriku koji kreće dvadeset minuta iza ponoći.

U ponoć na Pink Premium.

Ponedjeljak (19.03.2018.) ponovo rezervisan za Kišlovskog i Kaurismakija

HRT3 22.55.

Drama. Iris (K. Outinen) radi u tvornici šibica, povučena je i bez prijatelja. Živi sumorno s majkom alkoholičarkom i očuhom, a oni za nju imaju samo zabrane. Nakon plesa provela je noć s neznancem u njegovom stanu i ostavila mu svoj broj telefona. Još poneki susret rezultirao je trudnoćom, ali on traži abortus. Uz to, roditelji su je izbacili iz kuće. Frustrirana i očajna, kupila je otrov za štakore i krenula u osvetnički pohod.

Priča o Iris smještena je u kasne osamdesete godine 20. stoljeća u Finskoj i posljednji je film iz Kaurismäkijeve radničke trilogije za koji je 1990. nominiran za Europsku filmsku nagradu te nagrađen na filmskom festivalu u Berlinu u dvije kategorije.

RTS2 23.20.

Osoblje

Osoblje

Romek je osjetljiv i iskren mladić koji je fasciniran magijom umetnosti. Radi kao krojač u operi. Kada biva suočen sa realnošću koja se događa iza scene – čarke, ljubomora, okrutnost i korupcija – Romekove iluzije se u potpunosti razbiju. Njegov prijatelj, također krojač, biva otpušten zbog zlonamjernosti jednog od izvođača, kom se nije dopao kostim koji mu je napravio. Braneći prijatelja, Romek upada u nevolju zajedno s njim.