Bijesan pas i Falsche Bewegung / ponedjeljak 01.06.2020.

Image

RTS2 22.30.

Kurosawin. Za vrijeme ljetnog toplotnog vala u poslijeratnom Tokiju, detektivu početniku Murakamiju prilikom vožnje u javnom prijevozu ukradu službeni pištolj. Posramljen i u panici da čim prije vrati oružje, kreće u potragu za kradljivcem. S vremenom dobiva pomoć od iskusnijeg policijskog detektiva Satōa, no potraga se komplicira jer pištolj biva upotrijebljen u zločinima.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu H6:

Image

Image

HRT3 20.05.

Iz retrospektive Wim Wendersa na HRT-u. Film ceste. Priča prati putovanje Wilhelma Meistera, mladića s literarnim ambicijama, koji istražuje rodnu zemlju, susreće ljude i pronalazi svoj profesionalni put. Njegove misli povremeno izražava glas naratora.

Ovo djelo okvirna je adaptacija romana Johanna Wolfganga von Goethea Naukovanje Wilhelma Meistera, ranog primjera žanra Bildungsromana. To je drugi dio Wendersove trilogije filmova ceste koja obuhvaća Alice u gradovima iz 1974. i U toku vremena iz 1976.

Kagemusha u Kinu Tuškanac / nedjelja 22.09.2019.

Kagemusha

Kagemusha

Kino Tuškanac 19.00.

U srednjovjekovnom Japanu sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća, dok zemlju razdire borba za prevlast triju klanova, moćni vojskovođa Shingen Takeda koji predvodi najsnažniji klan Takeda zemlju nastoji ujediniti pod vodstvom svog klana. Istodobno, sitni lopov i varalica Kagemusha, čovjek koji nevjerojatno nalikuje na Shingena, biva osuđen na vješanje, a od vješala će ga spasiti Shingenov brat Nobukado, koji vjeruje da bi Kagemusha jednog dana klanu mogao biti koristan kao vojskovođin dvojnik. Taj dan će ubrzo i doći, nakon što Shingen bude smrtno ranjen te vojskovođini suradnici budu prisiljeni siromašnog propalicu preobraziti u Shingena i pripremiti za ulogu vojskovođe, sa ciljem da se održi privid da je on još uvijek živ. Nakon što nerado preuzme ulogu vladara, sa zadatkom da sačuva vodeću poziciju klana Takeda, Kagemusha će se pokazati mnogo poštenijom osobom od Shingena, koji je prema njegovu mišljenju kao i sve vojskovođe ljude nepotrebno slao u smrt.

Godine 1980. u Cannesu ovjenčana Zlatnom palmom te godinu kasnije nominirana za Oscara u kategorijama najuspjelije scenografije i najboljeg filma s neengleskog govornog područja, za što je iste godine nominirana i za Zlatni globus, povijesna ratna drama redatelja Akire Kurosawe jedan je od najskupljih japanskih filmova svih vremena. Snimanje raskošnog istorijskog spektakla Kurosawi je omogućila saradnja s utjecajnim američkim filmašima i njegovim velikim poklonicima Georgeom Lucasom i Francisom Fordom Coppolom, a zahvaljujući visokom proračunu film obiluje spektakularnim scenama, uključujući i rekonstrukciju znamenite bitke kod Nagashinoa, za potrebe snimanja koje je angažirano pet hiljada statista. Kagemusha se prometnuo u veliki Kurosawin komercijalni i kritičarski uspjeh te je postao najgledaniji film u japanskim kinima 1980. godine. Posve zasluženo, jer je posrijedi ostvarenje virtuoznog stila i iznimno sugestivnog ozračja koje učinkovitom karakterizacijom likova i motivacijom njihova djelovanja, odličnim ritmom, fascinantnim akcijskim sekvencama, fotografijom raskošnog kolorita te snažnim antiratnim angažmanom i promišljenim elaboriranjem odnosa stvarnosti i iluzije vješto nadograđuje inicijalni žanr tipičnog japanskog istorijskog filma.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Il mercenario i Aferim! na TV-u, Ran u Kinu Tuškanac / subota 21.09.2019.

Ran

Ran

Kino Tuškanac 19.00.

U feudalnom Japanu tokom 16. stoljeća, arogantni, okrutni ali i pomalo senilni stari vladar Hidetora Ichimonji nakon pola stoljeća vladavine na svoj 70. rođendan poslije lova na veprove sinovima Tarou, Jirou i Saburou najavi da im namjerava prepustiti vlast. Štoviše, svojim jedinim nasljednikom proglasi najstarijeg Taroa, na kojeg snažan utjecaj ima njegova supruga Kaeda, koja se starcu želi osvetiti zbog smrti svog oca i braće. No najmlađi i ocu najodaniji sin Saburo odlučno se usprotivi toj prema njegovu mišljenju nagloj i nepromišljenoj odluci, zbog čega ga se tvrdoglavi Hidetora odrekne. Nakon što shvati da zahvaljujući razvoju događaja konačno stječe potpuni nadzor nad zemljom, Taro se uz pomoć Jiroa okrene protiv oca te ga protjera iz carstva. Ostavši potpuno sam, Hidetora će biti prisiljen suočiti se s posljedicama svoje nemilosrdne vladavine, a to je tek početak krvave borbe za vlast.

Godine 1986. od četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najboljeg redatelja, ovjenčan pozlaćenom Akademijinom statuom za najbolju kostimografiju, te iste godine nominiran za Zlatni globus u kategoriji najuspjelijeg filma s neengleskog govornog područja, impresivan povijesni ratni ep redatelja Akire Kurosawe temeljen je na glasovitoj Shakespeareovoj tragediji Kralj Lear te na srednjovjekovnoj japanskoj legendi o feudalnom gospodaru Môriju Motonariju iz perioda Sengoku. Filmom realiziranim u suradnji s američkim i francuskim producentima Kurosawa je prema vlastitim riječima ostvario svoj davni san, ekranizaciju Kralja Leara u kojoj su zbivanja transponirana u srednjovjekovni Japan, likovi triju kćeri iz izvorne tragedije zamijenjeni su sinovima, dok su neki likovi izbačeni a u odnosu na Shakespearea prenaglašena je važnost i utjecaj Taroove supruge Kaede. Konačni rezultat je nasilno, no istodobno i prilično suptilno ostvarenje koje odlikuju raskošna i ekspresivna vizualnost, energična režija s mnogo stila, dosljednost u slijeđenju Shakespeareove dramaturgije, efektno umetanje ironičnih i crnohumornih pasaža, pedantna razrada mizanscene, scenografije, kostimografije i svih izvedbenih segmenata, likovna estetiziranost koja se efektno prožima s akcijom te izvrsni glumački nastupi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Image

Večeras na HRT3 ide emisija Posebni dodaci – Vesterni izvan Holivuda u okviru koje će biti prikazana tri filma. Dva od ta tri su:

HRT3 20.20.

Plaćenik je klasični špageti vestern čiju režiju potpisuje Sergio Corbucci, nakon Sergia Leonea najvažniji autor ovoga nekoć vrlo popularnog žanra. Plaćenik zapravo pripada podžanru ‘Zapata vesterna’, koji obuhvaća filmove čija se radnja odvija na američko-meksičkoj granici ili u Meksiku, u doba revolucije.

Poljski plaćenik na radu u Meksiku Sergei Kowalski (F. Nero) promatra klauna u cirkusu i prisjeća se njegove priče. Klaun je zapravo meksički seljak Paco Roman (T. Musante), koji se pobunio zbog zlostavljanja od strane okrutnog šefa, nakon čega je živ zakopan u pijesku. Dok prijatelji oslobađaju Paca, Kowalskog angažiraju braća Garcia da im prebaci nešto preko granice i nabavi oružje za revoluciju.

Njima je za petama okrutni zlikovac i kockar Curley (J. Palance). Ne prođe dugo i putovi Kowalskog i Paca se ukrštaju.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H5:

Aferim!

Aferim!

HRT3 22.30.

U mjestu Svatovac kraj Lukavca, reći će kratka novinska vijestica u pedeset i osmoj godini preminuo je Nazif Mujić, 2013. godine dobitnik Srebrnog medvjeda u Berlinu za ulogu u filmu Epizoda u životu berača željeza našeg oskarovca Tanovića. Teška sudbina je prikazana u filmu, teška sudbina će, nažalost, Nazifa zadesiti i mimo platna. Po primitku Srebrnog medvjeda Nazif je želio izboriti bolji život. Nerijetko je bio na portalima. Kao komšija na Dobrinji ‘93. koji je pričao kako će iz opkoljenosti vrlo skoro preko Mojmila pobjeći u grad i Nazif je htio prodati svog Medvjeda i s porodicom otići živjeti u Njemačku. Susjed je do kraja rata ostao na Dobrinji, a Nazif do kraja života u Bosni.

Dvije godine po Nazifu na Berlinaleu 2015. godine Srebrnog medvjeda za najbolju režiju dobio je film Aferim! rumunjskog režisera Radu Judea. Novi val rumunjskog filma obično podrazumijeva filmove koji se bave rumunjskom stvarnošću i pride su u njenom prikazu hiperrealistični (takav je na primjer film režisera Judea Svi u mojoj porodici kojeg preporučujem također za pogledati). Aferim! nije jedan od tih filmova. On je s vremenom radnje smješten u prvu polovicu devetnaestog stoljeća u rumunjsku pokrajinu Vlašku. Tad je Rumunija na dvomeđi ruskih i turskih uticaja, a njome vladaju upravo turski vazali. Glavni likovi u filmu su neka vrsta šerifa Costandin i njegov pomoćnik i sin Ionita. Njih lokalni moćnik šalje naći odbjeglog Roma i njegovog roba Carfina koji ga je opljačkao, ali i spavao s njegovom ženom.

U serđoleonevskom vestern stilu, sudjelujući u tarantinovskim dijalozima, otac i sin kreću u potjeru. Potragu otac koristi kako bi u duhu vremena (samo tog ili i našeg?) odgajao svog sina. Tako ćemo se naći u vlastelinštvima, romskim čergama, seoskim sajmištima i drugim mjestima. Susret ćemo najrazličitije likove, a među njima će se ponajviše istaći pop kojem su Costandin i sin stali pomoći popraviti točak na zaprežnim kolima. Pop (ne doktor kao u Atheist Rapa) valja ogromnu količinu gluposti, a predrasudama do daske obojene izjave doseći će svoj vrhunac kad počinje opisivati najrazličitije narode i narodnosti. Tako po njegovim riječima, između ostalih, Mađari mnogo jedu, a Francuzi puno vole modu. Za sve narode pop po službi u rečenici bira subjekt, jedino će za Rome odabrati objekt: Cigane mnogo tuku.

Rijetko sam u susretu s Romima, eto nakon vremena sam pročitao nešto za njih vezano u tužnoj vijesti o Nazifu. Baš 2015. godine, prvog dana SFF-a na kojem je prikazan Aferim! u okviru programa U fokusu, zadesio sam se na Grbavici. Isparkiravao sam se s parkinga kraj šopinga. Zakačih zadnjicom svojeg zadnjicu drugog autića. Izađem da vidim šta prouzročih, kad dva dječaka Roma, od kojih će jedan:

– Da nisi pokušao pobjeći. Sad ću zovnuti vlasnika, on je bilder i sjedi u kafiću ovdje u šopingu. Maloprije sam ga vidio kad je ušao.

Jedared u žurbi kontam ma bacim ovu kesu smetlja onkraj Hošeta. Sedam je sati ujutro, ne bude me niko vidio:

– Hej ti, baci u kontejner tu kesu. Ovdje se odlaže samo papir., reče mi Romkinja kroz hartiju u onom na rešetke spremniku.

Oba puta sam se zapitao Koji vrag? No, to je bilo na prvu, drukčije kao i obično biva kad se zapitam na drugi, a kamoli peti ili šesti put. Džone, kad te stalno tlače i množe s nulom ne bi li i ti prvom prilikom koja ti se ukaže počeo provoditi (pa makar i prividnu) silu?

U press izjavi uz film Aferim! režiser Jude kaže: Ne znam koji psiholog je to rekao, ali znam za izjavu kako čovjek može biti mentalno zdrav samo ako zna otkud dolazi, gdje je sad i kamo ide. Vjerujem kako se isto može primijeniti ne samo na individue već i na cijela društva. Rumunjsko društvo neće nikad ozdraviti dok se ne suoči iskreno sa svojom prošlošću, kako recentnom tako i daljnjom.

Film je pun psovki, rasizma i mizigonije, ali ga toplo preporučam pogledati.

Iz biltena dvadeset i prvog Sarajevo Film Festivala iz 2015. godine (film je prikazan u okviru programa U fokusu):

Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i prvog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

O Plaćeniku i odličnom Aferimu! u Posebnim dodacima:

 

U emisiji su nahvalili još jedna film Jueda – Najsretnija djevojka na svijetu:

Kubrick i Jude danas / srijeda 25.04.2018.

Odličan je i njegov:

Ikiru u Kinu Tuškanac u Zagrebu / utorak 17.09.2019.

Ikiru

Ikiru

Kino Tuškanac 19.00.

Slijede spojleri.

Udovac Kanji Watanabe stariji je činovnik koji već trideset godina radi u uredu tokijskog Odjela za pritužbe, te koji živi sa sinom Mitsuom i snahom Tatsu. Kad jednog dana dozna da boluje od raka i da mu preostaje možda jedna godina života, Kanji će isprva biti užasnut tim saznanjem. Da nevolja bude veća, od sebičnog sina i snahe odavno se otuđio, a gotovo čitav svoj život poslušnog birokrata smatra jalovim vegetiranjem. Odlučivši od ostalih zatajiti svoju bolest, Kanji zaključi da će preostale dane uistinu proživjeti kao čovjek. Osim što će uskoro upoznati pisca trivijalnih romana, s kojim će otkriti uzbudljiv noćni život Tokia, Kanji će se platonski zaljubiti u mladu službenicu Toyo. A kad zaključi da je sve to tek samoobmana, shvatit će da na svom položaju može nešto učiniti i za opće dobro, odnosno da može izgraditi park za djecu.

Drama Akire Kurosawe nagrađena na festivalu u Berlinu nadahnuta je pripovijetkom Smrt Ivana Iljiča Lava Nikolajeviča Tolstoja, a riječ je o jednom od najuspjelijih autorovih ostvarenja socijalno-psihološke tematike. Inicijalno studija samoće i umiranja, film funkcionira i kao kritička analiza bešćutnog birokratskog sistema, odnosno stanja u tadašnjem poslijeratnom japanskom društvu, od promjena u porodičnim odnosima do ponekad haotičnih društvenih promjena. U kontekstu tematiziranja porodičnih odnosa film se naslanja na ostvarenja Yasujire Ozua, neorealistički utjecaji asociraju i na De Sicina Umberta D., a osobito imponiraju Kurosawina iznimno sugestivna režija, kreiranje dojmljivo klaustrofobičnog mizanscena, kao i impresivno kadriranje i montažna rješenja u sjajno dramatiziranim statičnim situacijama i sekvencama. Protagonistova osamljenost i svijest o smrti fascinantno su predočene, a intrigantna je i dramska kompozicija djela u skladu s kojom rana smrt protagonista, kojeg izvrsno utjelovljuje čest Kurosawin suradnik Takashi Shimura (Yôjimbô, Kagemusha: Sjena ratnika), u posljednjoj trećini pridonosi izbjegavanju patetike i konvencija te pruža mogućnost za neveseo prikaz mentaliteta sredine.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C7:

Film se s engleskim titlovima može pogledati na sljedećem linku.

Akahige u Zagrebu, tri vrhunska u Jugoslovenskoj kinoteci, među njima i Andrej Rubljov Tarkovskog / nedjelja 15.09.2019.

Akahige

Akahige

Kino Tuškanac 19.00.

U Japanu 1820. godine, mladi i ambiciozni liječnik Noboru Yasumoto se nakon studija u Nagasakiju vraća u svoj rodni grad Edo. Noboru je u određenoj mjeri snob koji želi ponajviše liječiti bogate pacijente te se oženiti kćerkom nekog bogataša. No prvi posao koji će dobiti bit će u karitativnoj klinici koju vodi stari doktor Kyojô Niide, strogi liječnik autokratskih sklonosti znan pod nadimkom Riđobradi. S vremenom će se pokazati da je Riđobradi mudar, pravedan i altruizmom vođen čovjek pod čijim će utjecajem Noboru početi mijenjati svoja uvjerenja te zadovoljstvo pronalaziti u liječenju siromašnih i pokušavanju iskorjenjivanja siromaštva. Naposljetku će i svoj život posvetiti pomaganju siromašnima, čak i kad dobije ponudu za bolje plaćeno radno mjesto.

Godine 1965. na festivalu u Veneciji ovjenčana trima nagradama, uključujući Volpi Cup za najboljeg glumca Toshirâ Mifunea, te godinu kasnije nominirana za Zlatni globus u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, odlično režirana, intrigantna no i povremeno banalna i ne sasvim suvisla drama suscenarista i redatelja Akire Kurosawe posljednji je njegov zajednički projekt s velikim glumcem i dotadašnjim redateljevim stalnim suradnikom Toshirôm Mifuneom. Posegnuvši za motivima nekoliko kratkih priča iz zbirke Akahige Shinryôtan (Crvenobradi) japanskog pisca Shûgorôa Yamamota, Kurosawa je uz suradnju suscenarista Masatoa Idea (Ran, Kagemusha – sjena ratnika), Hidea Ogunija (Živjeti, Veliki i mali) i Ryûzôa Kikushime (Tjelesna straža, Sanjûrô) iste nadogradio motivima romana Poniženi i uvrijeđeni Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Projekt čije je snimanje bilo dugo, izuzetno naporno i vrlo skupo ostao je obilježen nesuglasicama redatelja i glavnog glumca, koji je zbog bradatosti lika bradu bio prisiljen nositi i u stvarnom životu te odbijati druge angažmane, a Kurosawa je navodno Mifuneovim nastupom bio toliko nezadovoljan da je odlučio okončati njihovo dugogodišnje prijateljstvo i plodnu suradnju. Film jednostavne, predvidljive i povremeno odveć sentimentalne priče nastajao je čak dvije godine, da bi u Japanu doživio veliki komercijalni i kritičarski uspjeh.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:


Veći prikaz

Odlični filmovi danas u Jugoslovenskoj kinoteci.

Redom:

All That Jazz na TV-u i Sunset Boulevard u Beogradu / nedjelja 30.06.2109.

Tri boje – Plavo i Biti John Malkovich / ponedjeljak 28.05.2018.

Baziran na životu ruskog redovnika i slikara ikona Andreja Rubljova, film se sastoji od prologa, osam epizoda i epiloga u boji, a pokazuje Rusiju na početku 15. stoljeća tijekom mongolskih i tatarskih invazija. Fabula je kružna, Rubljov napušta samostan da bi upoznao patnje svojega naroda, izgubio i ponovno stekao vjeru te po povratku u isti samostan stvorio svoje veličanstveno djelo – ikonu Svetog Trojstva.

Film je osvojio nagradu međunarodne kritike u Cannesu 1969. godine.

“Umjetnost je u svim vremenima izražavala nadu u čovjekovo usavršavanje, u sposobnost čovjeka da se uzdigne iznad svojih strasti i poroka i da se približi idealu. Čovjek živi zato da bi postao bolji. Ne može se za cilj života smatrati nabavka frižidera ili automobila. Ako je to životni cilj, znači da je čovjek u moralnom smislu doživio krah. Zar u mom Rubljovu postoji takav strah? Zar to nije film o pobjedi ideala? Zar Rubljoveva djela koja su prožeta svjetlošću nisu nastajala u vremenima kad je brat ubijao brata, kad su od prelijepih gradova ostajala samo zgarišta? Kad bi svijet bio divan i harmoničan, umjetnost tada, sigurno, ne bi bila potrebna. Čovjek ne bi tražio harmoniju u nekakvim sporednim delatnostima, on bi živjeli harmonično i to bi mu bilo dovoljno. Po mom mišljenju, umjetnost postoji samo zato što je svijet loše ustrojen. I baš o tome se govori u mom Rubljovu… Svrha umjetnosti nije, kako se obično misli, prenošenje ideja, propagiranje misli. Svrha umjetnosti je priprema čovjeka za smrt, preorati mu, uznemiriti dušu, čineći je tako sposobnom da se okrene dobru.”

Andrej Tarkovski

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C5:

Sedam samuraja u Zagrebu, bruku njih u Beogradu, Ustav Republike Hrvatske na TV-u / subota 14.09.2019.

Sedam samuraja

Sedam samuraja

Kino Tuškanac 19.00.

Siromašno selo u japanskoj provinciji tokom 16. stoljeća. Nakon što iskusni lutajući samuraj Kanbei od otmičara spasi sina jednog mještanina, njegovi sumještani zadivljeni Kanbeijevom hrabrošću i nesebičnošću zamole ga da im pomogne odbraniti njihovo selo od terora razbojnika. Naime, selo svake godine u vrijeme žetve terorizira skupina pljačkaša koja mještanima otima skroman i teško ostvaren urod. Premda od toga neće imati nikakve materijalne koristi, Kanbei pristane pomoći seljacima te za posao ubrzo pronađe još šestoricu sebi sličnih samuraja. Pored mladog Katsushiroa, tu su plahi Kikuchyjo, momak koji tvrdi da je samuraj iako je tek sin seljaka, majstor mačevanja Kyuzo i još trojica muškaraca spremnih za seljake staviti život na kocku.

Godine 1954. na festivalu u Veneciji ovjenčana Srebrnim lavom, tri godine kasnije nominirana za Oscara u kategorijama najbolje scenografije i kostimografije, a godinu ranije nominirana i za tri nagrade BAFTA, uključujući onu za najbolji film, fascinantna akcijska pustolovna drama Sedam samuraja znamenitog Akire Kurosawe (Rašomon, Krvavo prijestolje, Tjelesna straža) jedno je od najznačajnijih ostvarenja u istoriji sedme umjetnosti. Posrijedi je izuzetno nasilno djelo u kojem Kurosawa demonstrira impresivnu redateljsko-montažnu vještinu u korištenju prostora i organiziranju kadra, baš kao i iznimno efektnu upotrebu kostimografije i scenografije, priređene podjednako kao i prirodne. Dok impresivno orkestrira zbivanja i karakterizira likove, Kurosawa se na suptilan način bavi i etičkim te filozofskim kontekstom priče, ni u jednom trenutku ne otklizujući u patetiku ili trivijalno moraliziranje. U njegovom kreiranju cjeline očit je utjecaj velikih američkih filmaša poput Johna Forda i Davida Warka Griffitha, a i Kurosawin je film povratno utjecao na Hollywood, pa je John Sturges 1960. snimio glasoviti vestern Sedmorica veličanstvenih, koji je prepravak remek-djela Sedam samuraja.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

HRT3 20.05.

Jedna od posljednjih uloga rano preminulog, odličnog glumca, Nebojše Glogovca. Priča o četvero ljudi koji žive u istoj zgradi i zaziru jedni od drugih jer se razlikuju po imovinskom statusu, seksualnim navikama, nacionalnosti i vjeri te vjerojatno nikada ne bi međusobno prozborili da ih nesreća na to ne natjera i učini da budu ovisni jedni o drugima. Mučno i bolno oni se polagano počinju otvarati i međusobno prepoznavati kao ljudi.

Film Ustav Republike Hrvatske dobio je tridesetak domaćih i inozemnih nagrada, među kojima su i one za najbolji film na World Film Festivalu u Montrealu, SEEfestu u Los Angelesu, Raindance Film Festivalu u Londonu, Santa Barbara International Film Festivalu te Nagrada europske kritike Feodora i četiri Zlatne arene na filmskom festivalu u Puli.

U Jugoslovenskoj kinoteci svega:


Veći prikaz

Ići ćemo samo s pozicijama filmova na mapi Movielanda:

C3:

G4:

E4:

Kurosawa u kinima Beograda i Zagreba, u Jugoslovenskoj kinoteci još i Blow up i Lovac na jelene / petak 13.09.2019.

Yojimbo

Yojimbo

Kino Tuškanac 19.00.

U japanskoj provinciji sredinom 19. stoljeća, samuraj Sanjuro Kawabatake kao lutalica bez gospodara vođen znakovima sudbine stigne u malo mjesto koje je poprište sukoba dva klana. Jedan je onaj predvođen trgovcem svilom Ushitorom, a na čelu drugog klana je trgovac sakeom i vlasnik bordela Seibê. Spreman za zaradu prikloniti se bilo kojem od klanova, Sanjuro ubrzo shvati da oba suprotstavljena tabora imaju brojne i velike nedostatke, kao i da je u oba slučaja riječ i o vrlo nemoralnim ljudima, te se odluči poslužiti manipulacijom i poraditi na međusobnom istrebljenju klanova. Ubrzo će, međutim, otkriti da i oni u njemu vide opasnog protivnika kojeg se žele riješiti, a sve će se dodatno zakomplicirati kad se među njegovim neprijateljima pojavi mladi Unosuke, koji za razliku od Sanjuroa posjeduje pištolj i zbog toga predstavlja posebnu prijetnju.

Komercijalno najuspješniji film scenarista i redatelja Akire Kurosawe, za glavnu ulogu u kojem je njegov stalni saradnik Toshirô Mifune (Bitka za Midway, Zimska ubistva, 1941.: Luda invazija na Kaliforniju) na festivalu u Veneciji 1961. godine ovjenčan Volpi Cupom i nagrađen kao najbolji glumac, dok je film godinu kasnije nominiran za Oscara za najuspjeliju scenografiju, izniman je i vrlo inovativan samurajski film. Oslanjajući se na tradiciju akcijskih, tzv. chambara filmova, Kurosawa je u saradnji sa scenaristom Ryûzôm Kikushimom (Sanjuro, Skrivena tvrđava) koncept osvježio umetanjem elemenata groteske, drugačijom upotrebom muzike u okviru žanra te iznevjeravanjem mita o samurajima i samurajskom kodeksu u uvodnom dijelu, da bi u završnici taj mit ponovo afirmirao. Furiozno režirano, simbolički impresivno i sjajno glumljeno djelo maestralne gradacije dramske tenzije, koje linearnom dramaturgijom i narativnom konstrukcijom izrazito podsjeća na vestern, utjecao je ne samo na Sergija Leonea, koji je u antologijskom špageti-vesternu Za šaku dolara preuzeo priču filma, zbog čega je pod sudskom tužbom bio prisiljen platiti novčanu nadoknadu, nego i na žanr špageti-vesterna općenito (Django Sergija Corbuccija), ali i na istočnjački vestern ili eastern, na Sama Packinpaha te na Waltera Hilla, koji je 1996. godine realizirao parafrazu Kurosawina filma pod naslovom Posljednji preživjeli.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

U okviru programa:

O programu Moj izbor: Snežana Jovanović više na linku. U Jugoslovenskoj kinoteci bit će prikazan:

Rashomon / Kino Tuškanac / ponedjeljak 09.09.2019.

Bit će prikazan i:

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Na repertoaru je i:

Film se također kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C4:

Rashomon / Kino Tuškanac / ponedjeljak 09.09.2019.

Rashomon

Rashomon

U okviru programa Portreti: Kanonski filmovi Akire Kurosawe u Kinu Tuškanac večeras u 19.00 sati će biti prikazan film Rashomon.

U srednjovjekovnom Japanu, u vrijeme nemira i gladi, trojica muškaraca počinju voditi zanimljiv razgovor. Tri dana ranije jedan od njih, po zanimanju drvosječa, nedaleko grada Kyota na putu u šumu gdje skuplja drva pronašao je leš ubijenog muškarca. O tome je i svjedočio na sudu, a svojim sugovornicima prepričava sudska svjedočenja i ostalih osoba umiješanih u čitav događaj. Prvi je svjedočio zloglasni lopov Tajomaru, čovjek osumnjičen da je ubio i okrao žrtvu, muškarca Takehira, a u svom svjedočenju Tajomaru je ustvrdio da nije kanio počiniti ubojstvo, nego silovati žrtvinu suprugu Masako. Prema njegovim riječima, žena je nakon silovanja zbog gubitka časti zatražila da umre ili Tajomaru ili njezin suprug, pa je Tajomaru u navodno časnom dvoboju ubio Takehira. Kad je ubrzo svoje svjedočanstvo počela iznositi Masako, njezin je opis događaja bio posve drugačiji, baš kao što su drugačija bila i svjedočenja preostale dvojice sudionika procesa. Naposljetku će upitna postati i drvosječina priča, jer i on kao i ostali događaje opisuje u za sebe najpovoljnijem svjetlu.

Godine 1951. na festivalu u Veneciji ovjenčana Zlatnim lavom i Nagradom talijanskih filmskih kritičara, godinu kasnije ovjenčana Počasnom nagradom Američke filmske akademije te 1953. nominirana za Oscara za najbolju scenografiju i za nagradu BAFTA u kategoriji najboljeg filma, antologijska drama s elementima trilera suscenarista i redatelja Akire Kurosawe temeljena je na kratkim pričama Rašomon i U šumarku japanskog pisca Ryûnosukea Akutagawe. Akutagawu se smatra ocem japanske kratke priče, najznačajnija japanska književna nagrada nazvana je prema njemu, a Kurosawa i njegov čest suscenarist Shinobu Hashimoto (Živjeti, Sedam samuraja, Krvavo prijestolje) iz priče Rašomon preuzeli su ambijent, dok su likove i zbivanja preuzeli iz priče U šumarku. U filmu koji je zapadnu publiku ključno zainteresirao za japansku kinematografiju te u japanskom filmu obnovio žanr jidai-geki, odnosno tradicionalnu japansku povijesnu dramu, i danas kao i u vrijeme premijere imponira izvornošću dramske i narativne konstrukcije s fokusom na iznimno učinkovite retrospekcije, čime asocira na Građanina Kanea. Temu filma dovodeći u savršenu ravnotežu sa stilskom promišljenošću i zaokruženošću cjeline, pri čemu se dominantno oslanja na brojne vožnje kamere, neobične montažne rezove te istodobno poetičan i okrutan prikaz prirode, Kurosawa iznimno spretnom i sugestivnom režijom i likovima i gledateljima izmiče bilo kakav konkretniji orijentir u zbivanjima, stvarajući u svakom segmentu impresivan esej o nemogućnosti spoznavanja istine. Zahvaljujući tome, pridjev ´rašomonski´ je do danas ostao sinonim za situacije u kojima je teško utvrditi objektivnu istinu.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H6: