Most na rijeci Kwai / ponedjeljak 22.06.2020.

Image

HRT2 21.00.

Velika uspješnica i višestruko Oscarom nagrađeni film britanskog redatelja Davida Leana nastao je prema romanu Pierrea Boullea o ratnim zarobljenicima koje su u Burmi, 1943. godine, zarobili Japanci.

Skupina britanskih zarobljenika sa zapovjednikom Nicholsonom dobiva radni zadatak u logoru. Zapovjednik japanskog logora Saito ne pridržava se konvencije da su oficiri oslobođeni rada u zarobljeništvu i Nicholsonov otpor strogo kažnjava. Ne uspjevši slomiti otpor, te součen s činjenicom da most neće biti sagrađen u zadanom roku, Saito prihvaća Nicholsonov prijedlog da on i njegovi vojnici sagrade most na rijeci Kwai.

Pod Nicholsonovim zapovjedništvom i uz pomoć nekolicine oficira vojnici započinju graditi most. Most bi trebao služiti Japancima za dopremu vojske i ratnog materijala i premda bi bilo logično da britanski zarobljenici sabotiraju izgradnju kako bi most bio loše kvalitete, Nicholson ima drugu viziju. Smatra da most mora biti savršeno izgrađen kako bi ostao primjerom vještine i znanja britanskih vojnika.

S druge strane, američki zarobljenik Shears koji je iz Saitova logora uspio pobjeći i dokopati se britanske vojne baze, dobiva zadatak predvoditi skupinu vojnika radi uništenja logora i rušenja netom sagrađenog mosta.

Film je nagrađen sa sedam Oscara uključujući one za najbolji film, režiju, glavnoga glumca, kameru, montažu, scenarij i muziku od koje je najpoznatija ostala melodija zviždanjem Marš pukovnika Bogeya.

Redatelj sir David Lean poznat je po filmovima kao što su: Veliko očekivanjeOliver TvistKratki susretLawrence od ArabijeRyanova kćiDoktor ŽivagoPut u Indiju i dr. Za svoj je rad višestruko nagrađivan. Dobio je dva Oscara i devet je puta nominiran za prestižnu nagradu.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C4:

Image

Climax i Mediterraneo / srijeda 01.04.2020.

Mediterraneo

HRT3 20.05.

Ratna komedija o skupini talijanskih vojnika koji su poslani da osvoje jedan grčki otočić, no oni otkrivaju da su stigli na mjesto na kojem je sve moguće… Godina je 1941. Na udaljenom grčkom otoku talijanski su vojnici osvajači našli samo žene, muškarci su u ratu. I umjesto da otok drže “u ime Mussolinija i fašizma”, predaju se slatkom životu u prirodnom raju. Najveću privlačnost i šarm ovom pacifističkom, anti-ratnom filmu daju simpatični, izvrsno portretirani likovi i komične situacije koje se nižu jedna na drugu. Neprekidno suprotstavljajući smrt (rat) i život (more i otok), s minimumom dijaloga i ugođajem ljudskog raja na zemlji, Mediterraneo s lakoćom postavlja teška životna pitanja.

Snimljen 1991. godine, osvojio je niz talijanskih nagrada za najbolji film i režiju, a godinu dana kasnije dobio je Oscara kao najbolji strani film. Uz pohvale kritike, Mediterraneo je bio veliki hit i kod publike.

Film u 21.00 sati možete pogledati na sljedećem linku.

Noeov film temelji se na (navodno) istinitoj epizodi iz 1996., kad je jedan francuski plesni ansambl slavio premijeru dernekom s puno alkohola. Neko je, međutim, u piće smiješao LSD, što je rezultiralo masovnim tripovanjem.

Kad se početkom prošlog desetljeća u anglosaksonskoj kritici pojavio termin “New French Extremes” (novi francuski ekstremni), on se lijepio za cijelu lepezu redatelja, od autorica feminističkog porna, preko redatelja horora do zakučastih art-filmaša. Pa ipak, ne postoji čovjek koji je tako dobro utjelovljivao “new extremes” kao Gaspar Noe.

Ovaj francuski redatelj argentinskog porijekla snimio je dosad, u dvadeset godina karijere, samo pet filmova. Svaki od tih filmova, međutim, utjelovljuje ekstremno – ekstremno u sadržaju, ekstremno u stilu. Noeovi filmovi često tematiziraju radikalno alternativne životne stilove, radikalno nasilje, radikalnost u seksualnosti, radikalnost u opijatima. Te ekstreme Noe u svojim filmovima tematizira kroz formu koja je i sama bombastična, ekstremna i napadna, kroz neobična montažna rješenja, začudne natpise i špice, ekstravagantne duge kadrove, začudne vizuale kojima dominiraju umjetna rasvjeta i bolesno neonsko svjetlo. Taj “ekstremizam” možda se ponajbolje očituje u Noeovu najpoznatijem (ili najzloglasnijem) filmu Irreversible (Nepovratno), trileru osvete ispripovijedanu u dvadeset i četiri sata. Na polovici tog dramaturški konceptualnog i stilski bizarnog filma nalazi se scena oko koje se vrti osveta u filmu: tirnaestominutna scena silovanja supruge glavnog junaka (Monice Bellucci).

2002. u Kanu Irreversible je prvi put prikazan publici. Čak i festivalska publika – svikla na štošta teško i radikalno – bila je osupnuta. U najvećem kanskom teatru Lumière više od petsto gledatelja – gotovo petina sale – ustalo je nakon te strašne scene, a oni koji su dočekali kraj filma i njegov varljivi “happy-beginning” završetak podijelili su se na one koji su bili euforični te one koji su Noea bili kadri rastrgati. Sličnu reakciju Noe je dočekao i sa svojim narednim, po meni najboljim, filmom Enter the Void. Dok su mnogi taj film držali najboljim filmom o drogi i najboljom filmskom psihodelijom uopće, pametni i obrazovani britanski kritičar Johnatan Romney opisao ga je kao “najduži screen saver u istoriji”.

Takav kakav jest, Noe nije nikad bio miljenik centra moći koji se zove Kan. KAnska direkcija u velikoj je mjeri produljena ruka francuske kulturne politike, među francuskim režiserima ona ima svoje miljenike, a među tim miljenicima ima i onih koji to – blago rečeno – baš ne zavređuju. Istodobno, neki od najdarovitijih francuskih filmaša – poput Bruna Dumonta ili Claire Denis – nikad u Cannesu nisu imali otvorena vrata. U takvu skupinu donekle spade i Noe. Premda su mu svi filmovi imali premijere u Kanu, direkcija ga je nerijetko znala pobacati po popratnim programima.

Novi Noeov film Climax u Kanu je prikazan u popratnom programu Quinzaine des réalisateurs (Dvije sedmice redatelja). Riječ je o prvom Noeovu filmu nakon krajnje banalnog i razočaravajućeg 3D art-pornića Love. Climax nije ni blizu njegovim najjačim naslovima, ali je nemjerljivo bolji od neizrecivo banalnog Love.

Prvi dio filma izgleda kao neka art-verzija filma Step Up. Trešti elektronska muzika, junaci plešu pa još plešu, a između plesa pratimo konverzacijske dijelove u kojima se prati seksualna dinamika između rasno mješovite, ali i po seksualnim opredjeljenjima vrlo raznorodne trupe. Oko pedesete minute počnete se pitati koji je vrag Noeu bio i zašto je snimio taj predugi street dance spot?

Šta se onda dogodi? Tipično noeovski – haos! U pedesetoj minuti zaskoči vas kao šok (ovaj put prava, najavna) špica filma s naslovom, glumcima i ironičnim natpisom “ponosno francuski film”. A tada kreće trip.

Tada – oko pedesete minute – članovi plesne trupe počnu osjećati halucinogeno djelovanje. Prvo pomisle da je netko otrovao lonac sangrije, pa se obruše na koreografkinju koja ga je smiješala. Ali, problem je što trip počne pucati i one koji nisu pili. Drogirane plesače trip baci na paranoju, pa se počnu uzajamno optuživati, a osobito se obruše na one koji nisu pili. Jedna od njih (Boutella) tvrdi da nije pila jer je trudna, ali joj ne vjeruju.

Nastaje  sveopće ludilo.

Lift za gubilište, Doviđenja, djeco i Posebni dodaci posvećeni Louis Malleu / subota 01.02.2020.

Elevator to the Gallows

Elevator to the Gallows

Julien Tavernier uspješni je biznismen koji se već duže ljubaka sa šefovom suprugom. Njih dvoje odluče ubiti njezinog muža i prikazati to kao da je riječ o samoubistvu. Nakon ubistva Julien ustanovi da je zaboravio ukloniti jedan od tragova pa se vrati, ali na izlasku ostane zarobljen u liftu. Istodobno mladić i djevojka iz susjedstva ukradu mu automobil. Stjecajem okolnosti počinit će zločin za koji će biti okrivljen Julien.

Lift za gubilište prvijenac je slavnog redatelja Louisa Mallea, film koji je proslavio glumicu Jeanne Moreau, jednu od najvećih francuskih glumačkih zvijezda svih vremena. Riječ je o iznimno originalnom kriminalističkom filmu snimljenom u maniri francuskoga Novog vala, a koji tematski, pa i ugođajem, anticipira nasljeđe američkoga film noira.

Uz priču dojmljiva je i vrsna upootreba kamere, pozornost na detaljima i krupnim planovima te izvrsna melankolična muzika Milesa Davisa. Lift za gubilište osvojio je nagradu Louis Delluc za najbolji debitantski film.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H6:

Drama. Zima 1943. godine. Julien (G. Manesse) pohađa katoličku školu u okupiranoj Francuskoj, u kojoj i živi s ostalim učenicima. Jednoga dana ravnatelj škole, svećenik Jean (P. Morier-Genoud), uvede u školu trojicu novih učenika. Jedan od njih je Jean Bonnet (R. Fejtö), marljiv i šutljiv mladić koji se sprijatelji s Julienom. Školarci ne znaju da je Jean Židov i da ga svećenici skrivaju pred nacistima. Julien slučajno sazna istinu o Jeanovu porijeklu, ali obeća da ga neće izdati.

Doviđenja, djeco inspiriran je stvarnim slučajem koji je doživio redatelj i scenarist filma, Louis Malle. Naime, kao dječak je pohađao katoličku školu u okupiranoj Francuskoj i znao je za slučaj trojice židovskih mladića koji su pod lažnim imenima živjeli i pohađali nastavu s ostalim školarcima. Mnogo godina kasnije, redatelj je iz tog potresnog događaja (svi su, uključujući i svećenika ravnatelja, završili u koncentracijskom logoru) ostvario izvrstan film koji je osvojio neke od prestižnih međunarodnih nagrada, među kojima i sedam Césara te Zlatnog lava u Veneciji.

Vrijednost filma je u tome što na vrlo uvjerljiv način dočarava atmosferu ratom zahvaćene Francuske, i to kroz oči štićenika katoličke škole, pričajući napetu i mjestimično dirljivu priču o dječačkom prijateljstvu koje je ratni vihor zauvijek prekinuo. Film je postigao priličan uspjeh kod publike i kritike.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C3:

Shoah i Pepeo i dijamant / subota 25.01.2020.

25. siječnja na HRT – HTV 3 u 14:30

U subotu, 25. siječnja od 14:30 u POSEBNIM DODACIMA na Trećem programu prikazujemo izniman dokumentarni film francuskog sineasta Clauda Lanzmanna „ŠOA“. Povod je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta, kada se s posebnim pijetetom odaje počast žrtvama nacističkog režima.

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je tisuće zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.

U povodu 75. godišnjice oslobođenja logora smrti Auschwitz-Birkenau, prikazujemo dokumentarni film o nacističkim logorima u Poljskoj. Lanzmann je snimio 350 sati materijala, proces stvaranja filma trajao je više od 10 godina, redatelj je proputovao veliki broj zemalja kako bi snimio intervjue s preživjelim logorašima, običnim ljudima koji su živjeli u blizini logora i bivšim nacistima.

Epski film o holokaustu Claude Lanzmann je finalizirao 1985. godine. Konačna verzija traje 566 minuta, 9 i pol sati bez i jedne minute arhivskog materijala, gotovo 10 sati bolnih svjedočanstava za povijest. Mnogi ŠOU smatraju najvažnijim filmom ikada napravljenim o holokaustu. Lanzmann ga je nazvao: “Film o smrti, a ne o preživljavanju”.

HRT3 10.10.

Osmi maj 1945. Zajednička borba poljskih domoljuba protiv njemačkih okupatora pretvara se u međusobni sukob dviju nepomirljivih ideoloških opcija – brojčano moćnije demokratske i, zahvaljujući potpori Crvene armije, nadmoćnije, komunističke. Maciej Chelmicki (Z. Cybulski), tipični pripadnik poljskog naraštaja čija se punoljetnost poklopila s početkom rata, ni zadnjega dana velikoga svjetskog klanja ne može izbjeći smrt. Prema nalogu prozapadne Zemaljske vojske, čiji je vojnik, zabunom umjesto istaknutog partijskog sekretara ubije nedužne radnike.

Biti ili ne biti i Kanal Wajdin / subota 18.01.2020.

Image

HRT3 u 23.40 sati i sutra repriza u 14.45 sati.

Odlična lajt komedija. Iako crno-bijeli film, star sedamdeset i osam godina ,”brz” je i za svaku je najtopliju preporuku.

Image

:-D :-D :-D :ppp

Na mapi Movielanda se nalazi kao remek-djelo u kvadrantu H1:

Image

P.S. Do filma sam došao zahvaljujući Slavujku na sljedećem linku.

Image

HRT3 10.30.

Ratna drama. Godine 1944. tokom varšavskog ustanka protiv Nijemaca poljski poručnik Zadra i njegovi borci za slobodu kroz kanalizaciju bježe iz njemačkog okruženja.

Film je bio nominiran za Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu 1957., a osvojio je posebnu nagradu žirija (zajedno sa Sedmim pečatom).

David Bowie: Finding Fame, The Great Escape i The Kid / srijeda 01.01.2020.

HRT2 21.50.

Ovaj fascinantni dokumentarac istražuje malo poznate godine u kojim se David Bowie tek razvijao i stvarao karijeru te pokazuje kako su ta rana iskustva utjecala na glazbu kojom je Bowie poslije postao globalna zvijezda.

Smrt Davida Bowieja u januaru 2016. godine glasno je odjeknula cijelim svijetom. Bio je jedan od najutjecajnijih muzičara svog naraštaja, a njegove pjesme poput Life on Mars, Heroes, Starman i Let's Dance sad su dio globalne muzičke baštine.

No Bowie prije stvaranja Ziggyja Stardusta, svog alter ega kojim se proslavio, i dalje je uglavnom nepoznat.

Ovaj dokumentarni film govori o pet ranih godina Bowiejeve karijere, od kraja 1960-ih do smrti Ziggyja Stardusta na pozornici 1973. godine. Pokazuje kako su mnoge ideje koje su nastale tih ranih godina njegove karijere poslije sazrele u fantastično uspješne pjesme.

Prožet dosad neviđenim razgovorima s nekim od Bowiejevih najranijih suradnika, film je fascinantna i nepoznata priča, novi pogled na muzičara za kojeg svi mislimo da ga poznajemo.

HRT1 14.10.

Veliki bijeg temelji se na istinitoj priči o grupi savezničkih ratnih zarobljenika koji su uspjeli pobjeći iz navodno neprobojnog nacističkog logora za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na početku filma nacisti su okupili sve svoje najpodmuklije i najproblematičnije zarobljenike i smjestili ih u novi logor, dizajniran da se iz njega ne može pobjeći. Zatvorenici odmah počnu planirati bijeg tako što će iskopati tri odvojena tunela. Richard Attenborough britanski je vojnik koji je mozak operacije i zapovijeda šarolikim odredom – među njima su Charles Bronson kao poljski stručnjak za kopanje rovova, James Garner kao Amerikanac nadaren za krađu, Donald Pleasence kao vješti krivotvoritelj te Steve McQueen kao američki pobunjenik – tokom izgradnje tunela i napokon u bijegu.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu F5:

RTS2 16.05.

Nakon poroda, očajna i neuspješna glumica (E. Purviance) koju je ostavio mladi slikar, u stanju psihičkog sloma ostavlja svoje novorođenče u luksuznom automobilu, nadajući se kako će ga pronaći neko bogat. Limuzinu ubrzo otmu lopovi koji bebu ostave na cesti, u sirotinjskom dijelu grada. Dijete na koncu pronađe skitnica (C. Chaplin) i nakon što vidi da nema drugog rješenja, postane njegov drugi tata. Pet godina poslije beba je izrasla u zgodna dječačića (J. Coogan) koji zajedno sa svojim mentorom, skitnicom, sudjeluje u sitnim prijevarama. Mališan, tako, razbija ljudima prozore, a skitnica ih odmah potom popravlja. Mališanova majka u međuvremenu je postala uspješna glumica no grize ju savjest zbog ostavljenog djeteta, koje sada pokušava pronaći.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu C7:

TV premijera Scream for Me Sarajevo i šest ostalih odličnih filmova danas / subota 14.12.2019.

Scream for Me Sarajevo

Scream for Me Sarajevo

BHRT 21.30.

Film je prikazan na dvadeset i drugom SFF-u 2016. godine u okviru Takmičarskog programa – dokumentarni film. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i drugog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Raspored ostalih odličnih filmova danas na TV-u:

Odličan SF Luc Bessona.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu F2:

Old skul odlična komedija.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G1:

Dobar o odronima između prijatelja i supružnika. Prljave ćega na večeri isplivavaju i to.

O filmu u sklopu emisije Posebni dodaci:

 

U bogataškoj enklavi Blue Bay, Florida, iza glamuroznih fasada luksuznih ljetnikovaca, krije se poremećena priča o seksu, osveti i ubistvu. Tinejdžerska zavodnica iz visokog društva, Kelly Van Ryan (Denise Richards) zaljubila se u svog seksi školskog savjetnika, Sama Lombarda (Matt Dillon). Međutim, nešto kasnije, optuži ga za seksualno zlostavljanje. Da bi sve bilo još gore, slične optužbe dođu i od depresivne alternativke, Suzie Toller (Neve Campbell). Skandal se ubrzo svojim pipcima uvuče među stanovnike gradića; od utjecajnog odvjetnika Toma Baxtera (Robert Wagner), do Kellyne majke, ledene matrone Sandre Van Ryan (Theresa Russell). Detektiv Ray Duquette (Kevin Bacon) vremenom otkrije urotu vrijednu naslovnice tabloida, obilježenu labirintom šokantnih obrata, neočekivanih spletki i podmuklih igara.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D5:

Prvi filmovi Kubricka, Carpentera, Thomas Andersona i Aronofskog na HRT3, Turist na RTS-u / subota fantastična 02.11.2019.

U filmskom maratonu gledamo: dugometražni film Pi redatelja Darena Aronofskog iz 1998., Tamnu zvijezdu Johna Carpentera iz 1974., film Hard Eight P. T. Andersona iz 1996. te Strah i želju Stanleyja Kubricka iz 1953.

Sve su to debitantski dugometražni naslovi ovih američkih redatelja. O njima govore filmski kritičari Dean Šoša, Dejan Jovović i Živorad Tomić.

MPW-34133.jpg
HRT3 pedeset i pet minuta iza ponoći.

Od režisera Requiem for a Dream, Black Swana, The Fountain i Wrestlera. Vjera i brojevi u konfuziji, film moguće planski napravljen da dodatno smuči matematiku mnogima. :D Prikazan je na petom SFF-u 1999. godine u okviru Panorama programa.

Iz kataloga festivala:


Veći prikaz


Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E4:

HRT3 23.00.

John (John C. Reilly), ne pretjerano bistar gubitnik zaglavljen u Renu, ostao je na posljednjih nekoliko dolara kada mu se smiluje Sydney (Phillip Baker Hall), počasti ga doručkom i ponudi mu nekoliko savjeta o zaradi u kasinima. Dvije godine poslije John je postao Sydneyjev partner, ali njegov problematični nedostatak zdravog razuma postaje opasan kad se zaljubi u Clementine (Gwyneth Paltrow), koktel-konobaricu koja se ne libi prostitucije kad joj zatreba novac – i koja nije ništa bistrija od Johna.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H6:

HRT3 20.15.

Četvorica vojnika nađu se iza neprijateljskih linija i prisiljeni su suočiti se sa svojim strahovima i željama. Bio je to dugometražni debi slavnog američkog redatelja Stanleyja Kubricka (1928.-1999.).

HRT3 21.25.

SF satira. U dvadeset i drugom. stoljeću čovječanstvo kolonizira obližnji svemir te tamo šalje misije čiji je zadatak uništiti nestabilne planete. Posljednjih dvadeset godina time se bavi posada svemirskog broda Dark Star čiji su članovi poručnik Doolittle (B. Narelle), narednik Pinback (D. O'Bannon), Boiler (C. Kuniholm) i Talby (D. Pahich). Njihovog preminulog zapovjednika Powella održava kriogeni sustav, dok rutinsku misiju prekidaju povremeno problemi s meteoritima. Prave nevolje počnu kada zataji brodskoi računar te se zaredaju kvarovi pri čemu se nadzoru otme i jedna od inteligentnih bomba koja pogrešno zaključi da ima božje poslanje.

Karijere mnogobrojnih poznatih redatelja obilježili su njihovi debitantski dugometražni filmovi. U slučaju proslavljenog američkog filmaša Johna Carpentera (Napad na policijsku stanicu, Noć vještica) to je Tamna zvijezda. Carpenter je na njemu počeo raditi još kao student s kolegom Danom O'Bannonom s kojim je napisao izvornu priču i scenarij. Proslavivši se kao koscenarist Oscarom nagrađenog kratkometražnog igranog filma The Resurrection of Broncho Billy iz 1970. čiji je tekst napisao sa samo dvadeset i dvije godine, odmah po završetku studija posvetio se radu na svom dugometražnom prvijencu. Film je u konačnici stajao šezdesetak hiljada dolara, ali je briljantan zajednički rad Johna Carpentera i Dana O'Bannona stvorio iluziju neusporedivo izdašnije produciranog projekta. Njih su dvojica odradili gotovo sve sami. Carpenter je režirao film, skladao muziku za njega te ga producirao, dok je O'Bannon nadgledao rad na specijalnim efektima, osmislio scenografiju i naposljetku montirao film. Uz to, preuzeo je jednu od uloga u filmu. Tamna zvijezda je univerzalna priča o čovjekovoj egzistenciji kontekstualizirana motivima SF žanra. Film je poslužio kao nadahnuće nizu kasnijih žanrovski istovjetnih projekata, poglavito budućem klasiku Alien čiji je koscenarist upravo Dan O'Bannon. Osim njega, u filmu glume još trojica debitanata B. Narelle, C. Kuniholm i D. Pahich. Carpenter je filmom trasirao karijeru jednog od najznačajnijih savremenih američkih redatelja žanra znanstvene fantastike i horora.

Force Majeure

Force Majeure

RTS1 15.55.

Odlična crna komedija koja će vas usrkletiti više no da gledate sto trileraca ili hororaca zajedno. FIlm Režisera Ostlunda koji je sa svojim odličnim The Square prošle godine nominiran za Oscara za najbolji strani. Ovdje možete i njegov kratki pogledati prikazan na SFF-u 2010. godine u okviru programa New Currents Shorts. I Force Majeure je prikazan na SFF-u 2014. godine u okviru programa Kinoscope.

Tomas, njegova supruga Eba i djeca Vera i Hari su došli na skijanje u francuske Alpe. Dok su drugi dan iz restorana promatrali kako prema njima klizi kontrolirana lavina, digla se snježna prašina pa je izgledalo kao da će stići do njih i sve ih zatrpati.

U restoranu nastaje frka i panika, Tomas koji je do tada snimao spektakl, pobjegne glavom bez obzira, a Eba pokušava zaštititi njihovu djecu. Srećom ništa se nije dogodilo samo se iz temelja prodrmao Tomasov i Ebin brak jer ga ona optužuje da je pobjegao i htio spasiti samo sebe.

Iz biltena festivala:

Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Tusta i The Imitation Game / petak 18.10.2019.

Tusta

Tusta

Kino Meeting point 20.00.

Biografski dokumentarac o Branku Črncu Tusti i njegovu pulskom punk-rock bendu KUD Idijoti svoju je svjetsku premijeru imao u Motovunu. Riječima redatelja Andreja Korovljeva, ovo je film koji kroz burnu karijeru karizmatičnog borca za slobodu tematizira specifičnu rock and roll priču svima koji pamte i vjeruju da je bolji svijet moguć. Zbog svog beskompromisnog antifašističkog stava i borbe za prava obespravljenih Tusta je bio pravi heroj radničke klase. Njegove poruke o toleranciji, suživotu i socijalnoj pravdi, koje su se devedesetih godina smatrale “komunističkim”, zatvorile su Idijotima vrata većine radiostanica u Hrvatskoj. To ih nije odvratilo od njihovih vrijednosti, pa su bili i prvi hrvatski sastav koji je nakon rata održao koncert u Srbiji. Film otkriva i Tustinu intimnu, ljudsku dimenziju koja ga je u konačnici i učinila punk-rock ikonom.

HRT1 20.05.