Mad Max: Fury Road, Čovjek ujeo psa i Dvanaestorica žigosanih / nedjelja 05.08.2018.

Mad Max Fury Road

Mad Max Fury Road

Reditelj George Miller, začetnik postapokaliptičnog žanra i genije zaslužan za legendarnu trilogiju Pobješnjeli Max, vraća se u svijet uličnog ratnika Maxa Rockatanskog. Progoni ga burna prošlost i Max (Tom Hardy) vjeruje da je najbolji način da se preživi ako samostalno luta. Međutim, pridružuje se bandi preživjelih koji bježe kroz pustoš u oklopnom vozilu elitne imperatorke Furioze (Charlize Theron). Bježe iz tvrđave kojom gospodari Immortan Joe (Hugh Keays-Byrne), od koga je uzeto nešto nenadoknadivo. Razjaren, gospodar rata postrojava svoju bandu i okrutno juri pobunjenike u izuzetno napetom uličnom ratu koji slijedi.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu E2:

Dokumentaristi Andre i Remy pronašli su idealnog protagonistu za svoj novi biografski film: Ben je elegantnan, duhovit, šarmantan – i serijski ubica. Pun je pronicljivih ideja o umjetnosti, prirodi, društvu i popularnoj kulturi, i sve ih veselo dijeli dok hladnokrvno ubija poštare, penzionere i ostale nasumične prolaznike. Do trenutka kada shvate koliko su umjetničkog i moralnog integriteta zapravo izgubili, Ben će dvojicu nadobudnih filmaša uvući duboko u svoju smrtonosnu igru.


Priča je smještena u vrijeme II. svjetskog rata. Narednik Reisman (L. Marvin) je dobio zadatak skupiti i osposobiti borbenu jedinicu sastavljenu od društvenih otpadnika koji se nalaze u zatvoru. Svi ti ljudi krivi su za najteže zločine i osuđeni na doživotne ili smrtne kazne. Ta bi jedinica trebala izvesti težak tajni zadatak čiji je cilj ući i uništiti dvorac u okupiranoj Francuskoj u kojem se nalazi njemački glavni štab. Zajedno sa svojim pomoćnikom Bowrenom (R. Jaeckel), Reisman će se uhvatiti u koštac s nimalo lakim zadatkom – obukom neprilagođenih, buntovnih čak i psihički poremećenih ljudi kako bi od njih stvorio sposobne vojnike. Pod imenom “Dvanaestorica žigosanih”, ova će skupina krenuti na opasni zadatak s kojeg se većina njih neće vratiti.

Film se smatra jednom od velikih uspješnica redatelja Roberta Aldricha čijem su uspjehu pridonijela i slavna glumačka imena koja se ovdje pojavljuju. U vrijeme kada je snimljen film su držali izrazito nasilnim, ali je jednako tako bio iznimno popularan. Nominiran je za Oscara u četiri kategorije, a dobio je jednog.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu C3:

The Thin Red Line i Arthur / nedjelja 08.07.2018.

The Thin Red Line

The Thin Red Line

Ovaj je film više od priče o muškarcima koji se bore u presudnoj bici, koja će zaustaviti Japance u napredovanju na Pacifiku. On istražuje duboke veze koje se razvijaju među muškarcima pod takvim stresom. Zbog ratnih strahota izgubit će sebe i pojam o svijetu oko njih. Više se ne bore zbog patriotizma ili većih svijetskih interesa koji su ih tamo doveli – bore se kako bi preživjeli oni i ljudi koji ih okružuju.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C3.

HRT3 15.30.

Lajt old skul romantična komedija. Kao osoba izuzetno sklona alkoholu, nezreli, samoživi, neodgovorni i pomalo arogantni njujorški bogataš Arthur Bach (D. Moore) svojim nekontroliranim ispadima i raskalašenim životom u luksuznom hotelu, svakodnevno izluđuje svog vjernog starog slugu Hobsona (J. Gielgud) i tamnoputog vozača Bittermana (T. Ross). Unatoč tome što Arthur neprestano izaziva skandale, Hobson i Bitterman znaju da je njihov gospodar u osnovi simpatičan i dobrodušan momak, koji često namjerno prkosi svom strogom i autoritarnom ocu Stanfordu (T. Barbour). Naime, Stanford i Arthurova baka Martha (G. Fitzgerald) drže da je vrijeme da se razmaženi bogataš konačno oženi i smiri, a najbolju priliku za ženidbu i oplođivanje njihova kapitala pronašli su u atraktivnoj Susan Johnson (J. Eikenberry). Susan je draga i staložena djevojka, kći utjecajnog poslovnog čovjeka Burta Johnsona (S. Elliott), puna razumijevanja za ispade budućeg zaručnika. Dok u Hobsonovu društvu obilazi trgovine u Petoj aveniji, Arthur ugleda policajca koji zbog krađe odjeće grubo pokušava privesti atraktivnu i temperamentnu djevojku Lindu Marollu (L. Minnelli). Odlučivši joj priskočiti u pomoć, Arthur na Hobsonovo iznenađenje priđe policajcu, predstavi se kao Lindin dečko i strastveno zagrli i poljubi curu. Zahvalna na pomoći, Linda ubrzo Arthura upozna sa svojim neurednim i prostodušnim ocem Ralphom (B. Martin). Arthur shvati da se u nju zaljubio…

Raspoloženi nastupi i izuzetno duhovita međuigra za Oscara nominiranog D. Moorea i Oscarom ovjenčanog sir J. Gielguda, najveća su vrijednost ležerne, lepršave i romantične komedije, redateljskog prvijenca također za Oscara nominiranog Stevea Gordona. Tom dvojcu pridružuje se izvrsna L. Minnelli koja je Oscara osvojila za glavnu ulogu u impresivnom mjuziklu Cabaret Boba Fossea.

Dekalog – Epizoda prva, Vatra na moru i akcijska dva / pondjeljak 18.06.2018.

Dekalog I

Dekalog I

Od 18. juna na RTS2, narednih deset sedmica, na samom kraju ciklusa filmova poljskog režisera Kšištofa Kišlovskog RTS emituje jedno od svakako njegovih najpoznatijih djela – serijal kratkih televizijskih filmova – Dekalog, koji je Kišlovski režirao po deset božjih zapovijesti.

Vremenski okvir dešavanja je Poljska osamdesetih godina, prošlog stoljeća u toku promjena političkih sistema. Kišlovski je izbjegao svakodnevne aspekte života u Poljskoj toga vremena, a bavio se onim temama koje su univerzalne.

Likovi, koji su živjeli život izvan organiziranih religioznih pravila, suočeni su u određenom trenutku s etičkim i moralnim problemima koje moraju riješiti. Svi su oni stanari istog kompleksa zgrada.

Scenario za Dekalog su zajedničkim snagama pisali Kišlovski i njegov vjerni saradnik i imenjak Pisevic. Prvobitna namjera bila je da angažiraju deset različitih reditelja kako bi realizirali projekt, ali od toga se odustalo pa se režije prihvatio sam Kišlovski uz kompromis da direktor fotografije bude različit u svakoj epizodi.

Prva epizoda mi je jedna od ponajboljih. Možda zato što sam i sam inžinjer, imam malog sina (upravo me s kliještima i bušilicom igračkama, odadirući mi po glavi, frizira:ppp), struka mi je oko tih kompjutera. Glavni lik u prvoj epizodi ima nešto većeg sina, no, ipak, uvjerit će se bolno da bi moglo vrijediti: Ja sam tvoj Gospod Bog, nemoj imati drugih bogova osim mene. Najtoplija preporuka naročito za one koji bi htjeli da se uz film smire, promisle o lajfu.

Dekalog se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Film sklanja medijsko senzacionalističku masku s “najveće tragedije u savremenoj istoriji od Holokausta” i otkriva ljudsko lice tekućeg izbjegličkog problema.

Film je sniman tokom nekoliko mjeseci na najjužnijem italijanskom ostrvu Lampeduza, udaljenom od Sjeverne Afrike svega 113 kilometara, koji od devedesetih godina prošlog stoljeća predstavljaju metaforu za najmasovniji i najsmrtonosniji tranzit stotina hiljada muškaraca, žena i djece k Evropi. Bez predstavljanja ljudi, kroz sumornu statistiku i semantičke konfuzije, “migrant” ili “izbjeglica”, film ostaje fokusiran na borbu ljudi za njihovo pravo na slobodu i bolji život.

Nakon mjeseci provedenih na ostrvu, u dodiru i susretu sa stanovnicima, redatelj Rosi je sakupio nevjerovatan broj snimaka, koji se bave istorijom, kulturom i svakodnevnim životom izbjeglica.

Stavljajući u fokus dvanaestogodišnjeg Semuela, koji istražuje kopno i pokušava da savlada more, film postepeno gradi nenadmašivi, naturalistički portret stanovnika Lampeduze i događaje koji čine njihovu svakodnevicu. Rezultat je lirski, poetski i iskreno moćni dokumentarac koji niti sudi, niti pretjeruje, već gledaocu pokazuje svijet kakav jeste – do potpuno poražavajućeg djelovanja. Film je dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 2016. godine.

U C3 kvadrantu Movielanda uz druge ratne je nazočio. Gledao sam ga u kinu Dubrovnik prije rata.

Kubrick i Jude danas / srijeda 25.04.2018.

The Happiest Girl in the World

The Happiest Girl in the World

Od rumunjskog režisera Radu Judea odličnih Aferim! (o kojem sam pisao na sljedećem linku) i Svi u našoj porodici  (obatalimo prikaz svađe u familijama u Anglosaksoniji i bacimo oko na ovu na Balkanu, toplo preporučujem pogledati film) ova komedija danas ide na telki.

Delia Fratilia (18) potiče iz siromašne porodice koja živi u jednom rumunjskom gradiću. Ona je dobitnica nagrade u jednoj reklamnoj kampanji – poslala je tri etikete sa flaša za sok i osvojila skupi automobil. Delia i njeni roditelji moraju doći u Bukurešt kako bi snimili video koji će pokazati celoj državi da fabrika osvježavajućih pića ispunjava svoja obećanja i daje nagrade. Nakon dugog putovanja porodica konačno stiže na mjesto snimanja na veliki trg u centru grada. Delia provodi dan na snimanju.

Ono što se od nje očekuje djeluje prilično jednostavno – da sjedi u automobilu za volanom, pije sok i zahvaljuje se kompaniji. Snimanje je praćeno uobičajenim problemima. Delia stalno zaboravlja tekst, sok ne izgleda dovoljno dobro, stalno joj moraju popravljati šminku, ugao snimanja mora se mijenjati, reflektori se kvare, itd. Za vrijeme pauza, Delia sa roditeljima vodi duge razgovore koji se na kraju pretvaraju u žučne rasprave o tome šta bi trebalo uraditi sa automobilom. Delia želi da ga zadrži za sebe, dok bi roditelji htjeli da ga prodaju i tako se izvuku iz siromaštva. Situacija postaje sve zategnutija, a snimanje sve gluplje i besmislenije. Ono što je djelovalo kao sretan događaj pretvara se u bolno iskustvo koje dovodi do preispitivanja porodičnih odnosa.

Istorijski spektakl. Spartak (K. Douglas) je porijeklom Tračanin kojeg su 80. g. pr. Kr. zarobile rimske legije i zatim je prodan kao rob. Pobjegao je iz ropstva, ponovno pristupio tračkim četama, ali je uhvaćen te prodan za gladijatora u Capui, gdje je zbog hrabrosti, snage i iznimne spretnosti, dobio slobodu i 73. g. pr. Kr. postao gladijatorski učitelj. Iste je godine pobjegao sa skupinom robova i počeo borbu protiv rimske vojske kako bi većinu gladijatora vratio u Galiju, zemlju u kojoj se većina njih rodila. Poginuo je 71. g. pr. Kr. u odlučujućoj bici u Lukaniji.

Ovaj Spartakov životopis, prema romanu Howarda Fasta, vrlo je spretno obradio scenarist Dalton Trumbo, poznati američki književnik kojeg je pedesetih progonio senator McCarthy. Trumbova je prošlost vjerojatno bila jedan od glavnih motiva da kritičarka Anne Grayson njegov scenarij proglasi nedvojbeno marksističkim. No unatoč različitim ideološkim interpretacijama, činjenica je da je Kubrickov film jedan od najuspješnijih istorijskih filmova koje je proizveo Hollywood, o čemu svjedoče Oscari: za fotografiju Russellu Mettyju, za sporednu mušku ulogu P. Ustinovu i scenografiju Alexandru Golitzenu te još dvije nominacije: Alexa Northa za muziku i Roberta Lawrencea za montažu.

Oscarom nagrađeni Almodovarov i beton u Kjubrika / srijeda 04.04.2018. P.S. Sretan rođendan, Dronsa!:)

CineStar TV 22.25.

Drama s elementima komedije. Manuela (C. Roth) živi u Madridu i radi kao koordinator za transplantaciju organa. Samohrana je majka i živi sa sinom Estebanom koji o svome ocu ne zna ništa. Na Estebanov sedamnaesti rođendan, majka i sin odlaze u pozorište, na Williamsovu dramu Tramvaj zvan čežnja. Nakon predstave, na ulici, Esteban pokušava dobiti autogram od glumice Hume Rojo (M. Paredes) i pred majčinim očima pregazi ga auto. Manuela se ne može vratiti dotadašnjem životu i odluči se vratiti u Barcelonu i potražiti Estebanova oca, koji i ne zna da je imao sina.

I u ovom filmu slavni Pedro Almodóvar, vješto balansirajući između melodrame i komedije, uz mnoštvo živopisnih likova čije se sudbine isprepliću u gotovo nevjerojatnim situacijama, uspijeva sve elemente povezati u skladnu i uvjerljivu priču. U njezinu je središtu Manuela – glumi je Argentinka Cecilia Roth koja je za tu ulogu nagrađena Goyom i Europskom filmskom nagradom. U Barceloni Manuela prvo potraži staru prijateljicu, prostitutku-travestita Agrado (oko tog su lika koncentrirani komični elementi filma, a izvrsno ga glumi Antonia San Juan). Algrado je upoznaje s redovnicom Rosom (ta je uloga već uspješnoj španjolskoj glumici Penélope Cruz donijela međunarodnu slavu), a Manuela ponovno susreće i kazališnu divu Humu Rojo (koju glumi Marisa Paredes, glavna glumica iz Almodóvarova filma La flor de mi secreto) i zbližava se s njom. Iako je svaka od četiri žene opterećena vlastitim problemima, sve predano sudjeluju u rješavanju problema ostalih.

Film je 1999. i 2000. osvojio više od trideset uglednih filmskih nagrada, među kojima je i Oscar za najbolji strani film. Osim u Americi (gdje je, uz Oscara, osvojio i Zlatni globus te nekoliko nagrada udruženja filmskih kritičara), najboljim stranim filmom proglašen je u Britaniji, Brazilu, Francuskoj (César i najbolja režija u Cannesu), Italiji, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj, a u Španjolskoj je nagrađen sa sedam Goya.

HRT3 22.45.

Full Metal Jacket

Full Metal Jacket

Ratna drama. Godina je 1968. Mladi vojnici prolaze izrazito tešku obuku kod nemilosrdnog poručnika Hartmana (L. Ermey), a među njima se ističu Joker (M. Modine), Animal Mother (A. Baldwin), Eightball (D. Harewood) i Cowboy (A. Howard), a najviše nespretni i senzibilni Pyle (Vincent D'Onofrio) koji postaje predmet Hartmanovih iživljavanja.

Po nekima najbolji ratni film ikada snimljen, zapravo antiratna drama, bio je nominiran za Oscara za najbolji adaptirani scenarij, baš kao i za BAFTA-u, Zlatni globus i mnoge druge nagrade, a dobitnik je nagrada Boston Society of Film Critics, David di Donatello, Kinema Junpo te nagrade London Critics Circle.

Zaplet je strukturiran poput dviju zasebnih i različitih cjelina: prva je obuka, a druga pravi ratni sukob u žarištu bitke. Jednostavna i precizna priča koja do kraja drži u napetosti, pamtljivi likovi i ime Stanleya Kubricka dovoljna su preporuka za gledanje ovoga filma.

Hrvač i Bitka za Alžir / četvrtak 28.12.2017.

Dobtinik Zlatnog lava u Veneciji 1966. godine. Jedan od najboljih politički angažiranih filmova svih vremena. O filmu detaljnije ovdje.

HTV3 20.05.

Najbolji mi film u Aronofskog (unatrag mjesec-dva traju raspre o njegovom filmu Majka!) (dobro, Crni labud je ublizu). Sportska drama. Priča o profesionalnom hrvaču Randyju Robinsu (M. Rourke), poznatom kao Ram Jam, čiji su dani slave i uspjeha u ringu davno iza njega. A sad mu je i zdravlje ozbiljno načeto… Danas plaća danak dugogodišnjim borbama u ringu i izvan njega. No, riskrirat će sve kako bi dokazao da ima snage za još jedan meč – ponovni susret u Madison Square Gardenu sa “Ajatolahom”. Među brojnim nominacijama i nagradama spomenut ćemo nominacije za Oscara 2009. (najbolja uloga M. Rourke i najbolja spredna uloga M. Tomei); iste godine M. Rourke dobio je nagradu BAFTA te Zlatni globus za najbolju ulogu. Film je prikazan u okviru Open air programa petnaestog SFF-a 2009. godine.

Na odjavnoj špici svira pjesma Brucea Springsteena “Wrestler” za koju je dobio Zlatni globus za najbolju originalnu pjesmu.

HRT2 21.00.

Gangsterski film o apsolutnom vladaru Chicaga dvadesetih godina, Alu Caponeu. Nitko ga nije mogao taknuti. Nitko ga nije mogao zaustaviti – sve dok mu Eliot Ness i njegovi ljudi nisu odlučili stati na kraj. Doba je prohibicije. Korupcija caruje: korumpirana je policija, sudovi, državna uprava. Zbog toga agent FBI-a, Eliot Ness, odlučujući zaustaviti gangsterskog bossa Ala Caponea, za pomoć uzima samo trojicu ljudi u koje ima povjerenja. Njih četvorica suprotstavit će se moćnom gangsterskom imperiju. Bit će to bespoštedan rat nekonvencionalnim sredstvima, a najvažniji je savjet što ga stariji kolega daje mlađima: pucaj brzo i pucaj prvi!

FOX Movies 22.30.

 

La battaglia di Algeri / HTV3 20.05 / četvrtak 28.12.2017.

Repriza:  HRT3 15.15 / petak 29.12.2017.

I uvek je bilo jači slabijeg tlači
I uvek je bilo bori se ili plači

— Zoran Kostić Cane

Bitka za Alžir je vrhunski primjer politički angažiranog kinematografskog djela. Film je snimljen 1966. godine, samo četiri godine nakon pobjede alžirskog naroda i svrgavanja francuske kolonijalističke vlasti. Bavi se upravo tom temom i sniman je, dakle, dok su rane još uvijek bile svježe. Režirao ga je italijanski režiser Gillo Pontecorvo prema sjećanjima jednog od vođa Fronta nacionalnog oslobođenja (FLN) opisanim u knjizi Souvenirs de la Bataille d'Alger. Film je poludokumentaristički, crno-bijeli, ali u njemu na momente možemo naći i više akcije nego u novijim holivudskim blokbasterima. Većina glumaca u filmu su naturščici, dakle ljudi koji nisu profesionalni glumci i koji po prvi put staju pred filmske kamere. To dadatno doprinosi autentičnosti snimaka.

Film pokazuje borbu FLN-a protiv francuske okupatorske vlasti. Neki njegovi dijelovi mogu stajati kao zasebne priče kao, recimo, onaj kad tri mlade alžirske žene prolaze slobodno punktove francuske vojske bez ikakve kontrole (zato što nisu odjevene kao Alžirke već kao Evropljanke) sa eksplozivom u
svojim torbicama.

Za gledanje filma bitan je historijski kontekst i poznavanje teme kojom se on bavi. Godine 1830. počinje francuska invazija na Alžir. U naredna dva desetljeća država je u potpunosti osvojena i počela je represija nad domicilnim stanovništvom. Te godine samo je četiri hiljade jutara bilo pod vinogradima u Alžiru, a 1950-ih njih čak 750.000. Dakle, od početaka same okupacije Francuzi oduzimaju žitorodna polja od lokalnih vlasnika naročito u primorju i na njima sade vinograde. Ovo sve, naravno, gospodarski slabi lokalno stanovništvo. Po okupaciji, također, Francuzi pljačkaju bogatu riznicu osmanlijskog namjesnika u Alžiru. S imovinskim slabljenjem Alžiraca išlo je i uskraćivanje političkih prava. Politika kulturnog potčinjavanja išla je toliko daleko da arapski, kojim govori većina Alžiraca, nije bio dopušten kao službeni jezik u obrazovnim ustanovama niti su ga djeca mogla učiti u školama.

Od 1848. do 1962. godine francuska djeca uče gledajući u granice Alžira da je to Francuska, samo njezin odvojeni dio, na drugoj strani Mediterana. Francuzi se u Alžir sele i tamo osnivaju porodice, živeći život Evropljana iako su na okupiranoj zemlji i iako su potčinjeni alžirski narod potpuno lišili sloboda.

Film zorno prikazuje stanje i zbivanja u Alžiru s kraja 1950-ih godina i borbu za neovisnost koju će alžirski narod na kraju izboriti 1962. godine. Muziku potpisuje Ennio Morricone, poznat po temi iz filma Dobar, loš, zao  i po muzici iz Tarantinovog filma The Hateful Eight, za koju je 2016. godine dobio Oscara. Zašto spominjemo muziku u filmu Bitka za Alžir? Zato što na prvu imamo osjećaj da je režiser Gillo Pontecorvo u filmu prije svega naklonjen alžirskom narodu i njegovoj borbi za slobodu. Ufilmu gledamo potresne scene kada eksplodira bomba koju su postavili Francuzi. Dok Alžirci iz ruševina svojih kuća u Kazbahu, naselju u gradu Alžiru, izvlače svoje mrtve u pozadini ide muzika Morriconea. Istu muziku možemo čuti po stradanju Francuza. Nažalost, i u 2017. godini slične scene i dalje gledamo na raznim stranama svijeta. One nas upozoravaju da je žrtva žrtva bez obzira na mjesto i vrijeme dešavanja. A ono što je veoma bitno za, napišimo to uslovno, zapadnu civilizaciju je osvještavanje činjenice da su tragedije jednako tragične desile se one u zemljama u kojima je oficijelni jezik engleski ili ne.

Film je 1966. godine dobio Zlatnog lava na festivalu u Veneciji i, kao što smo već napisali, smatra se jednim od najboljih primjera politički angažiranog filma svih vremena. U Francuskoj je prikazivanje filma bilo zabranjeno.

Ali stvarno svega / subota 23.12.2017.

CineStar TV 15.15.

Neloš film Woodyja.

TV 1000 18.45.

Pink World Cinema 19.00.

Hvalili ste ga. Ratna drama. Nakon što je našao neku staru pušku, dječak (A. Kravčenko) napusti svoje selo, pridruži se lokalnim partizanima i iskusi sve strahote 2. svjetskog rata na području Bjelorusije…

HRT3 21.05.

Do u detalj na ovom linku.

O2 TV 21.30.

HRT1 22.40.

HRT3 23.10.

Filmski kritičari Posebnih dodataka osvrću se na proteklu godinu i uspoređuju svoje top-liste. Neki ono najbolje pronalaze u TV serijama, neki u multipleksima, neki među naslovima koji će rijetko ući u kino distribuciju… Filmsku 2017. ocjenjuju: Višnja Vukašinović, Živorad Tomić i Damir Radić.

HRT3 23.50.

Odličan od Jarmuscha.

Das Boot i The Ballad of Narayama / 11.09.2017.

Kažu jedan od ponajboljih ratnih. Evo i na ovom linku na dnu:

http://www.tasteofcinema.com/2014/the-30-best-war-movies/2/

HRT3 20.00.

1mHmqwh.png

Očito, ovdje ima mećanja s leđa,:ppp a i osvajač je  Zlatne palme. Isti spominje i teta u prilogu u Kulturnom kolodvoru od dvadeset i prve minute na linku (u filmu ima i smrti starosti, očito – saznat ćemo od tete prevoditeljice):

https://hrti.hrt.hr/video/show/3803388/kulturni-kolodvor-27-kolovoza-2017

Na hrti.hrt.hr se možete logirati i s vašim FB accountom, a gledati Kolodvor samo u zemljama regiona, koliko znam. Prilog o Luciji Berlin u okviru Kolodvora možda ipak uspijete pogledati i u Holandiji, Saudiji, U.S., ili nekoj drugoj državi, ko zna, oprobajte, nećete pogriješiti uspijete li startati video.  Toplo preporučam i prvi prilog u emisiji o knjizi Majstor i Margarita mlađahnog Bulgakova. Fino na početku kaže Dražen: “Za tu knjigu kažu tko je nije pročitao, nije ni živio.”

Sat iza ponoći na Pink World Cinema.

KA0EKK2.jpg