Ladykillers na TV-u i Sabrina i Svjedok optužbe Wilderovi u Jugoslovenskoj kinoteci / četvrtak 20.02.2020.

Nova S 22.00.

Profesor G. H. Dorr (T. Hanks) unajmljuje sobu kod pobožne afroameričke udovice Munson (I. P. Hall) uz dogovor da u podrumu kuće može vježbati sa svojim kolegama muzičarima. No, to je zapravo krinka, jer su oni članovi bande koju je on okupio kako bi iz tog podruma iskopali tunel do obližnje kockarnice koja je na brodu, ali urede i blagajnu ima na obali, te se tako domogli velike svote novca. Već i samo prerušavanje karikiranih likova izaziva niz komičnih situacija koje se potenciraju od trenutka kada udovica nasluti što se zapravo zbiva i kada postaje takva opasnost za gangstere da je moraju ubiti, što je mnogo teži zadatak no što se u prvi tren čini.

Možda najoriginalniji autori suvremenog američkog filma braća Coen u vrlo zabavnom remakeu slavne istoimene britanske komedije Ealing koju je 1955. režirao Alexander Mackendrick prebacili su radnju na suvremeni Jug SAD-a i uvjerljivo prilagodili radnju tamošnjem mentalitetu i društvenom ustroju, izvlačeći iz toga niz originalnih humorističkih ideja i pruživši mogućnost glumačkoj ekipi da iskaže sve svoje komičarske potencijale, posebno Tom Hanks koji i maskom i naglašeno karikiranim visokoparno intelektualnim govorom ostvaruje za sebe netipičnu, ali efektnu ulogu. Ipak i njega i druge protagoniste zasjenila je Irma P. Hall koja je za svoju interpretaciju udovice nagrađena u Kanu. Zanimljivo je da je ona pred kamere prvi put stala tek u tridesetosmoj godini, a niz godina radila kao profesorica engleskog jezika i književnosti.

Jugoslovenska kinoteka 18.00.

Mlada Sabrina kći je Thomasa Fairchilda, vozača bogate porodice Larrabee, djevojka čitavog života zaljubljena u mlađeg Larrabeejeva sina Davida. David je dobrodušan i pomalo razmažen neženja, playboy i ženskar koji Sabrinu nikad nije primjećivao, držeći je naivnom djevojčicom. No kad se ona nakon dvije godine školovanja za vrhunsku kuharicu vrati iz Pariza, pred Davidom će se naći izuzetno privlačna mlada žena. Iako je zaručen bogatom nasljednicom Elizabeth Tyson, kćerkom „kralja šećera”, David se ubrzo počne zanimati za Sabrinu. To, međutim, uplaši njegovog brata Linusa, ambicioznog poslovnog čovjeka koji u mogućoj propasti Davidove ženidbe s Elizabeth vidi i mogućnost propasti svoje uspješne tvrtke. Stoga Linus odluči Sabrininu pozornost skrenuti na sebe, ne sluteći da će se i sam u nju zaljubiti.

Godine 1955. od šest nominacija za Oscara, uključujući one za najboljeg redatelja, glavnu žensku ulogu i scenarij, ovjenčana pozlaćenom Akademijinom statuom za najuspjeliju kostimografiju, te iste godine nagrađena Zlatnim globusom za najbolji scenarij, humorna romantična melodrama suscenarista i redatelja Billyja Wildera izuzetno je uspjela adaptacija drame Sabrina Fair američkog dramatičara i scenarista Samuela A. Taylora (Priča o Eddyju Duchinu, Vrtoglavica, Topaz). Svojevrsnu varijaciju Pepeljuge, za koju je scenarij supotpisao sam Taylor, odlikuju uobičajeno sigurna i sugestivna Wilderova režija, inteligentno sročena i na momente suptilno duhovita priča, odlična psihološka karakterizacija likova, osobito četverokuta koji čine Sabrina, njezin otac te David i Linus, kao i sjajno napisani dijalozi. Film se u kontekstu nenametljivo bavi motivom rušenja klasnih barijera, to čini na humoran i oštrouman način, a u nekim detaljima na satiričan način prikazuje sukob materijalizma „novog svijeta” s romantičnošću „starog”. U ulozi koju tumači Humphrey Bogart Wilder je izvorno želio angažirati Caryja Granta, a Bogie je tijekom snimanja bio nezadovoljan jer je redatelj stalno favorizirao naočitog Williama Holdena i razigranu Audrey Hepburn. Wilder i Bogie su se i sukobili na setu, a pomirili su se tek kasnije, kad je Bogart umirao od raka.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G2:

Jugoslovenska kinoteka 20.30.

Sir Wilfrid Roberts stari je i ugledni londonski advokat koji unatoč narušenu zdravlju i brizi požrtvovne medicinske sestre Plimsoll, a nakon nedavno pretrpljenog srčanog udara zbog kojeg bi se trebao kloniti zahtjevnih slučajeva, odluči preuzeti naizgled unaprijed izgubljeni slučaj obrane Leonarda Volea. Vole je siromašni izumitelj protiv kojeg se na Centralnom kaznenom sudu vodi proces pod optužbom da je ubio svoju staru poznanicu gospođu French, bogatu sredovječnu udovicu, a s ciljem da se domogne njene imovine koju mu je oporučno ostavila u nasljedstvo. Vole tvrdi da je pokojnicu upoznao slučajno i da o oporuci nije ništa znao, a jedina osoba koja mu može pružiti alibi je njegova supruga, glumica njemačkog porijekla Christine. No kad se pokaže da Christine želi svjedočiti na strani optužbe, odnosno protiv vlastitog muža, Sir Wilfrid će shvatiti da je ionako težak posao postao još teži.

Godine 1958. nominirana za šest Oscara, uključujući one za najbolji film, redatelja te glavnu mušku (sjajni Charles Laughton) i sporednu žensku ulogu, za koju je odlična Elsa Lanchester iste godine osvojila Zlatni globus, izvrsna sudska krimi-drama Billyja Wildera adaptacija je istoimenog pozorišnog komada i kratke priče Agathe Christie. Prozni i dramski zaplet izvornog djela scenaristi Billy Wilder i Harry Kurnitz (Hatari!, Mršavkova sjena) ponešto su proširili i prilagodili glumačkoj postavi, osobito Marlene Dietrich koja u jednoj sekvenci pokazivanjem nogu izazove kafansku tučnjavu, ali i Charlesu Laughtonu uz kojeg je prvi put nakon četvrt stoljeća i filma Privatni život Henrika VIII Alexandera Korde angažirana njegova supruga Elsa Lanchester. Pohvale za tumačenje glavne uloge dobio je i Tyrone Power, koji je nedugo nakon premijere preminuo od srčanog udara, a čiji se nastup smatra najboljim u njegovoj karijeri. Wilderova režija je očekivano maestralna, kombinacija krimića i sudske drame s crnohumornim elementima izvedena je besprijekorno, fotografija pet puta za Oscara nominiranog Russella Harlana (Crvena rijeka, Ubiti pticu rugalicu) je impresivna, a film je prema mnogima najuspjelija prilagodba nekog djela Agathe Christie. Ostvarenje prije gledanja kojeg je publici dano upozorenje da iznenađujući završni obrat ne otkrivaju svojim prijateljima i poznanicima, sama je Agatha Christie držala jedinom uspjelom adaptacijom njezine proze, da bi mu kasnije pridodala Ubistvo u Orient Expressu Sidneyja Lumeta iz 1974. godine.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D5:

Komentariši