Mad Max i For a Few Dollars More / petak 07.09.2018.

Mad Max

Mad Max

BHT1 21.05.

Film daje depresivnu sliku budućnosti. Priča je jednostavna i univerzalna, prema formuli tipičnog trilera s motivom osvete: motorističke bande naudile su Maxu Rockatinskom osobno i on žudi za osvetom, sve do uzbudljivog konačnog obračuna. Ono što je u filmu iznimno nije priča nego način na koji je ona režirana, a režirana je besprijekorno. Nije slučajno da je film dobio prve nagrade Australskog filmskog instituta 1979. godine za zvuk, muziku i montažu dvojice majstora montaže, Cliffa Hayesa i Tonyja Patersona. Film je bio u nominacijama i za sve glavne nagrade: za najbolju režiju, scenarij…

Slijede spojleri.

U vrijeme nakon nuklearne katastrofe Zemlja je opustošena. Preživjeli su uspjeli organizirati život, no vlada anarhija, a razne bande haraju. Policija je nemoćna. Kad izgubi partnera, policajac Max Rockatinsky (Mel Gibson) odluči se povući i živjeti porodičnimživotom, no u jednom od svojih razornih pohoda motociklistička banda ubije mu ženu i dijete. Otada, njegov je jedini cilj uhvatiti ubice. Mad Max proslavio je Mela Gibsona. Nakon uloge Maxa Rockatinskog postao je jedan od najtraženijih i najbolje plaćenih holivudskih glumaca. Redatelj je ovog slavnog futurističkog trilera George Miller, pripadnik prvog vala australskih redatelja – uz Petera Weira, Brucea Beresforda, Phillipa Noycea, Gilliana Armstronga, Freda Scipisija – koji su proslavili australsku kinematografiju u svijetu i nametnuli se čak i vladajućem holivudskom filmu. Danas Mad Max ima status kultnog filma. Snimljen s nezamislivo malim budžetom (mnogo manjim od nastavka, Mad Max 2: The Road Warrior (o njemu više na sljedećem linku)), u eri razmetljivih filmova katastrofe, bez spektakularnih prizora i skupih specijalnih efekata, Mad Max je rezultat autorskog entuzijazma, snalaženja i domišljanja na način “sam svoj majstor”, te je bio i najava eksplozije nezavisnog filma osamdesetih.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu E2:

RTS1 22.00.

Drugi dio popularne dolarske trilogije Sergia Leonea, kojom je ovaj talijanski majstor učvrstio špageti vestern kao jedan od kultnih žanrova poklonika manje komercijalnog filma, Za dolar više doista je jedan od neporecivih klasika svjetske kinematografije, koji izgleda jednako svježe i originalno te privlači pažnju gledatelja kao i kada je snimljen prije gotovo pedeset i pet godina. Svojim specifičnim tretmanom karakterističnih motiva vesterna, Leone je snažno utjecao na percepciju cijelog žanra, pa je Za dolar više danas bez ikakve dvojbe jedan od njegovih kamena temeljaca.

Banda divljih desperadosa terorizira teritorij New Mexica. Na njezinu je čelu zloglasni El Indio (G. M. Volonte) za kojim su vlasti raspisale tjeralicu s nagradom od tada fantastičnih deset hiljada dolara koje će dobiti onaj ko ga dovede živog ili mrtvog. Okrutnom se zločincu nitko ne usudi stati na put. Ipak, pojavljuju se dvojica iskusnih lovaca na glave, tajanstveni Pukovnik (L. van Cleef) i osamljeni revolveraš Cavanagh (C. Eastwood). Isprva konkurenti, njih dvojica će se na kraju udružiti i postati partneri u pogibeljnoj potjeri za El Indiom.

Za dolar više drugi je dio “dolarske trilogije” Sergia Leonea (prvi je Za šaku dolara, a treći Dobar, loš, zao). Za šaku dolara (1964) prvi je europski špageti-vestern, inačica žanra koji se do tada smatrao isključivom svojinom američke kinematografije. Pretjerano naglašavajući žanrovske konvencije i obrasce (sukob dobra i zla, ritualne dvoboje, motiv osvete, motiv osamljenog stranca koji stiže u grad), podžanr vesterna izazvao je svojevrstan šok, ali i oživio sam izvornik u trenutku kad je žanr vesterna posustajao. U tom su filmu kritičari vidjeli i snažan utjecaj Kurosawine Tjelesne straže.

Film Za dolar više snimljen je godinu kasnije, a 1966. i film Dobar, loš, zao. Tim će filmovima Leone steći nepodijeljeno priznanje kritike. Beskompromisna istraživanja žanrovskih granica okrunio je monumentalnim filmom Bilo jednom u Americi (1984). Leoneovi špageti-vesterni značili su prekretnicu i za Clinta Eastwooda, koji će otada svojim imidžom “hladnokrvnog čovjeka s pištoljem ali bez imena”, s cigaretom u uglu usana, postići svjetsku slavu. Rad na tim filmovima svjetsku će slavu donijeti i skladatelju Enniu Morriconeu, koji tradicionalnu poetiku filmske muzike američkog vesterna u Leoneovim filmovima preobražava neuobičajenim instrumentalnim sastavima i uvođenjem elemenata rock muzike.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H4:

Komentariši