Invasion of the Body Snatchers i Forbidden Planet u Kinu Tuškanac, Smrt Staljina na TV-u / petak 04.10.2019.

Invasion of the Body Snatchers

Invasion of the Body Snatchers

Kino Tuškanac 19.00.

Nakon što se poslije nekoliko godina izbivanja sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća vrati u svoj rodni gradić Santa Mira u Kaliforniji, liječnik Miles J. Bennell počet će otkrivati da nekoliko njegovih pacijenata boluje od paranoje. Naime, sve više njih tvrdi da njihovi rođaci i prijatelji nisu oni ´pravi´, oni koji su donedavno bili, već da se neobično ponašaju, zbog čega Milesovi pacijenti vjeruju da su ih zamijenili varalice. Kad porazgovara s nekima od navodnih varalica, Miles će posumnjati u riječi svojih pacijenata jer ´varalice´ znaju sve o ljudima koje su navodno zamijenili. No kad sa svojom prijateljicom Becky Driscoll otkrije ljudsko tijelo koje je kako se čini izraslo iz ogromne mahune, i Miles će zaključiti da nešto nije u redu. A kad odluči otkriti uzroke neobičnih pojava, Miles će se suočiti s invazijom izvanzemaljskih bića koja se tokom sna ljudi uvlače u njih te, ne mijenjajući njihov tjelesni izgled, preuzimaju kontrolu nad ljudima mijenjajući njihovu psihu i ponašanje.

Efektno dijelom izvedena u stilu film noira, fantastična horor-drama Dona Siegela (Prljavi Harry, Bijeg iz Alcatraza, Posljednji hitac) temeljena je na 1954. godine objavljenom SF romanu The Body Snatchers američkog pisca Jacka Finneyja, koji je u scenarij pretočio Daniel Mainwaring (Iz prošlosti, također Siegelova Velika krađa, Visoka meta Anthonyja Manna). Adaptacija romana premijerno objavljivanog u obliku serijala u dnevnom magazinu Collier´s u kinima se prikazivala pod egidom ´dva filma za groš´, zajedno s britanskim SF-om Timeslip redatelja Kena Hughesa, djelom koje se distribuiralo i pod naslovima The Atomic Man i Indestructible Man. Siegelov film drži se klasičnim predstavnikom žanra, prema mnogima i najuspjelijim SF ostvarenjem iz 50-ih koje je moguće interpretirati i kao političku alegoriju na tada aktualne političke događaje, konkretno na strah od komunizma i ´lov na vještice´ senatora Josepha McCarthyja, te ujedno i filmom koji se na možda najuspjeliji način ikad bavi temom paranoje te istu posreduje gledateljima. Naslov koji će inicirati nastanak velikog broja filmova o replikantima i zlim silama koje zaposjedaju ljude, odlikuje naglašeni pesimizam i nepovjerenje u ljude, zbog čega su pod utjecajem producenata cjelini naknadno dodani prolog i ipak sretan završetak, te je radnja ispripovijedana kao retrospekcija. Siegel je znao da je manje uvijek više, zbog čega u filmu osim u jednoj sceni nema eksplicitnih prikaza zastrašujućih detalja, već se dojmljivo ozračje ekspandirajuće tjeskobe i strave kreira s naglaskom na realizmu. Godine 1978. Philip Kaufman je režirao uspjeli prepravak filma, a Abel Ferrara je 1993. u ponešto inferiornijim Kradljivcima tijela (Body Snatchers) ponudio svoju interpretaciju romana Jacka Finneyja.

Film se na mapi Movielanda se nalazi u kvadrantu F5:

Kino Tuškanac 21.00.

U dvadeset i trećem stoljeću, istraživačka međuplanetarna letjelica C57D predvođena zapovjednikom Adamsom spušta se na udaljeni planet Altair IV s ciljem otkrivanja preživjelih s prethodne misije, odnosno istraživanja sudbine članova nekadašnje ljudske kolonije. Ubrzo će kao jedine preživjele pronaći doktora Morbiusa i njegovu kći Altairu, koji su odlučili iskoristiti znanja nestale civilizacije Krella, nekadašnjih stanovnika planeta. Riječ je o ogromnim izvorima energije koji se protežu do jezgre planeta te uređaju za jačanje uma i umnih sposobnosti, ali i o konstruiranju robota Robbyja kao sluge pogodnog za sve namjene. No privlačna Altaira još nikad nije susrela drugog muškarca osim svog oca, pa članovi posade neće moći odoljeti da je poduče o tome što je poljubac. Sve će se dodatno zakomplicirati kad noću u brod počne ulaziti nevidljivo energetsko polje koje ubija ljude i uništava opremu, da bi zapovjednik Adams s posadom zaključio da je posrijedi demon iz podsvijesti nekadašnjih Krella, odnosno čudovište iz Ida koje se materijalizira zahvaljujući superiornim znanstvenim dostignućima Krella.

Godine 1957. nominirana za Oscara za najbolje specijalne efekte, akcijska SF pustolovina redatelja Freda McLeoda Wilcoxa (Lassie se vraća kući, Hrabrost Lassieja, Tajni vrt) kultno je ostvarenje iz pedesetih godina prošlog stoljeća izuzetno cijenjeno i od kritike, ponajviše zbog efektnog i maštovitog transponiranja Shakespeareove romantične drame Oluja u ruho znanstvene fantastike i u dvadeset i treće stoljeće na udaljenoj planeti Altair IV. Svi ključni likovi iz Oluje u filmu su dobili svoje parnjake, pa je lik Morbiusa pandan Prosperu, njegova kći Altaira je Shakespeareova Miranda, Morbiusov čudovišni Id je Caliban, posada svemirskog broda funkcionira kao lik talijanskog plemića, a robot Robby – koji će kao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona onog vremena godinu kasnije zaživjeti i kao lik u SF komediji Nevidljivi dječak Hermana Hoffmana – pandan je duhu Arielu. Zadržavši osnovnu narativnu nit Oluje, film tematizira suočavanje naivnih ljudi sa zlom koje, unatoč prvotnim naznakama, nije izvanzemaljskog podrijetla, već predstavlja materijalizaciju zla iz ljudske podsvijesti. Jedan od najutjecajnijih znanstvenofantastičnih filmova svih vremena, prvi američki SF film snimljen u boji i sinemaskopu, koji je u mnogočemu definirao smjernice SF žanra, ujedno je i drugi kino-projekt dotad TV-glumca i kasnije popularnog komičara Leslieja Nielsena (trilogija Goli pištolj). U djelu u kojem se tematizira uloga znanosti i znanstvenika u unapređenju, ali i mogućem uništenju čovjeka, kao i s tim povezan odnos Boga i čovjeka te nemogućnost kontroliranja ´božanskih´ moći od strane čovjeka, prvi put su kao oružje u SF filmu korišteni laserski pištolji. Cjelinu odlikuju i za ono vrijeme vrhunski specijalni efekti s detaljno dizajniranim robotom Robbyjem, maštovito osmišljena znanstvena postrojenja civilizacije Krella, antologijske scene ocrtavanja čudovišta iz Ida, spretno umetanje nekoliko komičnih sekvenci te intrigantno moralističko doticanje Asimovljevih zakona robotike u završnici.

Film se na mapi Movielanda se nalazi u kvadrantu E1:

HRT1 22.25.

Godina je 1953. Josip Staljin izgleda kao da je zdrav ko drijen, terorizira sve, masovno ubija sve sumnjive disidente, čak i njegovi najbliži saradnici nisu sigurni za svoj život. To traje sve dok jednog jutra diktatora ne pronađu kako leži na podu svoga ureda nakon što je doživio moždani udar. Film prati diktatorove posljednje dane i haos koji zavlada Sovjetskim Savezom nakon njegove smrti.

Restauriran Balkanski špijun u kinu, Office Space i The Commitments na TV-u / četvrtak 03.10.2019.

Balkanski spijun

Balkanski spijun

Drugi ciklus projekta „Vip Kinoteka“predstavlja, u vrhunskom kvalitetu slike i tona, jedan od najpopularnijih filmova domaće kinematografije – Balkanski špijun.

Legendarno ostvarenje Dušana Kovačevića u režiji Božidara Nikolića, u kojoj su nezaboravne uloge ostvarili Danilo Bata Stojković, Mira Banjac, Sonja Savić, Zvonko Lepetić iz 1984., beogradska publika će moći da pogleda 3. oktobra u Jugoslovenskoj kinoteci. Besplatne projekcije su organizovane u dva termina: 18h i 20.30h.

Ulaznice se preuzimaju na blagajni Jugoslovenske kinoteke, Uzun Mirkova 1, a maksimalni broj ulaznica koji može da se preuzme je dve po osobi.

Prva Plus 20.00.

Vrhunska komedija s antologijskom scenom razvaljivanja faksa na livadi. Peter je kompjuterski programer i svakodnevno, zajedno sa svojim kolegama, trpi poniženja i uvrede na svom poslu. Za Petera, zarobljenog u malom stanu, svaki je dan gori od prethodnog, a njegova firma je angažirala ljude čiji je zadatak da podijele otkaze. Zbilja odlična komedija.

CineStar TV Comedy 23.05.

Zabavan, pun muzike i povremeno dramatičan. Ovo je priča o buntovnom usponu i padu dublinske soul grupe, The Commitments. Menadžer im je Jimmy Rabbitte, nezaposleni spletkaroš s vizijom da stvori najuspješniju grupu na svijetu. I krene audicija…

Top Secret! / srijeda 02.10.2019.

Top Secret

Top Secret

FOX Movies 18.15.

Odlična komedija. Nick Rivers je mlad, glup i zabavan rock pjevač iz pedesetih godina minulog stoljeća. On je poput Elvisa, Beach Boysa, Big Boppera, Buddyja Hollyja ili bilo kojeg drugog rokera iz tog vremena kojeg se možete sjetiti. Odlazi u Njemačku kako bi sudjelovao na muzičkom festivalu, ali nije svjestan činjenice da nacisti koriste festival kao paravan za prikrivanje svoje prave namjere – dominaciju svijetom.

Nick se zaljubi u mladu heroinu Hilary, pripadnicu francuskog Pokreta otpora, zbog koje upada u mnoge probleme, pa čak završi i u zatvoru iz kojeg uspije pobjeći, iako na prilično šlampav način. Njegova sudbina postaje sve neizvjesnija, mnoga pitanja su bez odgovora. Hoće li mu Hilary slomiti srce kada joj se bivši vrati u život? Hoće li Nick pomoći Pokretu otpora sa svojim muzičkim i plesnim umijećem? Hoće li opet osvojiti Hilary?

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F1:

The Day the Earth Stood Still u Kinu Tuškanac i dvije komedije na TV-u / utorak 01.10.2019.

The Day the Earth Stood Still

The Day the Earth Stood Still

Kino Tuškanac 19.00.

Planet Zemlja početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme sve intenzivnijeg hladnog rata. Nakon što se jednog dana pojavi u Zemljinoj atmosferi i obleti planet, nepoznati leteći objekt naposljetku se spusti u Washington. Kad letjelicu opkole teško naoružane vojne snage, iz nje iziđu visoki, u srebrno odijelo odjeveni izvanzemaljac Klaatu te više od dva metra visoki robot Gort. Klaatu tvrdi da je na Zemlju stigao s ciljem da stanovnicima planeta prenese važnu poruku, zbog čega se želi obratiti predstavnicima svih naroda. No to neće biti nimalo jednostavno, jer se Zemljanima izuzetno teško međusobno dogovoriti oko bilo čega, a nepovjerljivi su u tolikoj mjeri da kad Klaatu odluči američkom predsjedniku predati poklon, jedan vojnik pomisli da je riječ o oružju te hicima obori izvanzemaljca. Nakon što u znak osvete Gort razornom zrakom iz svog vizira tenkove i svo oružje pretvori u bezvrijednu hrpu metala, Klaatu će biti prebačen u bolnicu gdje će se vrlo brzo na zadivljujući način oporaviti. S vremenom će pod lažnim identitetom stupiti u kontakt sa znanstvenicima te na pola sata na čitavoj Zemlji isključiti napajanje električnom energijom. A da bi ostvario svoje zamisli i ljude prisilio da ga saslušaju, Klaatu će posegnuti za silom i zaprijetiti uništenjem čovječanstva.

Godine 1952. ovjenčana Zlatnim globusom za osobito promicanje razumijevanja među narodima te nominirana u kategoriji najbolje izvorne muzike (Bernard Herrmann), intrigantna i mirotvorno izuzetno angažirana fantastična triler-drama redatelja Roberta Wisea (Prokletstvo ljudi mačaka, Namještaljka, Priča sa zapadne strane) temeljena je na kratkoj priči Farewell to the Master (Oproštaj s gospodarom) cijenjenog američkog pisca Harryja Batesa. Priču premijerno objavljenu u oktobru 1940. godine u popularnom SF magazinu Astounding Science Fiction, Bates je koncipirao kao suptilnim no jasno prepoznatljivim biblijskim i religijskim motivima protkano djelo s asocijacijama na lik Isusa Krista. Film snimljen svega šest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i bacanja atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki na vrlo intrigantan i promišljen način tematizira strah od zloupotrebe atomske energije, uz snažan zagovor miroljubivosti i afirmaciju humanizma. Sugestivno režirano, inteligentno koncipirano i provokativno ostvarenje koje je steklo kultni status i pridonijelo popularizaciji žanra znanstvene fantastike u vrijeme premijere izazvalo je priličnu kontroverzu, jer se pojavilo u jeku antikomunističke histerije i ´lova na vještice´ senatora Josepha McCarthyja. U eri sve intenzivnijeg hladnog rata pojavio se film koji je ljudima poručivao da će u slučaju poigravanja atomskim oružjem biti istrijebljeni, dok se istodobno kritički referirao i na strahote Drugog svjetskog rata. Djelo koje je u žanru filmske znanstvene fantastike predstavljalo prijelomni trenutak 2008. godine dobilo je inferioran i na ekološke teme usmjeren prepravak u režiji Scotta Derricksona.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E1:

Dvije odlične komedije su:

CineStar TV Comedy 20.00.

Woody Allenova. Najtoplija preporuka, mada plakat nije za iste.:)

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G3:

HRT2 21.55.

Rastavljena samohrana majka Eve provodi dane radeći kao maserka i strepeći od kćerina skorašnjeg odlaska na koledž. Upozna Alberta – dragog, duhovitog istomišljenika kojeg također čeka prazan stan. Kada se njihova romansa brzo razbukta, Eva se sprijatelji i s novom klijenticom Marianne. Ona je lijepa, „gotovo savršena“ pjesnikinja s jednom manom: previše kritizira bivšega muža. Odjednom, Eva posumnja u vlastitu vezu s Albertom kada sazna istinu o Marianneinu bivšem. Dobro rečeno britka je i pronicljiva komedija koja na duhovit način istražuje haos koji često nastane kada uđemo u novu vezu.

Ponoćni kauboj i Sve o mojoj majci u kinima Jugoslovenske kinoteke u Beogradu / ponedjeljak 30.09.2019.

Midnight Cowboy

Midnight Cowboy

Jugoslovenska kinoteka (Kosovska 11) 20.00.

Film koji se ubio za jesenje skrletične kišne dane koji slijede.

Joe Buck (J. Voight) mladi je, siromašni, ali ambiciozni Teksašanin koji svoj provincijski gradić želi što prije zamijeniti svjetlima i mogućnostima New Yorka. Odluči napustiti rodno mjesto te se pun snova zaputi autobusom u New York. No, naočitom mladiću jedinu mogućnost brze zarade i lagodnog života pruži posao žigola koji on objeručke prihvati. Ipak, susret s prvom klijenticom Cass (S. Miles) ne protekne kako je Joe zamišljao, pa umjesto dobre zarade, Joe histeričnoj Cass mora platiti za taksi. Razočarani Joe uskoro upozna sitnog prevaranta Enrica Salvatorea Rizza (D. Hoffman) koji mu odluči pomoći da postane prava ‘gradska faca’.

“Jedan od najboljih američkih filmova šezdesetih.” “Prvi i jedini film s najstrožim predikatom X nagrađen Oscarom.” “Briljantan prikaz newyorškog polusvijeta i podzemlja.” Sve navedeno vezano je uz socijalnu dramu Ponoćni kauboj koja i pet decenija nakon premijere djeluje avangardno i provokativno. Literarni joj je predložak maestralna knjiga Jamesa Lea Herlihyja, cijenjenog romanopisca i dramatičara. Ekranizacije Herlihyjevog romana prihvatio se pokojni britanski redatelj John Schlesinger (1926.-2003.) kojem je Ponoćni kauboj u vrlo uspješnoj karijeri (Darling, Nedjelja, prokleta nedjelja) bio prvi hollywoodski projekt.

Scenarij je napisao oscarovac Waldo Salt (Povratak ratnika, Serpico), dugo godina proskribiran kao komunistički simpatizer. Upravo je Saltova prilagodba Herlihyjevog predloška urodila briljantnim spojem priče o potrazi za snovima i o ostvarenjima tih snova. U glavnoj je ulozi sjajni J. Voight kojemu je Ponoćni kauboj donio prvu nominaciju za Oscara (osvojio ga je za Povratak ratnika), a jednako je briljantan i nastup oskarovca D. Hoffmana (Kramer protiv Kramera, Kišni čovjek) koji je već dvije godine ranijim Diplomcem navijestio da je riječ o jednom od najboljih američkih glumaca posljednjih četrdesetak godina. Interakcija naivnog i istraumatiziranog Joea u interpretaciji J. Voighta i boležljivog prevaranta Rizza u izvedbi D. Hoffmana ostaje jednim od najuvjerljivijih glumačkih prožimanja suvremene američke kinematografije. Mučan, žestok, beskompromisan, do neba srkletičan, ali iznimno istančan, film je trijumfirao na dodjeli Oscara osvojivši tri nagrade: za najbolji film, najbolju režiju i najbolji scenarij, dok su na nominacijama ostali Voight, Hoffman, Miles i montažer Hugh A. Robertson.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova 1) 18.00.

Drama s elementima komedije. Manuela (C. Roth) živi u Madridu i radi kao koordinator za transplantaciju organa. Samohrana je majka i živi sa sinom Estebanom koji o svome ocu ne zna ništa. Na Estebanov sedamnaesti rođendan, majka i sin odlaze u pozorište, na Williamsovu dramu Tramvaj zvan čežnja. Nakon predstave, na ulici, Esteban pokušava dobiti autogram od glumice Hume Rojo (M. Paredes) i pred majčinim očima pregazi ga auto. Manuela se ne može vratiti dotadašnjem životu i odluči se vratiti u Barcelonu i potražiti Estebanova oca, koji i ne zna da je imao sina.

I u ovom filmu slavni Pedro Almodóvar, vješto balansirajući između melodrame i komedije, uz mnoštvo živopisnih likova čije se sudbine isprepliću u gotovo nevjerojatnim situacijama, uspijeva sve elemente povezati u skladnu i uvjerljivu priču. U njezinu je središtu Manuela – glumi je Argentinka Cecilia Roth koja je za tu ulogu nagrađena Goyom i Europskom filmskom nagradom. U Barceloni Manuela prvo potraži staru prijateljicu, prostitutku-travestita Agrado (oko tog su lika koncentrirani komični elementi filma, a izvrsno ga glumi Antonia San Juan). Algrado je upoznaje s redovnicom Rosom (ta je uloga već uspješnoj španjolskoj glumici Penélope Cruz donijela međunarodnu slavu), a Manuela ponovno susreće i kazališnu divu Humu Rojo (koju glumi Marisa Paredes, glavna glumica iz Almodóvarova filma La flor de mi secreto) i zbližava se s njom. Iako je svaka od četiri žene opterećena vlastitim problemima, sve predano sudjeluju u rješavanju problema ostalih.

Film je 1999. i 2000. osvojio više od trideset uglednih filmskih nagrada, među kojima je i Oscar za najbolji strani film. Osim u Americi (gdje je, uz Oscara, osvojio i Zlatni globus te nekoliko nagrada udruženja filmskih kritičara), najboljim stranim filmom proglašen je u Britaniji, Brazilu, Francuskoj (César i najbolja režija u Cannesu), Italiji, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj, a u Španjolskoj je nagrađen sa sedam Goya.

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

The Favourite i Casino / nedjelja 29.09.2019.

Casino

Casino

CineStar TV Action 21.55.

Sam Rothstein pokušava voditi kasino u svijetu droge, pohlepe i ubistva.

Martin Scorsese (Razjareni bik, The Aviator) realizirao je 1990. jedan od najboljih filmova u svojoj karijeri. Njegova kriminalistička drama Dobri momci nastala je prema knjizi Wise Guy Nicholasa Pileggija pri čemu je većina kritičara istaknula sjajno prožimanje literarnog izvornika i Scorsesejeva osjećaja za ekranizaciju zahtjevnog predloška. Ova se suradnja ponovila pet godina kasnije pri realizaciji žanrovski istovjetnog filma Casino koji je u produkcijskom smislu bio i ambiciozniji.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H6:

HBO 20.00.

Tarkovski i Welles + Whitney i Krotkaya = odličan kino i TV dan / subota 28.09.2019.

Nostalgija

Nostalgija

HRT3 20.05.

Drama. Ruski pjesnik i njegov prevoditelj dolaze u Italiju kako bi istražili život jednog skladatelja iz osamnaestog stoljeća. Film se bavi temama nostalgije, čežnje, usamljenosti, kulturoloških i umjetničkih razlika, važnosti i nužnosti komuniciranja te nesavladivih prepreka u komunikaciji. Osvojio je Nagradu Ekumenskog žirija, nagradu za najboljeg redatelja i nagradu FIPRESCI na Filmskom festivalu u Kanu 1983. godine. Tarkovski je također dijelio posebnu Nagradu žirija s Robertom Bressonom. Sovjetske vlasti spriječile su da film osvoji Zlatnu palmu, zbog čega je Tarkovski odlučio da više nikad neće snimati u Sovjetskom Savezu.

Kino Tuškanac 19.00.

Mora da je neko oklevetao Josefa K., plahog i povučenog bankarskog službenika kog su jednog jutra probudila dvojica grubih policajaca koji su mu upali u stan. Rekavši mu samo da je uhapšen, ali ne i pod kojom optužbom, policajci su priveli prestrašenog i osjećajem krivnje mučenog Josefa. Sve se dodatno pogoršalo kad mu je kao branitelj dodijeljen grubi i cinični odvjetnik Albert Hastler, čovjek koji Josefu nije ulijevao nimalo nade u mogućnost pozitivnog rješenja njegova procesa. Još uvijek ne znajući zbog čega je uhapšen i priveden, zabrinuti Josef se počeo pitati da možda ipak nije zbog nečega kriv, odnosno da moguće nije sasvim nedužan. Dok je preispitivao svoj odnos s komšinicom prostitutkom Marikom Burstner, te kroz razgovore s Hastlerovom ljubavnicom Leni i sa sudskom čistačicom Hilde, Josef je postajao sve opsjednutiji mogućnošću da je nečim ipak zaslužio ovakvu sudbinu.

Realizirana u produkciji Alexandera Salkinda, intrigantna egzistencijalna drama s elementima fantastike i trilera u režiji glasovitog Orsona Wellesa uspjela je slobodna adaptacija znamenitog istoimenog romana češkog pisca Franza Kafke. Film je osim na pariškoj željezničkoj stanici Gare d´Orsay velikim dijelom sniman i u Zagrebu, na Velesajmu, pred katedralom i na savskom nasipu, a manjim i u Dubrovniku, razlog čega su bile novčane nevolje producenta Salkinda. Welles sjajno koristi prirodnu i zadanu scenografiju, pa prepoznatljive zagrebačke vedute i kubusi velesajamskih zgrada dodatno naglašavaju ozračje tjeskobe, paranoje, izgubljenosti i nemoći pojedinca suočenog sa svemoćnim totalitarnim sistemom. U vrijeme premijere filmu se neopravdano prigovaralo da nije uspio sugestivno na ekran prenijeti uznemirujuću društveno-kritičku razinu Kafkina djela, najmračnije i najpesimističnije piščeve proze objavljene nakon njegove smrti 1925. godine, a Welles je pomalo ironično u obrani svog projekta tvrdio da je riječ o najljepšem filmu koji je ikad snimio. Pored impresivnog vizualnog prikaza cjeline, za koji je zaslužan snimatelj Edmond Richard (Diskretni šarm buržoazije, Fantom slobode), čest saradnik Luisa Buñuela, Proces odlikuju iznimno sugestivna i atmosferična režija, izvrsna scenografija obilježena velikim zatamnjenim prostorima, stubištima i predvorjima, ekspandirajući ugođaj egzistencijalne nelagode i predodređenosti na tragičan kraj, te dojmljive glumačke interpretacije postave predvođene Anthonyjem Perkinsom, koji je zahvaljujući potisnutoj seksualnosti i u ovom filmu, kao i u Hitchcockovu Psychu, ostvario odličnu rolu.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E5:

HRT3 22.50.

Odličan prikaz rasapa ruskog društva. Najtoplija preporuka. Jak moment u filmu na sljedećem linku.

Prije filma na HRT3 u 22.10 sati ići će Posebni dodaci: Sergej Loznica – Intervju s režiserom Krotkaye.

CineStar TV Premiere 1 20.00.

Whitney je dokumentarni film o životu i karijeri legendarne pjevačice Whitney Houston. Porodica, prijatelji i kolege pričaju o njenom životnom stilu koji se odvijao ispred i iza kamera i reflektora. Film je prikazan na dvadeset i četvrtom SFF-u prošle godine u okviru programa Summer Screen. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten iz kojeg je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i četvrtog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na ovom linku.

Touch of Evil u Kinu Tuškanac i Tickled na TV-u / petak 27.09.2019.

Touch of Evil

Touch of Evil

Kino Tuškanac 19.00.

Visokopozicionirani službenik u meksičkoj vladi Ramon Miguel Vargas (C. Vargas) uživa u medenom mjesecu sa svojom suprugom Amerikankom Susan (J. Leigh). Njihov poljubac u gradiću na američko-meksičkoj granici prekine eksplozija automobila u kojoj se nalazio gradski moćnik. Riječ je o vješto isplaniranom ubistvu pri čemu istragu preuzme mjesni šef policije Hank Quinlan (O. Welles). Kako se zločin zbio na samom graničnom prijelazu, Quinlanu se u istrazi pridruži Vargas koji se bavi raskrinkavanjem krijumčara droge. Meksički čuvar zakona naći će se na meti Quinlana koji neće prezati ni od saradnje s gangsterom Joeom Grandijem zvanim Uncle (A. Tamiroff) kako bi onemogućio svog kolegu iz Meksika.

Tri minute i deset sekundi traje jedan od najpoznatijih filmskih uvoda u istoriji američke kinematografije. Za to je zaslužan legendarni Orson Welles (Građanin Kane, Dama iz Šangaja) koji je svoju kriminalističku dramu Dodir zla započeo spomenutim kadrom u kojem se bez montažnog reza uz efektnu muziku Henryja Mancinija nižu događaji ključni za razvoj priče o licu i naličju zakona. Nije sve išlo glatko, jer se uvodna sekvenca snimala višekratno te je završna verzija uspjela tek potkraj cijele noći snimanja.

U svakom slučaju, riječ je o jednom od najcjenjenijih radova u Wellesovoj jedinstvenoj karijeri koji je, unatoč lošem odjeku među publikom, dobio niz hvalospjeva kritičara i kolega redatelja među kojima su i francuski sineasti Jean-Luc Godard i François Truffaut. Welles se ponovno pojavljuje u trostrukoj ulozi redatelja, scenarista i glumca pri čemu je ekranizirao roman Badge of Evil Whita Mastersona.

Svojevrsna reinterpretacija elemenata filma noir, Wellesov Dodir zla emotivno je i simbolički nabijena priča, prava vizualna bravura u kojoj se nadopunjuju prizori provincijskog gradića, iskričavi interijeri i prerijske pustopoljine. Ipak, film najviše plijeni Wellesovom minucioznom režijom i radom s glumcima, sve samim zvijezdama.

Film se na mapi Movielanda nalazi kao remek-djelo u kvadrantu H6:

RTS2 19.25.

Novinar David Farrier naiđe na tajanstveno natjecanje u škakljanju na internetu. Dok zadire dublje, nailazi na žestok otpor, ali to ga ne zaustavlja da dopre u srž priče čudnije od fikcije. Nakon što naiđe na bizaran online video „natjecateljske izdržljivosti u škakljanju”, u kojem su mladi muškarci plaćeni da ih svežu i škakljaju, novinar David Farrier zatraži intervju s tvrtkom. No dobije šokantan odgovor – pošiljatelj se izruguje Farrierovoj seksualnoj orijentaciji i prijeti ekstremnim pravnim akcijama ako bude kopao dublje. Stoga, poput svakog dobrog novinara suočenog s nasilnikom, on napravi upravo suprotno: posjećuje skrivene škakljačke prostore u Los Angelesu te otkriva golemo carstvo poznato po maltretiranju i ugrožavanju života onih koji su prigovorili protiv svog sudjelovanja u tim filmovima. Što više istražuje, postaje sve čudnije dok on otkriva tajne identitete i kriminalne aktivnosti. Otkrivanje istine postaje Farrierova opsesija, unatoč sve zlokobnijim prijetnjama i upozorenjima. Uz humor i odlučnost, Farrier i suredatelj Dylan Reeve iskorištavaju sve raspoložive resurse kako bi do kraja istražili ovu škakljivu crvotočinu.

U raljama života i dva Wellesova u Kinu Tuškanac / četvrtak 26.09.2019.

U raljama života

U raljama života

HRT2 21.00.

Četvrti igrani film redatelja Rajka Grlića (Samo jednom se ljubi, Čaruga, Karaula, Ustav Republike Hrvatske) ekranizacija je hvaljenog romana Štefica Cvek u raljama života ugledne hrvatske književnice Dubravke Ugrešić, koja je ujedno i koscenaristica filma. Iznimno uspjela komedija sa sjajnim glumačkim ostvarenjima cjelokupne ekipe, osobito Vitomire Lončar, bila je svojedobno veliki hit u domaćim kinima. Naime, u filmu se pojavljuju tri tada najpoznatija glumca bivše Jugoslavije: Bata Živojinović, Miki Manojlović i Rade Šerbedžija.

Kino Tuškanac 19.00.

Kad spletom okolnosti jedne večeri u njujorškom Central Parku upozna atraktivnu plavušu Else Bannister, koju odvažno spasi od otmičara, irski mornar Michael O´Hara bude očaran djevojčinom ljepotom. Ona mu ubrzo otkrije da je udana za bogatog i tjelesno hendikepiranog odvjetnika Arthura Bannistera, s kojim je upravo iz Šangaja doputovala u New York. S obzirom na Michaelovo zanimanje, on se na Elsein nagovor zaposli kao mornar na Bannisterovoj jahti, kojom bračni par planira preko Panamskog kanala otputovati u San Francisco. Nakon što im se na dijelu puta pridruži Bannisterov poslovni partner George Grisby, on Michaelu predloži da mu pomogne odglumiti vlastitu lažnu smrt, jer se tako želi domoći novca od životnog osiguranja. A kad nepromišljeno pristane sudjelovati u Grisbyjevu planu, Michael će vrlo brzo biti uvučen u zamršen slučaj u kojem će biti optužen i za ubistvo.

Noirovska krimi drama scenarista i redatelja Orsona Wellesa izuzetno je uspjela adaptacija romana If I Die Before I Wake popularnog američkog pisca krimića Sherwooda Kinga. Riječ je o ekranizaciji proze koja je Sherwooda ključno afirmirala i proslavila, dijelom zahvaljujući i uspjehu Wellesova filma, realiziranog po narudžbi Harryja Cohna, šefa studija Columbia Pictures. Odlučivši izmijeniti ime protagonista romana, te je Laurence Planter postao Michael O´Hara, Welles je film uspio snimiti u zadanim rokovima i uz poštivanje proračuna. No Cohn je ipak bio nezadovoljan konačnim rezultatom, ponajviše zbog Wellesova inzistiranja na korištenju autentičnih lokacija u San Franciscu, izbjegavanju krupnih planova i pribjegavanju lažnom dokumentarističkom prosedeu. Zbog toga je Cohn odlučio nadosnimiti film, pri čemu je dio Wellesova snimljenog materijala uništen, a dio zagubljen. Tu leže i razlozi zbog kojih je film naišao na neodobravanje i nerazumijevanje publike, ne samo zbog mnogim gledateljima konfuzne radnje, nego i stoga što je Welles odlučio dugu crvenu kosu svoje tadašnje supruge Rite Hayworth, koja joj je bila svojevrsni zaštitni znak, skratiti i obojati u plavo. No kritika je odlično prihvatila djelo, hvaleći ga kao jedan od zanimljivijih doprinosa film noiru te, osim sugestivne atmosfere, dojmljivih ekspresionističkih kadrova i izuzetno raspoloženih glumačkih nastupa, ističući antologijsku sekvencu završnog obračuna u kući ogledala u zabavnom parku.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu I6:

Kino Tuškanac 21.00.

Priča o orodici Anderson, uglednoj i bogatoj porodici iz tada malog grada Indianapolisa na američkom srednjem zapadu, započinje 1873. godine, u vrijeme kad je život bio neusporedivo sporiji i kad se imalo vremena za sve. Bilo je to u osvit industrijske revolucije, doba u kojem će materijalizam zavladati zemljom a vrijeme postati novac. Stekavši bogatstvo baveći se trgovinom i izgradnjom, stari major Amberson, pater familias čitave porodice, je na samom rubu grada izgradio najveću i najluksuzniju gradsku kuću. Njegovoj prelijepoj kćeri Isabel tada se udvarao markantni poduzetnik Eugene Morgan, i činilo se da su dvoje mladih stvoreni jedno za drugo. Međutim, Eugene je jedne noći pod Isabelinim prozorom pripit djevojci počeo pjevati serenadu i pritom pao, na što je osramoćena djevojka odlučila da ga nikad više ne želi vidjeti. Isabel se ubrzo i udala za pouzdanog poslovnog čovjeka Wilbura Minafera, s kojim je nedugo potom dobila i sina Georgea. U međuvremenu se i Eugene oženio, no njegova je supruga prerano preminula i na skrb mu ostavila privlačnu kći Lucy. Godinama kasnije, udovac Eugene se nakon duga izbivanja s Lucy vraća u grad, ovaj put kao uspješan poduzetnik koji ima velike planove u narastajućoj automobilskoj industriji. Jedne večeri na balu kod Ambersonovih, svojeglavi mladi George će upoznati romantičnu Lucy, a Eugene će ponovo susresti Isabel, ženu koju nikad nije prestao voljeti.

Godine 1943. nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg filma, najuspjelije ženske sporedne uloge (Agnes Moorehead), najbolje scenografije i najuspjelije fotografije, impresivna porodična saga glumca (Treći čovjek, Bitka na Neretvi), scenarista i redatelja Orsona Wellesa izuzetno je uspjela adaptacija hvaljenog romana Bootha Tarkingtona. Realizirani godinu nakon znamenitog Građanina Kanea, najuspjelijeg debitantskog projekta nekog filmaša svih vremena i jednog od najboljih, najznačajnijih i najutjecajnijih filmova u istoriji sedme umjetnosti, Veličanstveni Ambersonovi su ostvarenje koje je tokom nastanka nailazilo na mnoštvo problema, zbog čega njegova konačna verzija sasvim odudara od one koju je izvorno zamislio Orson Welles. Dok je autor boravio u Južnoj Americi snimajući dokumentarac, čelnici producentskog studija RKO su preinačili njegov ugovor, drastično premontirali film i Wellesu oteli prava na njegov konačni izgled. Štoviše, angažirali su i budućeg oskarovca Roberta Wisea (Moje pjesme, moji snovi, Priča sa zapadne strane) te Freda Flecka, pomoćnika redatelja u hitovima Hell´s Angels i Anđeosko lice, koji su izvorno 131-minutni film srezali na dužinu od 89 minuta, te ponovnim režiranjem nekih scena znatno izmijenili posljednju trećinu filma, koja tonom i ugođajem primjetno odudara od ostatka cjeline. Welles nikad nije pristao na izvršene izmjene i pobunio se protiv studija, no sve je bilo uzalud. Ipak, unatoč svim izmjenama, Veličanstveni Ambersonovi su remek-djelo koje plijeni redateljskim stilom, dojmljivom vizualnošću i sjajnim radom s glumcima, te posjeduje gotovo magičnu snagu. Izuzetno raspoloženu glumačku postavu predvodi izvrsni karakterni glumac, Wellesov prijatelj i čest suradnik Joseph Cotten (Sjena sumnje, Plinsko svjetlo, Dvoboj na suncu), za Oscara nominiranu fotografiju potpisuje hvaljeni Stanley Cortez (Noć lovca, Šok koridor), a muziku glasoviti oskarovac Bernard Hermann (Psycho, Vrtoglavica), stalni suradnik velikog Alfreda Hitchcocka.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D5:

Relatos salvajes i Boyhood / srijeda 25.09.2019.

Relatos salvajes

Relatos salvajes

HRT3 23.00.

Odličan miks akcije i crnog humora u šest priča. Najtoplije preporuke. Film je prikazan na dvadesetom SFF-u 2014. godine u okviru Open air programa. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Pink Movies 11.00.

Snimljen tokom dvanaest godina s istom glumačkom postavom, Odrastanje Richarda Linklatera revolucionarna je priča o sazrijevanju viđena očima dječaka Masona (iznimna uloga Ellara Coltranea) koji doslovce odrasta na ekranu pred našim očima. Masonove roditelje glume Ethan Hawke i Patricia Arquette, a Lorelei Linklater, kojoj je ovo također prva uloga, glumi njegovu sestru Samanthu. Odrastanje prati klimav teren djetinjstva kao nijedan film dotad. Djelići adolescencije, od izleta i obiteljskih večera do rođendana i mature, te svih trenutaka između postaju transcendentalni, prikazani uza zvučnu kulisu koja se proteže nizom godina, od Coldplayeva hita Yellow do Deep Bluea grupe Arcade Fire. Tata je sinu napravio i komplaciju pjesama članova Beatlesa koje su oni snimili samostalno poslije nihovog raspada nazvanu Black album:

<3

Odrastanje je istodobno nostalgična vremenska kapsula nedavne prošlosti i oda odrastanju i roditeljstvu. Nemoguće je gledati Masona i njegovu obitelj a da ne razmišljamo o vlastitom putovanju. Film je prikazan u okviru Kinoscope programa također dvadesetog SFF-a. Iz biltena:

Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

Bilten u kojem je tekst o Divljim pričama možete preuzeti na sljedećem linku, bilten s tekstom o Odrastanju možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.