Philadelphia / srijeda 06.02.2019.

Philadelphia

Philadelphia

Cinemax 20.00.

Andrewa Becketa (Hanks), briljantnog mladog odvjetnika tvrtka otpusti kada se sazna da boluje od AIDS-a. Becket odlučuje tvrtku tužiti sudu i kao svog odvjetnika angažira Millera (Washington), Afroamerikanca koji ispočetka oklijeva pristati na to zbog vlastitih predrasuda prema homoseksualcima.

Jednako dobar, ako ne i bolji u biti na temu AIDS-a je Safe:

Philadelphia se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

 

Hommage Dušanu Makavejevu – Čovek nije tica / kino Meeting point / utorak 05.02.2019.

Covek nije tica

Covek nije tica

Kino Meeting potint 20.00 sati, ulaz slobodan.

U utorak, 5. februara u 20 sati u kinu Meeting Point u Sarajevu, bit će održana specijalna projekcija filma kultnog jugoslovenskog filmskog reditelja Dušana Makavejeva Čovek nije tica iz 1965. godine.

Ovim programom odaje se počast Makavejevu (1932–2019.), revolucionaru filma, predsjedniku žirija 9. Sarajevo Film Festivala (2003.) i počasnom gostu programa Posvećeno 10. Sarajevo Film Festivala. Ulaz na projekciju je slobodan.

Prvi cjelovečernji igrani film Dušana Makavejeva, Čovek nije tica jedan je od ključnih radova „novog jugoslovenskog filma“ 1960-ih godina. Već u njemu nalazimo specifičan hibrid dokumentarnog i fiktivnog, koji će postati glavnom karakteristikom Makavejevljevog stila. Film je privukao i pažnju međunarodne kritike. Vincent Canby ga je u The New York Timesu 1974. godine opisao kao “najoriginalniji, najinteligentniji, najduhovitiji i najznačajniji film koji je vidio te godine” i “najsofisticiranije i najkompleksnije filmsko ostvarenje iz jedne komunističke zemlje koje je ikad pogledao”.

Film govori o starijem inženjeru (Jenz Vrhovec) koji dolazi u mali industrijski grad radi montaže mašina, i njegovoj vezi s mladom frizerkom (Milena Dravić), koja se komplikuje kada se u nju umiješaju mladi šofer (Boris Dvornik) i jedan putujući cirkus.

Film je prikazan na desetom SFF-u 2004. godine u okviru programa Posvećeno Dušanu Makavejevu.

Iz kataloga:


Veći prikaz

Osamdesete i A Place in the Sun / nedjelja 03.02.2019.

A Place in the Sun

A Place in the Sun

HRT1 07.10. i 23.10.

Psihološka drama. George Eastman (M. Clift) dolazi u grad u nadi da će kod rođaka, bogatog industrijalca, pronaći posao. Ovaj ga zaposli u svojoj tvornici, te George, iako usamljen i povučen, stupi u vezu sa skromnom djevojkom Alice (S. Winters), također tvorničkom radnicom. George upozna lijepu i zavodljivu Angelu (E. Taylor), kćer poslodavca, kojoj se sviđa. Sada je George u velikoj nevolji, jer ne želi Alice priznati da se viđa s neusporedivo bogatijom i uglednijom djevojkom, a ne želi izgubiti ni Angelu. Frustriran i ogorčen što vodi dvostruki privatni život, George sve više laže. Bilo bi idealno kad Alice uopće ne bi postojala.

Izvrstan i odlično režiran film, jedna od najpotresnijih drama snimljenih pedesetih godina u Holywoodu, kultno ostvarenje koje je hvalio i Charlie Chaplin, i koje je do danas jednakom snagom očuvalo svoju tragiku i psihologiju. Riječ je o adaptaciji (drugoj po redu – prva je snimljena početkom tridesetih) romana Theodorea Dreisera Američka tragedija, kojoj je redatelj promijenio naslov te težište sa socijalne analize motiva junaka preusmjerio na razvoj ljubavnog odnosa protagonista, te na razvoj psiholoških preokupacija glavnoga lika (izvrstan Montgomery Clift), koje ga dovedu do zločina. Film je osvojio šest nagrada Oscar te Zlatni globus za najbolji film (dramu).

HRT1 21.40.

Emmyjem nagrađivani producenti Tom Hanks i Gary Goetzman u suradnji s HBO-om i također Emmyjem nagrađivanim producentom Markom Herzogom donose nam dokumentarnu seriju Osamdesete koja istražuje pojedince i događaje koji su oblikovali desetljeće posebnosti i krajnosti. Korištenjem rijetko viđenih arhivskih snimaka i intervjua s novinarima, istoričarima, muzičarima i televizijskim osobama kao svjedocima istorije, Osamdesete će sagledati Reaganovo doba, AIDS, kraj hladnog rata, korupciju na Wall Streetu, tehnološki procvat, širenje televizije i razvoj muzičke scene.

Slavni citat Charlesa Dickensa o Francuskoj revoluciji, Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena, lako bi se mogao primijeniti i na osamdesete. Svijet je susprezao dah dok se hladni rat između dviju nuklearnih supersila primicao gotovo čudesnom i mirnom završetku. No svijet je otkrio i tajanstveni virus za koji nije bilo lijeka i koji je izazvao pandemiju. Brokeri s Wall Streeta postali su nove rock zvijezde kad je tržište vrijednosnih papira nakon slabog poslovanja u 70-ima dobilo snažan zamah u 80-ima. No, gospodarski procvat doveo je do materijalne neumjerenosti i korupcije, zbog čega su neki osamdesete gledali kao novo pozlaćeno doba. Rođen je personalni računar  i započela je tehnološka revolucija. Svijet muzike otkrio je hip-hop, MTV, Princea i U2, ali izgubio je Johna Lennona. Serije Hill Street Blues, St. Elsewhere i Kafić Uzdravlje unijele su novu sofisticiranost u televizijsko pripovijedanje, ali svi su se i dalje pitali: Ko je pucao u J. R.-a? Tijekom desetljeća Ronald Reagan ostavio je svoj trag kao malo koja javna osoba. Uživao je u dotad neviđenoj popularnosti i uspjehu na izborima, ali izdržao je i skandal u Bijeloj kući koji umalo da nije minirao njegov predsjednički mandat.

Epizoda istražuje desetljeće sapunica u udarnom terminu, dramskih i humorističnih serija. Nakon duge dominacije triju mreža (ABC, NBC, CBS) televizija se proširila kad su se popisu priključili kabelski TV programi (CNN i MTV) te četvrta mreža (FOX). Bilo je to desetljeće sapunica u najgledanijem terminu (Dallas, Dinastija, Knots Landing) i izvrsnih dramskih serija (Hill Street Blues, St. Elsewhere, Zakon u Los Angelesu). Humoristične serije (Cosby Show, Obiteljske veze) su bile toliko popularne da je iz njih proizašla i popularna parodija (Bračne vode). M.A.S.H. se oprostio, a stigli su nam David Letterman, Pee Wee Herman i Oprah Winfrey. Kafić Uzdravlje predstavio je bar pun neobičnih likova, uključujući i par nesretnih ljubavnika koji su postali američki disfunkcionalni miljenici. Eksplozija novih mreža i kanala promijenila je što gledamo, a videorekorder i daljinski upravljač promijenili su kako to gledamo.

Kod amidže Idriza / subota 02.02.2019.

Kod amidze Idriza

Kod amidze Idriza

FTV 17.20.

Nakon nekoliko godina Fuad Memić Fuke dolazi u posjet svom stricu Idrizu i strini Sabiri kako bi im popravio bojler. Idriz i Sabira izgubili su sina u ratu te žive dan po dan u samoći svoga doma. Gubitkom sina stric i strina su izgubili i kontakt sa snahom te jedinom unukom. Fukeov posjet se produžuje jer mu se pokvari auto, a dotaknut će se i bolne teme. Bez obzira i provala ima u filmu, pravih sarajevskih.

Pjer Žalica, poznat kao redatelj hvaljenog i nagrađivanog filma Gori vatra, u svom drugom dugometražnom filmu (koji je po meni bolji od Vatre) opet progovara o poslijeratnom Sarajevu, no ovaj put u potpuno drugačijem tonu, izuzetno sporom ritmu, niti ne spominjući riječ rat. Uloga Sabire jedna je od posljednjih uloga pokojne Semke Sokolović Bertok.

Il vangelo secondo Matteo i Maršal, malkice komunizma / četvrtak 31.01.2019.

Il vangelo secondo Matteo

Il vangelo secondo Matteo

Pink World Cinema 15.00.

Posvećen papi Ivanu XXIII., film prikazuje događaje iz života Isusa Krista opisane u Matejevu evanđelju, od navještenja i bijega iz Egipta, preko iskušenja u pustinji, propovijedi na gori i ulaska u Jeruzalem, do posljednje večere, smrti na križu i uskrsnuća. Ovdje film postavljam u sjećanje na don Renza Scapola <3 koji kad bi se križao činio je to u ime bratstva, slobode i jednakosti među ljudima. Svećenik, a komunist, kao što je to u Pasolinijevom filmu Isus – komunist, je l’ te.

Dosljedna vjernost tekstu evanđelja, kako na razini dijaloga (s izuzetkom dvaju mjesta preuzetih iz knjige proroka Izaije), tako i na razini narativne organizacije, zadržavajući elipse i fragmentarnost, te naglašavanje tematske na štetu kronološke koherentnosti, proizvodi na podlozi kanoniziranih interpretativnih obrazaca snažan učinak oneobičavanja. Pasolinijev film evanđelje dekanonizira Matejevo time što ga se u potpunosti pridržava. Realizam ne-filmskih fizionomija neprofesionalnih glumaca i autentičnih pretpovijesnih lokacija u Calabriji također podcrtavaju paradoksalnu nerealističnost realističnih prikaza. Po Pasolinijevim riječima, autentični kostimi i scenografija imali bi trivijalan komercijalni učinak koji sam nastojao izbjeći. Gruba crno-bijela fotografija, snimanje iz ruke, dugi kvazidokumentaristički kadrovi i krupni planovi lica, nesimetrične, provizoljne kompozicije grupnih scena, primitivni specijalni efekti u prikazu čuda, anakronizam odjeće i sirova gluma naturščika, u službi su razotkrivanja postupka, reducirajući prikazano na sklop tragova misterija koji je nepredočiv. Osim fabule i teksta evanđelja, i svi ostali aspekti filma naglašeno su citatni, u rasponu od kompozicijskih navoda Kurosawinih filmova, fresaka i slika Giotta, Ucella i Piera della Francesce, do muzke iz Ejzenštejnova Ivana Groznog, ruskih revolucionarnih pjesama i bluesa Motherless Child, te tvore jezik koji je svjesno artificijelan. Naglašena autoreferencijalnost prevođenja verbalnih u neverbalne znakove, pretvaranja pisane riječi u izgovorenu, a opisanoga u prikazano, suprotstavljanjem disparatnih elemenata ističe neizbježnost interpretativnog napora kako u iskazivanju tako i u razumijevanju.

Film se na mapi Movielanda nalazi kao remek-djelo u kvadrantu E3:

HRT2 21.00.

Maršal je filmska komedija potvrđenog autora prvijenca Kako je počeo rat na mom otoku Vinka Brešana, rađena u tandemu s ocem Ivom Brešanom, koja se prema povijesti odnosi s neobičnom kombinacijom podsmijeha i nostalgije. Radnja je smještena na mali usamljeni dalmatinski otok, gdje skupina staraca, svi bivši članovi SUBNOR-a, prisustvujući sprovodu svojega kolege, ugledaju nešto što ih je sve prestravilo i zateklo s izrazima iznenađenja i užasa na licu. Starci nakon sprovoda ni s kim iz mjesta ne komuniciraju. Glasine govore da se na otoku pojavio vampir. Stipan, mladi policajac na službi u Splitu, dobiva zadatak istražiti o čemu se radi i umiriti otočane. Glasine u mjestu također govore da se čudne pojave zbivaju oko stare hrvatske gradine iz srednjeg vijeka, gdje je klinika za duševne bolesnike i da je tamo viđen duh Josipa Broza Tita. Noću u preuređenom hotelu bivši komesar Marinko drži konspirativni sastanak sa svojim starim drugovima, uvjerava ih da je Tito živ i zarobljen na otoku, a na mjestu gdje je Titov duh zadnji put viđen nađeno je nekoliko ordena i jedna kubanska cigara.

Film Vinka Brešana Maršal u Hrvatskoj je vidjelo više od 100.000 gledatelja, nagrađen je na Pulskom festivalu 2000. godine Velikom zlatnom arenom, dobio je devet međunarodnih nagrada među kojima su i nagrade s festivala A kategorije u Berlinu i Karlovym Varyma.

The Wrestler / utorak 29.01.2019.

The Wrestler

The Wrestler

HRT2 21.35.

Najbolji mi film u Aronofskog (unatrag vremena trajale su raspre o njegovom posljednjem filmu Majka!, s kojim je, realno, prno u šišu) (dobro, Crni labud je ublizu, a Requiem for a Dream je odličan).

Sportska drama. Priča o profesionalnom hrvaču Randyju Robinsu (M. Rourke), poznatom kao Ram Jam, čiji su dani slave i uspjeha u ringu davno iza njega. A sad mu je i zdravlje ozbiljno načeto. Danas plaća danak dugogodišnjim borbama u ringu i izvan njega. No, riskrirat će sve kako bi dokazao da ima snage za još jedan meč – ponovni susret u Madison Square Gardenu s Ajatolahom. Među brojnim nominacijama i nagradama spomenut ćemo nominacije za Oscara 2009. (najbolja uloga M. Rourke i najbolja spredna uloga M. Tomei). Iste godine M. Rourke dobio je nagradu BAFTA te Zlatni globus za najbolju ulogu. Na odjavnoj špici svira pjesma Brucea Springsteena Wrestler za koju je dobio Zlatni globus za najbolju originalnu pjesmu.

Film je prikazan u okviru Open air programa petnaestog SFF-a 2009. godine. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu C5: