Being There / nedjelja 10.01.2021.

Image

HRT2 20.05.

Chance (Peter Sellers) cijelog života živi i radi kao vrtlar na velebnom izdanju, a o stvarnom svijetu zna samo ono što vidi na televiziji. Kada čuje da mu je dobrotvor umro, Chance besciljno luta ulicama Washingtona, gdje ga udari auto bogate Eve Rand (Shirley MacLaine). Predstavljajući se, zbunjeni Chance promrmlja „Chance…vrtlar”, što Eve čuje kao „Chauncey Gardiner”. Eve ga odvede svojoj kući da se oporavi, a s obzirom na to da je Chance tako lijepo obučen i dotjeran te govori kultiviranim tonom, svi oko Eve zaključuju da je „Chauncey Gardiner” dubokouman i inteligentan čovjek. Štogod da kaže, to se interpretira kao biser mudrosti i pronicljivosti. Uzdiže se na vrh društva u Washingtonu, gdje njegove jednostavne odgovore na najteža pitanja (odgovori koji su obično povezani uz njegova vrtlarska iskustva) gradski čelnici vrlo hvale. Čak ozbiljno počinju razmišljati o Chanceu kao o predsjedničkom kandidatu.

Ujedno moderna bajka i politička satira, film Dobro došli, gospodine Chance nastao je prema romanu Jerzyja Kosinskia te se u njemu pojavljuje i Melvyn Douglas, koji je za ulogu Evina ostarjelog muža, osvojio Oscara za najbolju mušku sporednu ulogu.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H2:

Image

Cache, Amour, Funny Games U.S. i Posebni dodaci posvećeni Hanekeu / subota 09.01.2021.

Filmska večer na HRT3 posvećena jednom od najvažnijih režisera današnjice.

Ovdje su Cache i Amour prvi i četvrti.


Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E5:

Amour

Amour

Slijede spojleri.

Na otvaranju filma Ljubav (dobitnik Zlatne palme i Oscara, imao sam sreću gledati ga na osamnaestom SFF-u 2012. godine u okviru programa U fokusu pa se i do kraja uživjeti u prve scene filma) vidimo s pozornice ljude, publiku, kako čeka početak koncerta klasične muzike. Dvjestotinjak ih je pred nama, željno iščekuju početak performansa. Negdje u sredini, na lijevoj strani, ako smo vidjeli najavu filma, prepoznat ćemo glavne likove u filmu. No, i bez toga u gomili će se izdvojiti Anna i Georges.

U osmoj su deceniji života. Oboje bivši muzičari i pedagozi muzike. Došli su na koncert bivšeg Anninog učenika koji sad razvija uspješnu međunarodnu pijanističku karijeru. Koncert završava, stari par sjeda na autobus i vraća se kući. I u autobusu se vidi da dišu kao jedno, a i kroz film ćemo kasnije vidjeti kako je dovoljan mig jednog da ono drugo zna šta je tema i potrebna akcija drugog.

Simbolično, kad stignu doma Anna i Georges će zateći razvaljenu bravu. Neko je pokušao provaliti u njihov stan. Prokomentiraju kratko taj slučaj. Jer osim te minimalne materijalne štete (razvaljena brava), nikakva druga nije načinjena. Sva radnja filma se nadalje odvija u stanu starog para. (Osim one scene kad smrt već uporno počne dolaziti po svoje pa Georges izlazi u pidžami na stubište u hanekeovskoj noćnoj mori.) Stan je buržujski, s visokim plafonima, masovnim vratima, starim namještajem, velikim klavirom u dnevnoj sobi i velikim i prostranim hodnikom. Poluhladni je svjedok, možemo čak reći i sporedni lik buduće radnje.

Za doručkom sutra ujutro, u jednom trenutku Anna postaje katatoničnom, Georges ne zna šta joj je. Pokušava je trznuti, dozvati, stavlja joj mokru krpu na zatiljak i ide se odjenuti kako bi zvao pomoć. No, tad se Anna vraća i ne vjeruje mu da je doživjela napad. Saznajemo vrlo brzo da je imala moždani udar i da je hitno morala na operaciju, koja, nažalost, nije uspjela, te joj je sad oduzeta desna strana tijela.

Bolest je provalila u stan Anne i Georgesa.

Nastavak filma ne donosi neku naročito dinamičnu radnju, pa ipak puno toga će se desiti u narednih sat i četrdeset i pet minuta filma. To vrlo dobro zna svako onaj ko je brinuo o nekom drugom. Često u filmovima gledamo smrt, ali jako rijetko i umiranje.

Georges postaje Annin njegovatelj. Podredit će buduće dane brizi nad suprugom. Za to će biti potrebno omogućiti i krevet s pomičnim madracem i plaćene odlaske komšija u nabavku, te kasnije invalidska kolica za Annu. Dakle, pomagala i, ispostaviće se, minimalnu pomoć drugih. On čita supruzi vijesti iz novina, donosi joj potrebne stvari, s njom u hodniku vježba hodanje, pomaže joj pri odlasku u toalet.

No, neizbježnost kraja je ono najgore. Teški su dani i mjeseci s njom na pameti. Nešto lakši su, ali isto tako iscrpljujući, razgovori sa članovima porodice. Kćerka Eva (Isabelle Huppert) se nikako ne može pomiriti sa činjenicom da njena majka polako, ali sigurno umire. Htjela bi pomoći, ali ne zna kako. Dobrano je izgubljena u datoj situaciji, a taj kontrast Haneke ponajbolje pokazuje kad ona stoji do klavira i kroz zavjesu gleda na cestu na kojoj se mirno odvija život. Georges mora otpustiti i nestručnu i bezobraznu medicinsku sestru.

No, i to je za ljude, umiranje je dio svakodnevnice za mnoge, na šta nas Haneke podsjeća. Vježbajući govor Georges i Anna skupa pjevaju o plesu na mostu, a u jednom trenutku supruga traži da joj muž donese porodične foto-albume. Pregledajući stare slike Anna zaključuje kako je lijep bio njihov zajednički dugi život.

Georges pred kraj filma želi i ono malo preostalog dostojanstva za Annu sačuvati, kćerki Evi se ne javlja kad mama već sigurno odlazi. Hrabro i racionalno se nosi s Evinim napadima kako bi za mamu trebalo nešto učiniti, omogućiti joj svu potrebnu medicinsku i stručnu pomoć. “Mami sam obećao da ju neću više nikad voditi u bolnicu, a i ovdje ima sve što bi imala i tamo”, reći će joj. Istina, desit će se i ispad prilikom kojeg će on prema Anni biti grub kad odbije piti vodu.

Haneke je režiser koji možda ponajbolje od svih u proteklih sad već dvadeset i pet, trideset godina prikazuje tamnu stranu ljudske naravi i društva. Sve to možemo vidjeti u filmovima kao što su Vrijeme vuka, Benijev video, Sedmi kontinent, a naročito u višestruko nagrađivanim Skriveno, Funny Games te u Bijeloj vrpci. To nije slučaj u Ljubavi. Dok bi u drugim Hanekeovim filmovima ko zna što bolešću supruge shrvani muž uradio s u hodniku zalutalim, a potom uhvaćenim golubom, u Ljubavi, upravo suprotno, Georges nalazi malo mira zakrilivši ga. U ovom filmu prvi put vidimo nešto osjećajniju stranu režisera, otvorenog za empatiju prema ljudskoj patnji i boli. Možda upravo stoga Georgesov zadnji čin prema Anni ipak ne doživimo toliko šokantnim.

Uostalom, oko glave Annine, na jastuku, vatrogasci nisu našli zvijezde već latice cvijeća. S Annom je Georges bio, dakle, sretan i volio ju je svim svojim bićem.

Iz kataloga SFF-a:

Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Šta je jedno ljudsko biće u stanju uraditi drugom pogledajte u američkoj inačici Hanekeovih Funny Games.

Srklet na 518-u!

Tročlana obitelj, Anna (N. Watts), George (T. Roth) i njihov sin Georgie (D. Gearhart), spremaju se krenuti na dugo očekivani odmor na Long Island, u njihovu luksuznu vikendicu na jezeru. Njihovi susjedi, Fred (B. Gaines) i Eva, (L. Moran) već su tamo i dogovaraju se da će se sljedeći dan igrati golf. Anna se posveti kućanskim poslovima, a njezin muž i sin zabavljaju se s jedrilicom. Iznenada, Anna se nađe licem u lice s neobičnim, ljepuškastim mladićem Peterom (B. Corbet) koji kaže da je gost kod susjeda te je došao posuditi nekoliko jaja za Evu. Dok se Anna pita kako je dospio na njihovo imanje, Peteru se pridruži Paul (M. Pitt). Obojica izgledaju vrlo neobično i uznemirujuće – uredno odjeveni i počešljani, no kamenog lica. Uskoro stvari postaju još zamršenije – Peter i Paul, bez ikakvog očitog razloga, počnu ih maltretirati i zlostavljati.

Funny Games se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Nostalgija / četvrtak 07.01.2021.

Image

HRT3 22.20 sati.

Drama. Ruski pjesnik i njegov prevoditelj dolaze u Italiju kako bi istražili život jednog skladatelja iz osamnaestog stoljeća. Film se bavi temama nostalgije, čežnje, usamljenosti, kulturoloških i umjetničkih razlika, važnosti i nužnosti komuniciranja te nesavladivih prepreka u komunikaciji. Osvojio je Nagradu Ekumenskog žirija, nagradu za najboljeg redatelja i nagradu FIPRESCI na Filmskom festivalu u Kanu 1983. godine. Tarkovski je također dijelio posebnu Nagradu žirija s Robertom Bressonom. Sovjetske vlasti spriječile su da film osvoji Zlatnu palmu, zbog čega je Tarkovski odlučio da više nikad neće snimati u Sovjetskom Savezu.

A Man Escaped / srijeda 06.12.2020.

Image

HRT3 08.55 sati.

Po mnogim kritičarima Un condamné à mort s'est échappé najbolji je film Roberta Bressona (Le Journal d'un Curé de CampagneL'Argent), glasovitog francuskog redatelja moralizatorske orijentacije francuskoga filma (uz Erica Rohmera, najznačajniji je predstavnik te struje francuske kinematografije). Nastao po memoarima jednog pripadnika Pokreta otpora objavljenima u novinama, u kojemu je autor detaljno opisao vlastiti bijeg iz zatvora.

Lyon, 1943. godine. Fontaine (F. Leterrier), aktivist francuskog Pokreta otpora, zarobljen je i već na putu u zatvor pokuša pobjeći. Dodjeljuju mu oskudnu samicu. Međutim, njegova vjera u bijeg ne posustaje, i on od prvoga zatvorskoga dana planira bijeg. Sklapa poznanstva s drugim zarobljenicima koji, iako ne pokušavaju pobjeći, podržavaju ga u naumu. Noću, on izrađuje oruđa od metalnih šipki i pravi užad od svoje odjeće. Nakon nekog vremena, Nijemci ga osuđuju na smrt, a on noć prije bijega dobiva u ćeliju mladog Josta (C. Le Clainche) koji tvrdi da je francuski dezerter. Fontaine se koleba: povjerovati mladiću i povesti ga sa sobom ili ga ubiti jer bi mogao biti gestapovski doušnik? Film u stilskom smislu predstavlja vrhunac Bressonove jedinstvene težnje redateljskom minimalizmu u kojemu su pokreti kamere, zvukovi i, osobito, glumačke geste i dijalozi svedeni samo na one najnužnije. Tako se radnja ovoga filma uglavnom događa u pet kvadratnih metara zatvorske ćelije, a protagonist se uglavnom upoznaje preko njegovog unutarnjeg monologa te sugestivne upotrebe šumova i, kao svjedočanstva junakove želje za slobodom, Mozartove muzike. Film je osvojio nagradu za režiju na Canneskom festivalu 1957. godine.

U šesnaest godina vođenja dnevnika samo jedan će filmski klasik kod Tarkovskog bezrezervno dobro prolaziti – Robert Bresson. U proljeće 1980. ovako piše o kreativnoj krizi svjetske kinematografije: “Uveče sam gledao (na televiziji) Koktoov Povratak Orfeja. Gdje ste, velikani? Gdje je Roselini, Kokto, RenoarVigo? Velikani siromašni duhom? Gde je poezija? Novac, novac, novac i strah… Felini se plaši. Antonioni se plaši. jedino Breson ničeg se ne plaši.”

 

Film se nalazi uz Otkupljenje u Shawshanku u kvadrantu F5 Movielanda:

Image

Under the Skin, Stand by Me, Singles i novi Knjaz / nedjelja 03.01.2021.

Image

CineStar TV Premiere 1 20.05 sati.

U ovoj psihološkoj SF-priči Scarlett Johansson glumi izvanzemaljku koja poprimi lik atraktivne mlade žene kako bi namamila muškarce u svoju zamku.

A ono film o bljutavosti života bez osjetila i umjetnosti. Totalno lud od režisera The Machinista i Beiruta.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E1:

Image

HRT3 21.00 sati.

Odličan film o jaranima koji su krenuli u avanturu.

Kao remek-djelo na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu C6:

Image

Image

HRT3 22.20 sati.

Radnje smještene usred procvata alternativne muzičke scene Seattlea ranih 90-ih, filma Samci prati skupinu ljudi u dvadesetim godinama dok pokušavaj pronaći ljubav i pomiriti se s time da su odrasli. Montiran kao epizodna komedija, film prati skupinu prijatelja koji žive u istoj zgradi i vise u istom kafiću.

Image

HRT1 20.10 sati.

Praprapraunuka T-Rexa, prirodni jajomat i 3D printer u boji, sve je to kokoš. I dok ih u nas cijene samo zbog doručka i ručka, u Americi su kokoši kućni ljubimci koji nose pelene, markiranu odjeću i žive u luksuznim kokošinjcima. A znate li da kokoši rasturaju matematiku i sviraju klavir? Znate li da mogu dugo živjeti bez glave i da pijevac nema, da prostite, pišu? U SAD-u smo posjetili kamp za dresuru kokoši, a u Italiji fotografe koji dokazuju da su kokoši često privlačnije od manekenki. Uvjerite se u to i sami u prvoj epizodi nove Knjazove serije “Pametan kao kokoš, tvrdoglav kao magarac”. Zabranjeno kljucanje!

Dark Waters / subota 02.01.2021.

CineStar TV Premiere 1 20.00 sati.

Robert Bilott ugledni je korporacijski odvjetnik koji je čitavu svoju karijeru posvetio zastupanju velikih tvrtki kemijske industrije. Jednog mu dana u ured dolazi čovjek tvrdeći da je čitav jedan grad zagađen kemijskim nusproduktima koji pogubno djeluju na životinje i ljude. Robert odlazi u maleni grad istražiti situaciju i shvaća posljedice koje kemijska industrija ostavlja na ljude i okoliš, kao i činjenicu da su svi izvještaji kemijskih kompanija, njegovih dotadašnjih klijenata, lažirana. Robert iz pozicije insajdera, podiže tužbu protiv jedne od najvećih američkih kompanija kako bi dokazao da su zatajili informacije o trovanju pitke vode već četrdeset godina. Kako bi otkrio tajne moćnika, Robert kreće u pravnu bitku za spas ljudi i okoliša, te sam protiv svih pokušava dokazati istinu.

Svuda zakoni nigde pravde

Ipak,

<3

Parazit / petak 01.01.2021.

Image

HRT1 21.05.

Parazit je prvi film u povijesti koji je osvojio Oscara za najbolji film, kao i za najbolji međunarodni film, a istovremeno je i prvi film na jeziku koji nije engleski koji je osvojio titulu najboljeg filma. Film je prikazan u okviru Open air programa dvadeset i petog SFF-a 2019. godine. Iz biltena festivala:

ImageVeći prikaz

Na Instagramu smo na sljedećem linku.

Odlični filmovi za kraj kovidaške godine / četvrtak 31.12.2020.

Odlični filmovi na TV-u za kraj kovidaške 2020. godine.

Image

Po mnogima Blade Runner je najbolji SF film svih vremena.

Tvrtka Tyrell koja proizvodi replikante suočena je s problemom. Roboti koji se ni u čemu ne razlikuju od ljudi, “samo” nemaju emocija, pobunili su se i njih nekoliko se vraća na Zemlju. Tamo ih čekaju posebni policajci, “istrebljivači” osposobljeni za njihovu likvidaciju. Tvrtka je iz mirovine pozvala u pomoć najboljeg od njih, Deckarda (H. Ford). Vođa pobunjenih replikanata je opasni Batty (R. Hauer) koji želi pronaći svog konstruktora, a i ne sviđa mu se da mu je životni vijek, kao replikantu, ograničen. Replikanti bi željeli postati ljudi…

Image

Image

Za vrijeme španjolskog građanskog rata, u izolirano planinsko područje nemilosrdni frankistički časnik Vidal dovodi trudnu suprugu i njezinu kći Ofeliju, jer želi da mu se sin rodi u njegovoj blizini. Ofelija u čarobnoj šumi pronalazi fauna koji joj objašnjava da je ona princeza i da mora izvršiti tri zadatka kako bi se vratila u svoje čarobno kraljevstvo. I dok ona kreće u magičnu avanturu, Vidal ne bira sredstva da uhvati republikanske borce…

Iako krcat fantastičnim bićima i situacijama, Panov labirint zapravo je metafora na fašizam. Del Toro kaže: Za mene fašizam predstavlja krajnji užas i zbog toga se kroz njega može ispričati bajka za odrasle. Fašizam je prije svega izopačenost nevinosti pa time i djetinjstva. On na neki način predstavlja smrt duše, jer prisiljava čovjeka da donese potresne odluke i ostavlja neizbrisiv trag na onima koji osjete njegove strahote na svojoj koži.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F6:

Image

Blue Velvet

Blue Velvet

Čudno. Bizarno. Uznemirujuće. Redatelj Lynch nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Malo je filmova koji se tako bave mračnom stranom ljudske prirode. Kroz lik Jeffreyja Beaumonta, prosječnog, neiskvarenog mladića koji simbolizira drugi, benevolentniji aspekt ljudske životinje, redatelj nas vodi na nadrealistični ili realistični put do dna onoga za što je čovjek sposoban.

Mladi Jeffrey Beaumont (K. MacLachlan) odrasta u tipičnom američkom gradiću u kojem se rijetko događa išta zanimljivo. Njegova rutina mijenja se kad u travi pokraj ceste pronađe ljudsko uho. Odnosi ga u policijsku stanicu gdje se utvrđuje da je uho odrezano škarama i da bi njegov bivši vlasnik još mogao biti živ. Lokalna policija upušta se u temeljitiju istragu, ali Jeffreyju se njihove metode čine presporima pa uz pomoć kćeri šefa policije, plavokose Sandy (L. Dern), odluči na svoju ruku istjerati istinu na vidjelo i pokušati provesti pravdu. Prvi tragovi vode ga do Dorothy Vallens (I. Rossellini), barske pjevačice, a kad ga ona jednom uhvati kako se skriva u njezinom stanu, uvučen je u vrtlog situacija iz kojih se više ne može izvući. Dorothy je u bizarnom odnosu s Frankom (D. Hopper), oličenjem zla.

Nakon komercijalnog neuspjeha solidnog, ali ne i antologijskog SF filma Dina, kultni američki redatelj vratio se među najzanimljivije suvremene američke filmaše feneomenalnim Plavim baršunom, po mnogima najboljim američkim filmom snimljenim osamdesetih. To je središnji film Lynchova opusa i u njemu su svi postupci i motivi karakteristični za ovoga autora, poput sklonosti prema bizarnim pričama i likovima, pomaknutim atmosferama te nevjerojatnom kombiniranju humora i okrutnosti. Plavi baršun svjedoči o Lynchu kao unikatnom nadrealistu, najdosljednijem sljedbeniku te poetike među svim današnjim umjetnicima, ne samo filmašima. Svi glumci svoje su uloge odigrali fantastično, no posebno vrijedi istaknuti Dennisa Hoppera čiji je Frank Booth jedan od najuvjerljivijih negativaca u filmskoj povijesti.

Slavujko ilitiga Patak Dača 😀 o Velvetu:

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E5: