(Pre, post i) koronaški filmovi / 06.04.2020.

S linka izbor:

Time of the Wolf

Time of the Wolf

Hanekeovo Vrijeme vukova zbiva se u distopijskoj Francuskoj bliske budućnosti. Nedefinirana kataklizma uzrokuje urušavanje civilizacijskih funkcija, u gradovima nestaje hrane i vode, a ljudska masa stihijski hrli na selo. I ovdje – kao u Poštaru, ali i Mad Maxu – društvo tone u teror jačeg i socijalni darvinizam.

Haneke je prve ruke scenarija napisao uoči 11. rujna. U jednom je od intervjua rekao kako su prve ruke scenarija sadržavale detaljan opis postupnog civilizacijskog sloma. Htio je u njima uvjeriti gledatelja kao je distopijska putanja moguća. Kad se dogodio 11. rujna, Haneke je naprosto potrgao prvu polovicu scenarija i snimio samo drugu. Više nikog, rekao je, nije bilo potrebno uvjeravati da je takvo urušavanje moguće. Bome, nije ni nas.

Posljednjih godina zombi-apokalipse su jako ušle u srednju struju kulture. Nekoć domena krajnje alternative, zombiji su danas područje kojim se bave autori poput Dannyja Boylea, Jima Jarmuscha ili Alexa Garlanda. Istodobno, zombiji su izgubili subverzivni naboj i postali zezanje.

Osim u ovom slučaju. Jer, roman Britanca R. M. Careyja nije samo zombi apokalipsa, nego i jedna od najprovokativnijih političkih distopija dekade. Roman – po kojem je snimljen jednako izvrstan film Colma McCarthyja – zbiva se u svijetu koji su poharali zombiji, a preostali ljudi žive u enklavama izolacije. Zaplet knjige temelji se na bioetičkoj kontroverzi: što ako barem jedan od zombija – recimo, briljantna djevojčica – pokazuje kognitivne sposobnosti, svijest i afekt?

U trenutku dok virus/priroda “čisti” zemlju od metastaziranih ljudskih “nametnika”, zanimljivo je razmišljati o takvoj politici apokalipse. Kod Careyja zaraza služi tome da jedna vrsta ode, a druga i mlada stupi na njeno mjesto.

Riječ je o distopijskom filmu kojeg režijski potpisuje Meksikanac i budući oskarovac Alfonso Cuarón. Film je baziran na istoimenom romanu iz 1982., rijetkom izletu u SF kraljice engleskog krimića P.D. James. Film i knjiga se jako razlikuju, no imaju središnji zajednički motiv. U bliskoj budućnosti, ljudsku vrstu zahvati epidemija neplodnosti. Film se zbiva 17 godina nakon što je rođeno posljednje dijete, svijet tresu radijacija i kuga, a glavni junak se skrbi o čudu: mladoj, trudnoj imigrantici.

Nadahnuti kršćanstvom, knjiga i film pripovijedaju o egoističkoj kulturi koju priroda kazni neplodnošću i starenjem, da bi priroda (ili Bog) preživjelima naposljetku podarili obnovu. Danas u eri Covida-19 svjedočimo scenariju koji je okrutno obratan. Priroda i virus milosrdni su prema mladima, djeci i trudnicama koji zarazu prožive jedva okrznuti. Istodobno, priroda je najokrutnija prema starima i bolesnima koji od Covida-19 neproporcionalno stradavaju.

Umjesto prema scenariju milosrdne providnosti, virus se ravna prema scenariju darvinističke okrutnosti, likvidirajući stare, slabe i “suvišne”, one koji zauzimaju resurse, a ne pridonose sebičnom genu.

Hejbet odličnih filmova / nedjelja 05.04.2020.

Image

17.00 sati na sljedećoj FB stranici.

U želji da ti boravak kod kuće učinimo prijatnijim preselili smo “Vip Kinoteku” u tvoj dom. Pridruži nam se na online premijeri digitalno restaurisanog filma “Davitelj protiv davitelja” u nedelju, 5.4. u 17 časova na Facebook stranici Vipa.
Projekat #Vip_Kinoteka je bogatiji za još jedan kultni film reditelja Slobodana Šijana, iz 1984. godine, nastalog u produkciji Centar filma.
Crnohumorna priča o „beogradskom davitelju“ ostala je upamćena po mnogim replikama među kojima je „Ako u jednom gradu nema manijaka, taj grad nije metropola“, dok se radnja filma odvija oko beogradskog davitelja čije su žrtve devojke koje ne vole karanfile.

Dodao bih još jednu repliku: „Gospođa me neće prepoznati bez mojih karanfila.“ :D :D :D

Image

FTV 22.05.

Najjači je Mostarac.<3 Link

Image

Na sljedećem linku počinje u 09.00 sati. Kliknuti na crveno Bioskop. Više o filmu na sljedećem linku.

Rear Window

Rear Window

HRT1 07.30 i repriza u 23.20.

U iznimnom opusu najvećeg majstora filmske napetosti, Alfreda HitchckockaProzor u dvorište zauzima posebno istaknuto mjesto. Uz stilsku i narativnu inovativnost, film je zanimljiv i po uspješnom objedinjavanju različitih žanrova, od detektivskog, kriminalističkog pa do ljubavnog.

L. B. Jeff Jeffries (J. Stewart) je poznati fotoreporter kojeg je traženje ekskluzivnog ugla snimanja na automobilističkim utrkama stajalo teškog prijeloma noge. Stoga je prisiljen ograničiti svoj do jučer neomeđeni svijet na prostor koji obuhvaća pogled sa sobnog prozora i vrijeme između posjeta njegove djevojke Lise (G. Kelly) i patronažne sestre Stelle (T. Ritter). Ubrzo otkriva da i mikrokozmos običnoga gradskog dvorišta može skrivati neizmjerna uzbuđenja i strašne tajne. Osobito ga uznemiruju čudna zbivanja u stanu u kojem s bolesnom ženom živi trgovački putnik Lars Thorwald (R. Burr).

Uz četiri nominacije za Oscara (kolor fotografija Roberta Burksa, režija, scenarij Johna Michaela Hayesa i zvuk Loren L. Ryder), film je svom autoru donio nagradu za najbolji film Britanske filmske akademije, a G. Kelly priznanja američkoga National Boarda of Review i njujorškoga Film Critics Circlea. Godine 1997. film je uvršten u U. S. National Film Registry, a godinu dana kasnije na popis 100 najvećih američkih filmova svih vremena.

Film se na mapi Movielanda nalazi kao remek-djelo u kvadrantu E5:

Image

Image

HRT2 20.05.

Naselje siromašnih kopača zlata uništavaju plaćenici velike tvrtke koja ima svoje planove sa zemljištem na kojem navodno ima zlata. Nitokuda stiže “blijedi jahač” kojega zbog svećeničkog ovratnika prozovu Propovjednik (C. Eastwood). Nastanivši se kod Sare, koja mu je u početku nesklona, Propovjednik ubrzo stekne njezinu naklonost, a u njega se zaljubi i njezina kći Megan. A zatim počinje poticati mještane na otpor, ujedinjuje kopače, pomaže im u borbi s razbojničkom tvrtkom i na koncu se sam obračuna s najgorim dijelom plaćenika…

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G4:

Image

Image

Alternativna TV 21.00.

Film je prikazan u okviru programa U fokusu dvadesetog SFF-a 2014. godine. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Također, iz biltena:


Veči prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Lynchov online, odličan SF postkoronaški kultni, Seksmisja, Paterson i Vlada<3 / subota 04.04.2020.

Image

Film će krenuti u 09.00 sati na sljedećem linku.

Specijalni agent FBI-a Chester Desmond uz asistenciju Sama Stanleyja istražuje ubojstvo privlačne mlade konobarice Terese Banks u provincijskom gradiću okruženom šumskim zelenilom. Kad agent Desmond nestane, u trag mu pokuša ući specijalni agent Dale Cooper, čiji je nadređeni, kao i Chesterov, nagluhi Gordon Cole. Istražujući nestanak kolege, agent Cooper shvati da su na djelu tajanstvene onostrane sile, a kako je vrlo osjetljiv otkriva vlastite parapsihološke moći, te je uvjeren da će onaj tko je ubio Teresu Banks ubiti ponovno i da će žrtva opet biti mlada i privlačna plavokosa djevojka, ovaj put srednjoškolka.

Image

HRT3 23.50.

Komedija s elementima znanstvene fantastike. Dvojica znanstvenika su u stanju hibernacije i trebaju se probuditi za tri godine. No, kada se konačno probude, shvate da je prošlo pedeset godina te da su oni jedini muškarci u novom društvu koje živi pod zemljom i koje čine isključivo žene.

Image

HRT3 20.00.

Odličan film Jarmuscha. Slice of life prikaz jedne sedmice života pjesnika, a ujedno i mladog vozača autobusa u gradu Patersonu. Najtoplija preporuka.

Sve ide lagano u Patersona do stajanja busa. Upija sve oko sebe i piše pjesme, blizanci na sve strane, pjesnik sluša razgovore u busu, sve više djevojka boji zajednički dom u crno-bijelo, hoće svirati gitaru i pravi kolačiće. Svakim dolaskom doma on nju i ona njega fino i s ljubavlju pita kakav je bio dan. Svi oni epizodni likovi, šef u firmi s problemima, gazda kafane, curica bliznakinja i Emily Dickinson, Everret i djevojka mu su sjajni, Japanac na kraju. Cuko Marvin i razvljivanje poštanskog sandučića. Po stajanju zamalo plamteće buktinje :-D i savladavanju Everreta još mu i cuko satre notes. I onda sami kraj, susret s Japancem. Prazan notes na dar.

Velika istina na kraju filma: Prevođenje poezije je kao tuširanje s kabanicom. Ubolo me k'o prst u oko. To je ono što sam pisao i za prevod filmova generalno. To je cijela nauka, ali ne, mi skinemo prevod s titlovi.com i čitaš sranja dok gledaš neki odličan film. I sad dođe prevod na film o pjesniku. Teško to preveo s titlovi.com mojmir6786. I poeziju valja htjeti, željeti i osjećati, kao i ajvar. Nisam pjesnik, niti pišem pjesme, ali film je odličan!

Mirsad Kličić isto o filmu na sljedećem linku.

Image

BHT 20.00.

Image

Ne stoji u programu, ali ovaj odličan dokumentarac prikazan na prošlogodišnjem SFF-u najavljuju da će ići na N1 u 20.00 satiLink

Eraserhead, A Scanner Darkly i Maggie / petak 03.04.2020.

Image

Na sljedećem linku kreće u 09.00 sati.

Konfuzan, uznemirujući, magično jeziv i na momente perfektno adekvatan – Eraserhead, unikatni rediteljski debi Davida Lyncha, sada već idealnog predstavnika filmske autorske teorije, prerastao je u nezaobilazni klasik. Ovo devedesetminutno ostvarenje i dan-danas izaziva istu reakciju kao prije četrdeset godina – uznemirujuće izraze lica, zbunjene komentare i apsolutno neshvatanje šta je pisac htio reći. Ništa čudno, s obzirom na to da ni samom Lynchu nije sve baš najjasnije.

Ovo je čudna komedija i jedna apstraktna slika koja sigurno otvara beskonačno mnogo mogućnosti za interpretaciju – rekao je jednom o svom debiju ovaj sedamdesetčetvorogodišnji majstor.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu E5:

Image Image

FTV 23.00.

Prema romanu legendarnoga pisca SF-a Philipa K. Dicka, pod redateljskom palicom Richarda Linklatera (Before SunriseBefore Sunset), Replikant je priča o policajcu i kriminalcu. Ali oni su ista osoba!

Amerika je u bliskoj budućnosti izgubila rat protiv droge. Vlada paranoja, a dva od deset Amerikanaca unajmljeni su da rade za vladu i uhode ostalih osam u ime nacionalne sigurnosti i borbe protiv droga. Upoznajte Freda, neodlučnog policajca u civilu kojeg je zaposlila vlada. Kako bi zadržao svoju krinku, Fred redovito uzima popularnu supstancu D. Zbog droge je Fred dobio poremećaj višestruke ličnosti, a jedne nije svjestan: njegov je alter ego Bob Arctor, diler droge.

Fredovi nadređeni stvaljaju holografsku kameru u njegov dom kao dio operacije uhođenja Boba. Odijelo koje mijenja izgled dopušta Fredu da se pojavi pred kamerama kao Bob i sprječava njegove kolege da saznaju njegov pravi identitet. Kamera u Fredovom/Bobovom stanu otkriva da njegovi prijatelji redovito cinkaju jedan drugoga kako bi dobili više droge. Čak i Donna, mlada dilerica u koju je Fred zaljubljen, više voli droge od ljudskoga kontakta.

Putovanje u apsurd, mjesto na kojem identitet i lojalnost gotovo više ne postoje i gdje se nikome ne može vjerovati – ni samom sebi. Dobro došli u svijet Replikanta.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D1:

Image

RTL pola sata iza ponoći.

U trenutku kad se nekrotična virusna pandemija proširila zemljom do američkoga gradića i zarazila šesnaestogodišnju Maggie (Abigail Breslin), vlasti su ustanovile protokol za pacijente zaražene smrtonosnim virusom: odstranjeni su iz društva i odvedeni u posebne izolacijske odjele gdje će dovršiti mučnu i opasnu preobrazbu u živog mrtvaca. Vlasti ne spominju što se događa nakon toga. Wade Vogel (Arnold Schwarzenegger) nije spreman odreći se svoje kćeri. Nakon sedmica potrage za Maggie koja je pobjegla nakon dijagnoze, Wade dovodi kćer natrag kući i porodici – pomajci Caroline (Joely Richardson) i njezinih dvoje djece – na onoliko vremena koliko je tinejdžerici preostalo dok započinje strahovito bolnu metamorfozu. Izgubivši Maggienu majku godinama prije, Wade je odlučan zadržati svoju voljenu kćer što duže može.

Climax i Mediterraneo / srijeda 01.04.2020.

Mediterraneo

HRT3 20.05.

Ratna komedija o skupini talijanskih vojnika koji su poslani da osvoje jedan grčki otočić, no oni otkrivaju da su stigli na mjesto na kojem je sve moguće… Godina je 1941. Na udaljenom grčkom otoku talijanski su vojnici osvajači našli samo žene, muškarci su u ratu. I umjesto da otok drže “u ime Mussolinija i fašizma”, predaju se slatkom životu u prirodnom raju. Najveću privlačnost i šarm ovom pacifističkom, anti-ratnom filmu daju simpatični, izvrsno portretirani likovi i komične situacije koje se nižu jedna na drugu. Neprekidno suprotstavljajući smrt (rat) i život (more i otok), s minimumom dijaloga i ugođajem ljudskog raja na zemlji, Mediterraneo s lakoćom postavlja teška životna pitanja.

Snimljen 1991. godine, osvojio je niz talijanskih nagrada za najbolji film i režiju, a godinu dana kasnije dobio je Oscara kao najbolji strani film. Uz pohvale kritike, Mediterraneo je bio veliki hit i kod publike.

Film u 21.00 sati možete pogledati na sljedećem linku.

Noeov film temelji se na (navodno) istinitoj epizodi iz 1996., kad je jedan francuski plesni ansambl slavio premijeru dernekom s puno alkohola. Neko je, međutim, u piće smiješao LSD, što je rezultiralo masovnim tripovanjem.

Kad se početkom prošlog desetljeća u anglosaksonskoj kritici pojavio termin “New French Extremes” (novi francuski ekstremni), on se lijepio za cijelu lepezu redatelja, od autorica feminističkog porna, preko redatelja horora do zakučastih art-filmaša. Pa ipak, ne postoji čovjek koji je tako dobro utjelovljivao “new extremes” kao Gaspar Noe.

Ovaj francuski redatelj argentinskog porijekla snimio je dosad, u dvadeset godina karijere, samo pet filmova. Svaki od tih filmova, međutim, utjelovljuje ekstremno – ekstremno u sadržaju, ekstremno u stilu. Noeovi filmovi često tematiziraju radikalno alternativne životne stilove, radikalno nasilje, radikalnost u seksualnosti, radikalnost u opijatima. Te ekstreme Noe u svojim filmovima tematizira kroz formu koja je i sama bombastična, ekstremna i napadna, kroz neobična montažna rješenja, začudne natpise i špice, ekstravagantne duge kadrove, začudne vizuale kojima dominiraju umjetna rasvjeta i bolesno neonsko svjetlo. Taj “ekstremizam” možda se ponajbolje očituje u Noeovu najpoznatijem (ili najzloglasnijem) filmu Irreversible (Nepovratno), trileru osvete ispripovijedanu u dvadeset i četiri sata. Na polovici tog dramaturški konceptualnog i stilski bizarnog filma nalazi se scena oko koje se vrti osveta u filmu: tirnaestominutna scena silovanja supruge glavnog junaka (Monice Bellucci).

2002. u Kanu Irreversible je prvi put prikazan publici. Čak i festivalska publika – svikla na štošta teško i radikalno – bila je osupnuta. U najvećem kanskom teatru Lumière više od petsto gledatelja – gotovo petina sale – ustalo je nakon te strašne scene, a oni koji su dočekali kraj filma i njegov varljivi “happy-beginning” završetak podijelili su se na one koji su bili euforični te one koji su Noea bili kadri rastrgati. Sličnu reakciju Noe je dočekao i sa svojim narednim, po meni najboljim, filmom Enter the Void. Dok su mnogi taj film držali najboljim filmom o drogi i najboljom filmskom psihodelijom uopće, pametni i obrazovani britanski kritičar Johnatan Romney opisao ga je kao “najduži screen saver u istoriji”.

Takav kakav jest, Noe nije nikad bio miljenik centra moći koji se zove Kan. KAnska direkcija u velikoj je mjeri produljena ruka francuske kulturne politike, među francuskim režiserima ona ima svoje miljenike, a među tim miljenicima ima i onih koji to – blago rečeno – baš ne zavređuju. Istodobno, neki od najdarovitijih francuskih filmaša – poput Bruna Dumonta ili Claire Denis – nikad u Cannesu nisu imali otvorena vrata. U takvu skupinu donekle spade i Noe. Premda su mu svi filmovi imali premijere u Kanu, direkcija ga je nerijetko znala pobacati po popratnim programima.

Novi Noeov film Climax u Kanu je prikazan u popratnom programu Quinzaine des réalisateurs (Dvije sedmice redatelja). Riječ je o prvom Noeovu filmu nakon krajnje banalnog i razočaravajućeg 3D art-pornića Love. Climax nije ni blizu njegovim najjačim naslovima, ali je nemjerljivo bolji od neizrecivo banalnog Love.

Prvi dio filma izgleda kao neka art-verzija filma Step Up. Trešti elektronska muzika, junaci plešu pa još plešu, a između plesa pratimo konverzacijske dijelove u kojima se prati seksualna dinamika između rasno mješovite, ali i po seksualnim opredjeljenjima vrlo raznorodne trupe. Oko pedesete minute počnete se pitati koji je vrag Noeu bio i zašto je snimio taj predugi street dance spot?

Šta se onda dogodi? Tipično noeovski – haos! U pedesetoj minuti zaskoči vas kao šok (ovaj put prava, najavna) špica filma s naslovom, glumcima i ironičnim natpisom “ponosno francuski film”. A tada kreće trip.

Tada – oko pedesete minute – članovi plesne trupe počnu osjećati halucinogeno djelovanje. Prvo pomisle da je netko otrovao lonac sangrije, pa se obruše na koreografkinju koja ga je smiješala. Ali, problem je što trip počne pucati i one koji nisu pili. Drogirane plesače trip baci na paranoju, pa se počnu uzajamno optuživati, a osobito se obruše na one koji nisu pili. Jedna od njih (Boutella) tvrdi da nije pila jer je trudna, ali joj ne vjeruju.

Nastaje  sveopće ludilo.

Tri boje – Plavo i Parazit / utorak 31.03.2020.

Danas u 09.00 sati na sljedećem linku možete pogledati:

Image

Žili je izgubila muža, velikog kompozitora Patrisa, i kćerkicu Anu u saobraćajnoj nesreći. Ona namjerava izvršiti duhovni suicid anonimnim životom u Parizu, daleko od ličnih obaveza, ljubavi i žalosti.

Međutim, ljudi iz njenog prethodnog života su i dalje tu. Olivije, mladi Patrisov pomoćnik, dugo je zaljubljen u Žili. Da bi je natjerao da se izvuče iz svoje otuđenosti, odlučuje dovršiti koncert Za Evropu, djelo koje je ostalo nedovršeno zbog kompozitorove smrti.

Stvarnost koju čine ljudi kojima je stalo do nje i jedno iznenadno otkriće, kao i muzika oko koje se priča okreće, djelovaće iscjeljujuće na Žili i neodoljivo je povući natrag u svijet živih.

Film je nagrađen na Venecijanskom filmskom festivalu – Zlatnim lavom za najbolji film, najbolju glumicu i fotografiju.

A evo i Parazita u 21.00 sati na sljedećem linku.

Image

Image

L.A. Confidential, Monty Python: Smisao života i Miris žene / srijeda 25.03.2020.

HRT2 21.00.

Los Angeles 50-ih godina prošlog stoljeća. Tri potpuno različita policajca tragaju za istinom, svaki na svoj način. Ed Exley (Guy Pearce), zlatni dečko policije spreman je na sve kako bi napredovao, osim na vlastitu prodaju.Bud White (Russell Crowe) spreman je zaobići pravila zbog pravde, ali rijetko uspijeva kontrolirati svoju nasilnu stranu. Jack Vincennes (Kevin Spacey) uvijek je u potrazi za slavnima i lakom zaradom, sve dok ga savjest ne natjera da se pridruži Exleyju i Whiteu u otkrivanju pravog lica mračnog svijeta LA-a.

Ovu sjajnu kriminalističku dramu, smještenu je u Los Angeles 50-ih godina, mnogi će uvrstiti na listu omiljenih filmova 90-tih. Prema istoimenom romanu Jamesa Ellroya te prilagođenom scenariju Briana Helglanda i Curtisa Hansona, koji je istovremeno i režirao ovu upečatljivu modernu noir dramu, snimljen je izvrstan film u kojem svi filmski elementi funkcioniraju besprijekorno. Od odličnog scenarija, vrckavih dijaloga, iznijansirane režije i sjajnih trodimenzionalnih likova koje portretira impresivna skupina holivudskih zvijezda od Kevina Spaceya, Russella Crowea, Kim Basinger, Guya Pearcea, Jamesa Cromwella do Dannyja DeVita, film donosi fascinantnu priču o korupciji u losanđeleskoj policiji te borbi protiv potkupljivih i pokvarenih struktura unutar reda zakona zbog kojih gube ugled i postaju ranjivi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvardrantu G6:

HRT3 22.00.

Pythonovci se vraćaju kako bi objasnili smisao života, uključujući naše omiljene dijelove tijela i tjelesne funkcije, čuda rata, čudesno rođenje i poseban uvid u raj.

Na filmskom festivalu u Kanu 1983. film je osvojio Veliku nagradu žirija, a nominiran je za Zlatnu palmu; nominiran je za nagradu BAFTA 1984. za najbolju originalnu pjesmu (André Jacquemin, Dave Howman, Michael Palin, Terry Jones), Every Sperm Is Sacred.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H1:

Prva 23.25.

Konačni pad i Maradona / ponedjeljak 23.03.2020.

Image

RTS2 19.55.

Film je prikazan u okviru programa Summer Screen na dvadeset i petom SFF-u 2019. godine. Iz biltena festivala:

Image

Image

HRT2 21.00.

Godina je 1942. Dvadesetdvogodišnja Traudl Junge (A. M. Lara) iz Münchena s još četiri djevojke stiže u štab vođe Trećeg Reicha Adolfa Hitlera (B. Ganz). Nacistički vođa, naime, bira svoju sekretaricu i to mora biti osoba od najvećeg povjerenja. Privučen njezinom ljupkošću i uljudnošću, Hitler se odluči upravo za Traudl koja odmah počne s radom. Tri godine kasnije. Berlin je u ruševinama i pitanje je dana kada će u njega umarširati sovjetske trupe. Adolf Hitler s Evom Braun (J. Köhler) i nekolicinom najbližih suradnika među kojima je i Joseph Goebbels (U. Matthes) živi u bunkeru ne odustajući od planova o ratnoj pobjedi i obnovi Berlina po zamislima arhitekta Alberta Speera (H. Ferch).

Toy Story 4 i Za dolar više / nedjelja 22.03.2020.

HBO 20.00.

Woody je oduvijek bio siguran u svoje mjesto u svijetu i da mu je prioritet briga o svom djetetu, bilo da je to Andy ili Bonnie. Kad Bonniena voljena nova igračka rukotvorina Forky proglasi sebe „smećem“, a ne igračkom, Woody preuzima na sebe pokazati Forkyju zašto bi trebao prigrliti činjenicu da je igračka. No kad Bonnie povede cijelu ekipu na obiteljski izlet, Woody završi na neočekivanoj stranputici koja uključuje druženje s davno izgubljenom prijateljicom Bo Peep. Nakon što je godinama bila samostalna, Boin avanturistički duh i život na cesti kose se s njezinom delikatnom porculanskom vanjštinom. Dok Woody i Bo shvataju da su različiti svjetovi kada je riječ o životu igračke, ubrzo će otkriti da im je to najmanja briga.

HRT2 20.05.

Drugi dio popularne dolarske trilogije Sergia Leonea, kojom je ovaj talijanski majstor učvrstio špageti vestern kao jedan od kultnih žanrova poklonika manje komercijalnog filma, Za dolar više doista je jedan od neporecivih klasika svjetske kinematografije, koji izgleda jednako svježe i originalno te privlači pažnju gledatelja kao i kada je snimljen prije gotovo pedeset i pet godina. Svojim specifičnim tretmanom karakterističnih motiva vesterna, Leone je snažno utjecao na percepciju cijelog žanra, pa je Za dolar više danas bez ikakve dvojbe jedan od njegovih kamena temeljaca.

Banda divljih desperadosa terorizira teritorij New Mexica. Na njezinu je čelu zloglasni El Indio (G. M. Volonte) za kojim su vlasti raspisale tjeralicu s nagradom od tada fantastičnih deset hiljada dolara koje će dobiti onaj ko ga dovede živog ili mrtvog. Okrutnom se zločincu nitko ne usudi stati na put. Ipak, pojavljuju se dvojica iskusnih lovaca na glave, tajanstveni Pukovnik (L. van Cleef) i osamljeni revolveraš Cavanagh (C. Eastwood). Isprva konkurenti, njih dvojica će se na kraju udružiti i postati partneri u pogibeljnoj potjeri za El Indiom.

Za dolar više drugi je dio “dolarske trilogije” Sergia Leonea (prvi je Za šaku dolara, a treći Dobar, loš, zao). Za šaku dolara (1964) prvi je europski špageti-vestern, inačica žanra koji se do tada smatrao isključivom svojinom američke kinematografije. Pretjerano naglašavajući žanrovske konvencije i obrasce (sukob dobra i zla, ritualne dvoboje, motiv osvete, motiv osamljenog stranca koji stiže u grad), podžanr vesterna izazvao je svojevrstan šok, ali i oživio sam izvornik u trenutku kad je žanr vesterna posustajao. U tom su filmu kritičari vidjeli i snažan utjecaj Kurosawine Tjelesne straže.

Film Za dolar više snimljen je godinu kasnije, a 1966. i film Dobar, loš, zao. Tim će filmovima Leone steći nepodijeljeno priznanje kritike. Beskompromisna istraživanja žanrovskih granica okrunio je monumentalnim filmom Bilo jednom u Americi (1984). Leoneovi špageti-vesterni značili su prekretnicu i za Clinta Eastwooda, koji će otada svojim imidžom “hladnokrvnog čovjeka s pištoljem ali bez imena”, s cigaretom u uglu usana, postići svjetsku slavu. Rad na tim filmovima svjetsku će slavu donijeti i skladatelju Enniu Morriconeu, koji tradicionalnu poetiku filmske muzike američkog vesterna u Leoneovim filmovima preobražava neuobičajenim instrumentalnim sastavima i uvođenjem elemenata rock muzike.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H4:

Dan uglavnom od akcije / srijeda 18.03.2020.

Promise Land

Promise Land

RTS2 22.10.

Steve Butler (M. Damon) radi za korporaciju koja se bavi eksploatacijom pilna. S kolegicom Sue Thomason (F. McDormand) dolazi u ruralni gradić, koji zadnjih godina polako gospodarski propada. Čini se da neće biti problema od stanovnika kupiti prava na iskorištavanje njihove zemlje, uz uvjeravanja da im je to jedina prilika za preživljavanje. Međutim, ima i onih stanovnika koji vide dalje od lake zarade i suprotstavljaju se velikoj korporaciji. Film se bavi aktualnim temama kao što su ekonomska kriza, zaštita okoliša, moćne korporacije, itd.

Image

BHT1 20.00.

Lincoln Six Echo živi u strogo čuvanoj izolaciji, zajedno sa stotinama drugih izabranika, navodno spašenih od zaraze nakon katastrofe koja je pogodila planetu. Lincolna muče noćne more, te se požali upravitelju dr. Merricku. Upravitelj odlučuje još više nadzirati Lincolna, posebno zbog druženja s privlačnom djevojkom Jordan Two-Delta. Kad Jordan dobije nagradu na lutriji, Lincoln otkriva da oni ne idu na otok već je cilj zajednice da ih ubiju i uzmu im dijelove tijela. Lincoln spašava Jordan od smrti i oni bježe. Dr. Merrick unajmljuje vojnog specijalca Alberta Laurenta, kako bi ih vratio u centar. Glume Ewan McGregorScarlett JohanssonSean BeanDjimon HounsouMichael Clarke Duncan i Steve Buscemi.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu F1:

Image

Image

FOX Movies 21.00.

Image

FOX Movies 23.20.