Čovjek niotkuda i Coming to America / ponedjeljak 20.01.2020.

Image

FOX Movies 17.50.

Bogati afrički princ Akeem (Eddie Murphy), koji se pobunio protiv namještenog braka, dolazi u Ameriku u nadi da će pronaći novu suprugu. Akeemov otac, (James Earl Jones) dopusti mu četrdeset dana boravka u SAD-u, te pošalje sinova vjernog slugu Semmia (Arsenio Hall) da bi bio siguran da mu se ništa neugodno neće dogoditi. Kako bi izbjegao žene koje bi se za njega udale zbog novca, princ Akeem sakrije svoj pravi identitet i zaposli se u restoranu. Murphy i Hall igraju višestruke uloge, a u filmu se pojavljuju i bezbrojne slavne osobe u sporednim ulogama.

Film se na Movielanda nalazi u kvadrantu H2:

Image

Image

AMC u ponoć.

Asocijalni vlasnik male zalagaonice Cha Tae-sik (Bin Won) živi skromnim i povučenim životom dok ne upozna djevojčicu iz susjedstva So-mi (Sae-ron Kim). Njena majka, ovisnica o heroinu, čini grešku kada ukrade drogu u vlasništvu narko mafije što rezultira njenim ubistvom, pa otmicom malene So koja završava kod trgovaca organima. Suočen s gubitkom jedine osobe do koje mu je stalo, Cha Tae kreće u spasilačku misiju tokom koje otkrivamo detalje iz njegove prošlosti. Naime, on je bivši operativac specijalnih snaga s izvanrednim borbeno-fizičkim sposobnostima koji je napustio službu nakon atentata i smrti svoje trudne supruge. Riskirajući vlastiti život, Cha će učiniti sve da spasi So, a kriminalci će uvidjeti da su napravili veliku grešku učinivši ga svojim neprijateljem.

Engleski pacijent / četvrtak 16.01.2020.

CineStar TV Premiere 2 20.00.

Tokom Drugog svjetskog rata u terenskoj bolnici u Italiji britanski saveznici brinu se o tajanstvenom strancu, nesvjesni njegove opasne prošlosti. Otkrićem tajne njegova identiteta raspleće se čudesna priča o strasti, intrigi i avanturi.

Anthony Minghella napisao je i režirao ovu nagrađenu adaptaciju romana Michaela Ondaeta o ukletoj i tragičnoj ljubavi tokom Drugog svjetskog rata. U terenskoj bolnici u Italiji Hana (Juliette Binoche), medicinska sestra iz Kanade, brine se o pilotu koji je se užasno opekao u avionskoj olupini; on nema dokumente i ne može se sjetiti svog imena pa je poznat samo kao „engleski pacijent“ zahvaljujući svome naglasku. Kada je bolnica prisiljena na evakuaciju, Hana putem odluči da se pacijent ne smije pomicati zbog svog krhkog stanja te njih dvoje ostanu u samostanu gdje će ih poslije pokupiti. S vremenom Hana počinje sastavljati pacijentovu priču od fragmenata njegovih uspomena. Veliki hit, Engleski pacijent osvojio je devet Oscara, uključujući onaj za najbolji film, najboljeg redatelja i najbolju sporednu glumicu za Juliette Binoche.

Film (koji je prikazan u okviru Open air programa trećeg SFF-a 1997. godine) se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D6:

 

Bijeg iz Los Angelesa i Black Sabbath the End of the End / nedjelja 12.01.2020.

Image

HRT2 20.05.

Snake se vratio. Da bi ponovno pobjegao odakle se ne može pobjeći – iz Los Angelesa!

Godina je 2013. Baš kao i New York, i Los Angeles je pretvoren u otočni zatvor za najgore kriminalce Amerike, okružen ogromnim zidom kako ni jednom od njih bijeg ne bi ni pao na pamet.

Šesnaest godina nakon što je uspio pobjeći iz New Yorka, jednooki bivši vojnik Snake Plissken (Kurt Russell) ponovo dobija sličan zadatak. Predsjednik ga šalje u Los Angeles kako bi iz ruku brutalnog terorista Cuerva Jonesa (George Corraface) i predsjednikove odbjegle kćeri Utopije povratio ukradeno oružje kojim se može izazvati smak svijeta, odnosno prestanak rada svih Zemljinih izvora energije. Snake ima samo devet sati za izvršenje zadatka. Ne uspije li, ubit će ga ubrizgani virus, uspije li, od doktora će dobiti antitijela. Bez imalo razmišljanja, Snake kreće u grad kojim vladaju kriminalci, bande, prostitutke i odbjegli tinejdžeri.

Svojevrsni nastavak kultnog Bijega iz New Yorka, Bijeg iz Los Angelesa je film u kojem je slavni majstor horora, akcije i znanstvene fantastike John Carpenter ponovio ne samo recept prvog filma, nego i njegovu kvalitetu i uspjeh među žanrovskom publikom. Vješto spajajući elemente svih svojih poetičkih odrednica s provokativnim komentarima na račun američke politike osobnih sloboda, Carpenter je i ovim naslovom pokazao kako je kralj šunda, koji u svojim filmovima uzdiže na razinu umjetnosti. Snakea Plisskena opet glumi neponovljivi kuler Kurt Russell, kojemu je to zasigurno jedna od uloga života.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu F3:

Image

Image

HRT2 23.30.

Film o posljednjoj turneji benda koji je stvorio zvuk heavy metala – Black Sabbatha i nastupu 04.02.2017. godine u Birminghamu, gradu u kojem je sve to počelo. Bio je to 81. i posljednji nastup turneje The End, što je označilo kraj karijere koja je trajala gotovo pola stoljeća. Rasprodani koncert bio je vrhunac turneje za vrijeme koje su nastupali pred više od milion obožavatelja u arenama diljem svijeta. Od svog osnutka 1968. godine stvorili su zvuk koji je poslužio kao temelj heavy metala te utjecali na bendove diljem svijeta, a taj utjecaj jasno je prisutan još i danas.

Ovaj dokumentarni film obožavateljima pruža intiman uvid u odnose unutar benda i međusobnu komunikaciju članova, kao i zajednička prisjećanja Ozzyja OsbourneaTonyja Iommija i Geezera Butlera.

Iznenada prošlog ljeta i Sve o Evi u kinu Tuškanac i Jugoslovenskoj kinoteci / nedjelja 12.01.2020.

Jugoslovenska kinoteka 20.30.

Nakon što je svjedočila nasilnom ubistvu svog rođaka, Catherine Holly (Elizabeth Taylor) odvedena je u umobolnicu gdje bi se trebala riješiti halucinacija o Sebastijanovoj smrti i životu. Violet Venable (Katherine Hepburn), njezina bogata teta i majka ubijenog mladića, zatraži od neurohirurga dr. Johna Cukrowicza (Montgomery Clift) da izvede lobotomiju. Cathy se miješaju stvarnost i iluzije te ima noćne more potaknute osjećajem krivnje zbog Sebastijanove smrti. Međutim, pod utjecajem seruma istine, ona otkriva sve što zna o svoom ubijenom rođaku, a Cukrowiczeve sumnje da su njezine halucinacije zapravo stvarni događaji iz prošlosti pokazuju se opravdanima.

Film je 1960. godine nominiran za Oscara u tri kategorije. Elizabeth Taylor je za ulogu u ovom filmu 1960. godine osvojila Zlatni globus.

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu I7:

Kino Tuškanac 19.15.

Mankijewiczev filmski klasik portret je svijeta pozornice i čiste ambicije koja ga pokreće. Margo Channing je cijenjena, ali ostarjela glumica čija se karijera polako bliži kraju. Eve Harrington, mlada žena koja se predstavlja kao njezina velika i odana obožavateljica, postaje njezina sekretarica. Polako Eve pokazuje svoje pravo lice.

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D4:

Ritam zločina / petak 10.01.2020.

RTS2 14.00.

Staro zagrebačko naselje Trnje, Paromlinska ulica br. 87, 1981. Osnovnoškolski nastavnik istorije i geografije, Ivica, prima kao podstanara u svojoj staroj prizemnici, koja je predviđena za rušenje, umirovljenoga zemljišnog mjernika Fabijana. Fabijan mu uskoro otkriva svoj hobi: precizno statističko praćenje ritma zločina u Trnju i u Zagrebu. Ivica je u početku zainteresiran bizarnošću hobija, ali potom i impresioniran kada Fabijan predvidi nekoliko zločina u susjedstvu. No, ritam iznenada biva narušen i Fabijan zaključuje da se sprema katastrofa ako se ponovno ne uspostavi pravilan ritam, što se može samo njegovim ubrzanjem. Da bi to ostvario, Fabijan će riskirati život.

Cjelovečernji igrani prvijenac Zorana Tadića jasno naznačuje jedan od temeljnih redateljevih motiva: isprepletanje fantastičnog i realističkog. Minimalistička, gotovo asketska režija, efektno koristi okoliš jednog od najstarijih zagrebačkih periferijskih naselja. Iako je sama fabularna linija, potpomognuta protagonistovom izvanprizornom naracijom, vođena čvrsto i precizno, pojedini dijelovi filma realizirani su dokumentarističkim pristupom, a uočljiva je česta i vrlo uspješna glumačka improvizacija. Crno-bijela fotografija G. Trbuljaka vrlo funkcionalno slijedi redateljev prosede, osobito s obzirom na zrnatost, budući da je riječ o negativu na 16 mm, poslije prebačenom na vrpcu od 35 mm. Maksimalno je iskorištena zatečena scenografija: mračne sobe stare kuće, njezini oronuli zidovi, neurednost interijera, slabo osvjetljenje koje daju svjetleći objekti unutar kadra, što rezultira naglašenim efektima chiaroscura i vizualnom nerazaznatljivošću. Film gotovo uopće nema muzike (osim Balade iz predgrađa), ali se odlikuje jasnim, dokumentaristički korištenim šumovima. Naglašene komornosti i redukcije, posvećen je (prema natpisu na kraju filma) staroj prizemnici u Paromlinskoj ulici, čije je rušenje autohtoni dokument. Nagrađen je na festivalu fantastičnog filma u Portu, a u izboru hrvatskih filmskih kritičara proglašen je najboljim hrvarskim debitantskim filmom uopće.

Gnjev mirnog čovjeka, Divlje priče i Moj zanat / četvrtak 09.01.2020.

Tarde para la ira

Tarde para la ira

RTS1 23.45

Poslije pljačke jedne draguljarnice, Kuro je jedini uhapšeni član bande. Provodi osam godina u zatvoru, i izlazi na slobodu sa željom da započne novi život s devojkom Anom i njihovim sinom. Ali sve će se promijeniti za vrlo kratko vrijeme.

HRT3 09.25.

Relatos salvajes

Relatos salvajes

HRT3 22.50.

Odličan miks akcije i crnog humora u šest priča. Najtoplije preporuke. Film je prikazan na dvadesetom SFF-u 2014. godine u okviru Open air programa. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o Divljim pričama možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

TV premijera Nebeske teme i Dheepan / utorak 07.01.2020.

Nebeska tema

Nebeska tema

Nova S 20.05.

Nebeska tema scenarista i redatelja Mladena Matičevića je dugometražni dokumentarni film sa elementima igranog filma. U njemu sudjeluju najznačajniji autori ex-Yu prostora, koji su specijalno za ovu priliku snimili (i u filmu izvode) nove verzije pjesama Vlade Divljana. Ovakav autorski pristup i veliki broj atraktivnih sudionika čini ovaj film jedinstvenim projektom kakav još nije viđen na našim prostorima.

Film je na prošlogodišnjem SFF-u bio drugi najbolji dokumentarni po izboru publike:

HRT3 23.15.

FIlm je prikazan 2015. godine na dvadeset i prvom SFF-u u okviru programa Open air. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i prvog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

In the Heat of the Night / nedjelja 05.01.2020.

Image

HRT1 07.55 i petnaest minuta iza ponoći.

Krenuvši u posjetu majci, crni policijski detektiv iz Philadelphije Tibbs prolazi kroz gradić Spartu u južnjačkoj državi Mississippi. Tu biva uhapšen i osumnjičen, i to isključivo zbog boje kože, za ubistvo bogata bijelog industrijalca. Kada se sazna njegov pravi identitet, na traženje udovice ubijenog i po nalogu svog šefa, Tibbs ostaje u gradiću da bi pomogao šerifu Gillespiju u istrazi te se suočava s neprijateljstvom bijelih građana.

Film je oslonjen ponajprije na glumačke interpretacije, među kojima se izdvaja R. Steiger, nagrađen Oscarom za kreaciju lika agresivnog i predrasudama ograničenog šerifa, koji postepeno spoznaje sposobnosti crnačkoga kolege. Iako je detektivska fabula tek temelj za prikaz razvoja odnosa dvojice protagonista koji se nauče poštovati uprkos kulturološkim razlikama, a zbog profesionalnih vrlina, film inovativno varira i karakteristični topos detektivskog žanra – superiornog urbanog detektiva u provinciji, pri čemu i njegove profesionalne sposobnosti (osim boje kože) djeluju kao prijetnja učmaloj sredini. Film N. Jewisona (1926) je nagrađen i Oscarima za najbolji film, scenario prema književnom djelu, montažu (Hal Ashby) i zvuk (tvrtka Samuel Goldwyn SSD). S Tibbsom kao junakom (i Poitierom kao tumačem) snimljena su potom još dva filma: Zovu me gospodin Tibbs! (G. Douglas, 1970) i Organizacija (D. Medford, 1971).

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu I5:

Image

Moderna vremena, Veliki diktator, Svjetla pozornice i Znam šta si radila prošlog ljeta / petak 03.01.2020.

RTS2 15.50.

Prvi svjetski rat. Židovski brijač (C. Chaplin) spašava život visoko pozicioniranom oficiru tomanijske vojske Schultzu (R. Gardiner) zaradivši usput amneziju, zbog koje završi u bolnici. Dvadesetak godina kasnije Tomanijom vlada zloglasni diktator Adenoid Hynkel (C. Chaplin) koji je zajedno sa saradnicima, među kojima se posebno ističu Garbitsch (H. Daniell) i Herring (B. Gilbert), uspostavio strahovladu. Hynkel je posebno okrutan prema Židovima nad čijim se getom stalno iživljava. Jednoga dana židovski brijač pobjegne iz bolnice i vrati se u svoju četvrt, nesvjestan promjena koje su se u međuvremenu dogodile. Schultzova zahvalnost, brijaču i njegovim poznanicima neko vrijeme omogućuje normalan život, no ne prođe dugo i uhapšeni su i on i Schultz.

RTS2 13.40.

Riječ je o neospornom remek-djelu, u mnogim anketama proglašen je jednim od najboljih ostvarenja u istoriji filma. Pozabavivši se nehumanim uvjetima suvremenog rada i negativnom stranom tehnološkog napretka, Chaplin je u Modernim vremenima uprizorio besmrtnu satiru na račun čovjeka i njegova položaja u suvremenom društvu, koliko smiješnu toliko i tragičnu.

Na mapi Movielanda oba se filma nalaze u kvadrantu H1:

RTS2 u ponoć.

Klasična melodrama. Nad London se 1914. godine nadvila sjenka I. svjetskog rata. Nikome nije do smijeha i nekad slavni varijetetski komičar Calavero (C. Chaplin) ostaje bez angažmana. Flaša mu je glavni prijatelj sve dok jednoga dana slučajno ne spasi od samoubojstva mladu susjedu Terry (C. Bloom). Djevojka koja se spremala postati primabalerina, preko noći ostaje lišena snova jer joj tajanstevna bolest paralizira noge. I sam poražen životom ostarjeli klaun pronalazi u sebi neiscrpno vrelo dobrote i vraća Terry vjeru u budućnost, a time i zdravlje. Ljudska bliskost stvara čuda i dojučerašnja bolesnica postaje svjetska plesačka zvijezda. Calavero je svoju zadaću ispunio i polako se prepušta alkoholu, jednog dana samo odlučuje: “Od danas šoram u gaće”. 😀 😀 😀 No, nijedno dobro djelo ne ostaje bez nagrade pa će i on prije smrti osjetiti svoj trenutak slave i još jednom začuti pljesak publike oduševljene njegovom umjetnošću.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D4:

Cinemax 20.00.

Dobar horor.

Zlatna groznica, Svjetla velegrada, Ted i Južni vjetar / četvrtak 02.01.2020.

RTS2 15.00.

Mnogi kritičari smatraju kako je Potjera za zlatom najbolji film legendarnog Charlesa Chaplina. U glasovitoj anketi održanoj u povodu Svjetske izložbe u Briselu 1958. Potjera za zlatom je proglašena drugim najboljim filmom svih vremena.

Aljaska, koncem 19. stoljeća. Ljudi iz svih krajeva svijeta dolaze u negostoljubivo podneblje nadajući se kako će ondje pronaći zlato i tako se obogatiti. Ono što nalaze je, međutim, nepodnošljiva hladnoća i nedostatak hrane. Među takvim očajnim pustolovima je i simpatični usamljeni tragač (C. Chaplin), a na njegovom se putu nađu i dvojica snažnijih i naizgled snalažljivijih tipova, neotesani ali dobroćudni Big Jim McClain (M. Swain) i lopov i ubojica Black Larsen (T. Murray). Glad ljude natjera na svašta: jednoga dana usamljeni tragač u trošnoj kolibi priprema Big Jimu očajničku večeru – kuhanu cipelu.

Samom Chaplinu Potjera je bila njegovo najomiljenije ostvarenje, film po kojem je, kako je više puta izjavio, želio ostati zapamćen. Riječ je o oglednom primjeru Chaplinove estetike, duhovitom, zabavnom i melankoličnom filmu u kojem se veliki redatelj satirički odnosi prema pojedincu i društvu, ali istodobno iskazuje veliko povjerenje u čovjeka i njegove mogućnosti.

Pedantni Chaplin snimio je 27 puta više materijala no što je uvršteno u konačnu verziju filma, za potrebe snimanja fascinantne uvodne scene angažirao je 2500 statista, pravih tragača za zlatom. Klasična scena u kojoj Chaplin i Mack Swain jedu kuhanu cipelu snimana je pak tri dana, doživjevši 63 ponavljanja. Veliki hit u doba premijere, Potjera za zlatom je u kinima ponovno distribuirana 1943., obogaćena novom muzikom i Chaplinovom zvučnom naracijom, te bila nominirana za dva Oscara. Zanimljivo, jedna od nominacija koju je ovaj nijemi klasik zavrijedio bila je i ona za najbolji zvuk.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H3:

RTS2 17.30.

Šećući besciljno gradom, siromašni skitnica (C. Chaplin) naišao je na prekrasnu djevojku (V. Cherrill) koja prodaje cvijeće. Kad je shvatio da je slijepa, sažalio se i kupio jedan cvijet. Iste večeri, dok je sjedio uz rijeku, u njegovoj se blizini pijani muškarac (H. Myers) pokušao ubiti. Skitnica ga je odgovorio od nauma, a zauzvrat ga je taj muškarac, inače vrlo bogat čovjek, pozvao svojoj kući. Sutradan je skitnica novcem posuđenim od bogataša kupio cijeli buket od cvjećarice i provozao je gradom u bogataševu autu. A kad je doznao da njegovoj voljenoj prijeti deložacija, ali i da postoji liječnik koji operira oči, skitnica je čvrsto odlučio nabaviti još novca kako bi joj pomogao.

U vrijeme kad je Hollywood zahvatila “govorna” groznica legendarni Charlie Chaplin upravo je stvarao Svjetla velegrada, film koji su mnogi kritičari proglasili njegovim najboljim ostvarenjem. No, iako je mogao napraviti zvučni film, Chaplin je Svjetla velegrada dovršio kao nijemi film, s izuzetkom naknadno snimljene zvučne kulise i pokojeg zvučnog efekta. On je pokazao da mu za stvaranje savršenog filma nije potreban govor. Njegova pantomima besprijekorno demonstrira cijelu lepezu osjećaja, te jednako uspješno izaziva u gledatelja urnebesan smijeh i sjetno suosjećanje. Scene poput upoznavanja skitnice i bogataša, nezaboravnog boks meča ili nespretnog skitničinog silaska sa statue zauvijek su ušle u antologiju (slapstick) komedije, a one poput prvog susreta skitnice i prodavačice cvijeća te neizrecivo lijepog kraja (koji se i dan-danas smatra možda i najdirljivijim trenutkom filmske povijesti) vjerojatno nikada neće biti nadmašene. Svjetla velegrada potpuno su autorsko djelo legendarnog filmaša – osim produkcije, režije, scenarija i glavne uloge, Chaplin je autor muzike te montažer – a svaki segment filma potvrđuje Chaplinov stvaralački genij. Orson Welles upravo je Svjetla velegrada naveo kao svoj najdraži film.

Film se na mapi Movielanda nalazi kao remek-djelo u kvadrantu E6:

Prva Plus 20.00.

Dobrih provala.

RTS1 13.20.

Neloša akcija.