Ladykillers na TV-u i Sabrina i Svjedok optužbe Wilderovi u Jugoslovenskoj kinoteci / četvrtak 20.02.2020.

Nova S 22.00.

Profesor G. H. Dorr (T. Hanks) unajmljuje sobu kod pobožne afroameričke udovice Munson (I. P. Hall) uz dogovor da u podrumu kuće može vježbati sa svojim kolegama muzičarima. No, to je zapravo krinka, jer su oni članovi bande koju je on okupio kako bi iz tog podruma iskopali tunel do obližnje kockarnice koja je na brodu, ali urede i blagajnu ima na obali, te se tako domogli velike svote novca. Već i samo prerušavanje karikiranih likova izaziva niz komičnih situacija koje se potenciraju od trenutka kada udovica nasluti što se zapravo zbiva i kada postaje takva opasnost za gangstere da je moraju ubiti, što je mnogo teži zadatak no što se u prvi tren čini.

Možda najoriginalniji autori suvremenog američkog filma braća Coen u vrlo zabavnom remakeu slavne istoimene britanske komedije Ealing koju je 1955. režirao Alexander Mackendrick prebacili su radnju na suvremeni Jug SAD-a i uvjerljivo prilagodili radnju tamošnjem mentalitetu i društvenom ustroju, izvlačeći iz toga niz originalnih humorističkih ideja i pruživši mogućnost glumačkoj ekipi da iskaže sve svoje komičarske potencijale, posebno Tom Hanks koji i maskom i naglašeno karikiranim visokoparno intelektualnim govorom ostvaruje za sebe netipičnu, ali efektnu ulogu. Ipak i njega i druge protagoniste zasjenila je Irma P. Hall koja je za svoju interpretaciju udovice nagrađena u Kanu. Zanimljivo je da je ona pred kamere prvi put stala tek u tridesetosmoj godini, a niz godina radila kao profesorica engleskog jezika i književnosti.

Jugoslovenska kinoteka 18.00.

Mlada Sabrina kći je Thomasa Fairchilda, vozača bogate porodice Larrabee, djevojka čitavog života zaljubljena u mlađeg Larrabeejeva sina Davida. David je dobrodušan i pomalo razmažen neženja, playboy i ženskar koji Sabrinu nikad nije primjećivao, držeći je naivnom djevojčicom. No kad se ona nakon dvije godine školovanja za vrhunsku kuharicu vrati iz Pariza, pred Davidom će se naći izuzetno privlačna mlada žena. Iako je zaručen bogatom nasljednicom Elizabeth Tyson, kćerkom „kralja šećera”, David se ubrzo počne zanimati za Sabrinu. To, međutim, uplaši njegovog brata Linusa, ambicioznog poslovnog čovjeka koji u mogućoj propasti Davidove ženidbe s Elizabeth vidi i mogućnost propasti svoje uspješne tvrtke. Stoga Linus odluči Sabrininu pozornost skrenuti na sebe, ne sluteći da će se i sam u nju zaljubiti.

Godine 1955. od šest nominacija za Oscara, uključujući one za najboljeg redatelja, glavnu žensku ulogu i scenarij, ovjenčana pozlaćenom Akademijinom statuom za najuspjeliju kostimografiju, te iste godine nagrađena Zlatnim globusom za najbolji scenarij, humorna romantična melodrama suscenarista i redatelja Billyja Wildera izuzetno je uspjela adaptacija drame Sabrina Fair američkog dramatičara i scenarista Samuela A. Taylora (Priča o Eddyju Duchinu, Vrtoglavica, Topaz). Svojevrsnu varijaciju Pepeljuge, za koju je scenarij supotpisao sam Taylor, odlikuju uobičajeno sigurna i sugestivna Wilderova režija, inteligentno sročena i na momente suptilno duhovita priča, odlična psihološka karakterizacija likova, osobito četverokuta koji čine Sabrina, njezin otac te David i Linus, kao i sjajno napisani dijalozi. Film se u kontekstu nenametljivo bavi motivom rušenja klasnih barijera, to čini na humoran i oštrouman način, a u nekim detaljima na satiričan način prikazuje sukob materijalizma „novog svijeta” s romantičnošću „starog”. U ulozi koju tumači Humphrey Bogart Wilder je izvorno želio angažirati Caryja Granta, a Bogie je tijekom snimanja bio nezadovoljan jer je redatelj stalno favorizirao naočitog Williama Holdena i razigranu Audrey Hepburn. Wilder i Bogie su se i sukobili na setu, a pomirili su se tek kasnije, kad je Bogart umirao od raka.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G2:

Jugoslovenska kinoteka 20.30.

Sir Wilfrid Roberts stari je i ugledni londonski advokat koji unatoč narušenu zdravlju i brizi požrtvovne medicinske sestre Plimsoll, a nakon nedavno pretrpljenog srčanog udara zbog kojeg bi se trebao kloniti zahtjevnih slučajeva, odluči preuzeti naizgled unaprijed izgubljeni slučaj obrane Leonarda Volea. Vole je siromašni izumitelj protiv kojeg se na Centralnom kaznenom sudu vodi proces pod optužbom da je ubio svoju staru poznanicu gospođu French, bogatu sredovječnu udovicu, a s ciljem da se domogne njene imovine koju mu je oporučno ostavila u nasljedstvo. Vole tvrdi da je pokojnicu upoznao slučajno i da o oporuci nije ništa znao, a jedina osoba koja mu može pružiti alibi je njegova supruga, glumica njemačkog porijekla Christine. No kad se pokaže da Christine želi svjedočiti na strani optužbe, odnosno protiv vlastitog muža, Sir Wilfrid će shvatiti da je ionako težak posao postao još teži.

Godine 1958. nominirana za šest Oscara, uključujući one za najbolji film, redatelja te glavnu mušku (sjajni Charles Laughton) i sporednu žensku ulogu, za koju je odlična Elsa Lanchester iste godine osvojila Zlatni globus, izvrsna sudska krimi-drama Billyja Wildera adaptacija je istoimenog pozorišnog komada i kratke priče Agathe Christie. Prozni i dramski zaplet izvornog djela scenaristi Billy Wilder i Harry Kurnitz (Hatari!, Mršavkova sjena) ponešto su proširili i prilagodili glumačkoj postavi, osobito Marlene Dietrich koja u jednoj sekvenci pokazivanjem nogu izazove kafansku tučnjavu, ali i Charlesu Laughtonu uz kojeg je prvi put nakon četvrt stoljeća i filma Privatni život Henrika VIII Alexandera Korde angažirana njegova supruga Elsa Lanchester. Pohvale za tumačenje glavne uloge dobio je i Tyrone Power, koji je nedugo nakon premijere preminuo od srčanog udara, a čiji se nastup smatra najboljim u njegovoj karijeri. Wilderova režija je očekivano maestralna, kombinacija krimića i sudske drame s crnohumornim elementima izvedena je besprijekorno, fotografija pet puta za Oscara nominiranog Russella Harlana (Crvena rijeka, Ubiti pticu rugalicu) je impresivna, a film je prema mnogima najuspjelija prilagodba nekog djela Agathe Christie. Ostvarenje prije gledanja kojeg je publici dano upozorenje da iznenađujući završni obrat ne otkrivaju svojim prijateljima i poznanicima, sama je Agatha Christie držala jedinom uspjelom adaptacijom njezine proze, da bi mu kasnije pridodala Ubistvo u Orient Expressu Sidneyja Lumeta iz 1974. godine.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D5:

Some Like It Hot, Kroz stabla masline, Inception i In the Name of the Father na TV-u / nedjelja 10.11.2019.

Cinemax 2 20.30.

Kroz stabla masline završni je dio trilogije Koker Abbasa Kiarostamija, a radnja se odvija oko produkcije drugog filma, Život ide dalje. Ovaj film prati komplikacije koje nastaju kada ljubavna nesreća jednog od glumaca – mladića koji čezne za ženom koja glumi njegovu suprugu, iako u stvarnom životu, ne želi imati ništa s njim – stvara nemir na setu usred kojega je uhvaćen nesretni redatelj. Neizmjerno ljupka, nježna ljudska komedija uronjena u narodne običaje iranskog seoskog života, Kroz stabla masline skida sloj po sloj svega umjetnog, dok istražuje neuhvatljiv, alkemijski odnos između kina i stvarnosti.

HRT1 07.35 i 23.10.

Chicago 1929. godine grad je kojim vladaju gangsteri, u kojem odjekuju ulične pucnjave i rade ilegalne točionice alkohola. U jednoj takvoj točionici, vlasnik koje je mafijaš Spats Colombo, sviraju dvojica siromašnih glazbenika, saksofonist Joe i kontrabasist Jerry. Nakon što jedne večeri u točionicu upadne policijska racija, Joe i Jerry jedva uspiju pobjeći te u potrazi za novim poslom odu u glazbenu agenciju. Kad doznaju da se u agenciji traže samo dvije glazbenice za ženski orkestar koji putuje na Floridu, razočarani Joe i Jerry se u snježnoj noći sklone u jednu garažu. Za nevolju, baš tu borave gangsteri koji su policiji izdali Colomba, a kad Colombo i njegovi ljudi ubrzo upadnu u garažu i počnu pucati, spasit će se samo Joe i Jerry. Svjestan da obojica moraju smjesta pobjeći, domišljati Joe dođe na ideju da se preodjenu u žene, Jerry u Daphne a Joe u Josephine, te prijave za članice onog orkestra. Nakon što s damama ubrzo krenu na put, Joe će se zagledati u atraktivnu pjevačicu Sugar Kane Kowalczyk, a kad stignu na Floridu na Daphne će oko baciti stari bogataš Osgood Fielding III.

Od šest nominacija za Oscara 1959. godine potvrdivši samo onu za najbolju scenografiju, Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg filma, glumice (Marilyn Monroe) i glumca (Jack Lemmon) nagrađena farsična komedija s elementima slapsticka ubrzo je stekla kultni status, da bi je članovi Američkog filmskog instituta naposljetku proglasili najboljom američkom komedijom svih vremena. Sasvim razumljivo, jer riječ je o virtuozno režiranom, izuzetno dinamičnom, energičnom, pomalo lascivnom i dakako subverzivnom ostvarenju, u kojem je Billy Wilder satiričkom oštricom podboo, izrelativizirao i podsmijehu izložio čitav tadašnji holivudski zvjezdani sustav. Spretno se poigravajući travestijom, spolnim identitetima i žanrovskim odrednicama romantične komedije, redatelj i glasoviti scenarist I. A. L. Diamond (Majmunska posla, Ljubav poslijepodne, Poljubi me, budalo) urnebesno duhovito i s figom u džepu propituju mačizam i društveno dominantni kult muškosti, dodirujući se tabu-tema slobodne ljubavi i homoseksualnosti. Unatoč ponekoj preforsiranoj sceni i mjestimice samodopadnom nastupu Tonyja Curtisa, koji povremeno kao da pokušava uskočiti u cipele Caryja Granta, riječ je o filmu bez trenutka praznog hoda, koji gledatelje osvaja iskričavim rafalnim dijalozima, slapstick humorom i raspoloženim, primjereno pomaknutim i autoironičnim nastupima glumaca u zacijelo najboljim ulogama njihovih karijera.

Na mapi Movielanda filmovi se nalaze u kvadrantima G2 i H2:

Malo i trivije.:)

Inception

Inception

Nova TV 12.10.

Christopher Nolan napisao je, producirao i režirao ovaj film za koji je, nakon završenog snimanja, izjavio da mu je bio najzahtjevniji projekt karijere. U svom novom filmskom uratku okupio je uistinu veličanstvenu glumačku postavu koju predvode Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Ellen Page i Tom Berenger, Marion Cotillard i Michael Caine.

Leonardo DiCaprio je Dom Cobb, muškarac koji posjeduje mogućnost manipuliranja snovima. Zahvaljujući ovoj fantastičnoj sposobnosti Cobb je postao iznimno tražen od strane moćnih korporacija koji koriste njegove jedinstvene vještine kako bi nadmudrili konkurenciju i domogli se vrijednih informacija. Ipak, njegov najnoviji zadatak je drugačiji od bilo čega što je prije radio.

Film je dobitnik 142 nagrade od kojih je potrebno istaknuti četiri nagrade Oscar i to za najbolje specijalne efekte, najbolji zvuk, najbolju montažu zvuka, najbolju kameru te pregršt drugih nagrada i nominacija.

Christopher Nolan ovaj je scenarij pisao 7 godina, a film je dobio izvanredne ocjene kritičara.

Inception se može naći na mapi Movielanda u kvadrantu E3:

AMC 14.50.

U filmu su umjetnički rekonstruirani događaji koji su se stvarno dogodili. Godine 1974. u jedan londonski pab pripadnici IRA-e podmetnuli su bombu od koje je poginulo više ljudi. Tada je situacija u Sjevernoj Irskoj bila posebno napeta. Britanska je vlada donijela i jedan izvanredni zakon koji je omogućavao policiji da ljude osumnjičene za terorizam zadrži u zatvoru do sedam dana i bez naloga za hapšenje. Tih je dana u potrazi za poslom u London iz Belfasta stigao mladić po imenu Gerry Conlon (D. Day-Lewis). Još se u Belfastu, gdje su i dalje živjeli njegovi roditelji te mlađa braća i sestre, bavio sitnim kriminalom. Međutim, cijela porodica nije htjela imati nikakve veze s politikom, a pogotovo ne s IRA-om. U Londonu ga nakon eksplozije u pabu uhapsi policija s troje prijatelja. Pod pritiskom javnosti, a željni da što prije pronađu krivce, policajci ih tako grubo ispituju i fizički muče, da to četvoro nevino optuženih prizna da su teroristi. Zbog toga policija uhapsi i cijelu Conlonovu porodicu, a i neke druge ljude optuživši ih da su sudjelovali u pripremi atentata. Gerryja će osuditi na doživotnu robiju, s tim da mora najmanje trideset godina provesti u zatvoru, a osude i oca (P. Postlethwaite). U zatvoru se otac i sin jako zbliže. Nakon pet godina saznaju od jednog zatvorenog pripadnika IRA-e da je on rekao policiji kako Conloni nemaju veze s podmetanjem bombe. Tada njihov slučaj preuzme engleska odvjetnica Gareth Peirce (E. Thompson) i uz njezinu pomoć Gerry će dokazati svoju i očevu nevinost. Ipak, Gerry će u zatvoru, iako nevin, provesti četrnaest godina. O svom slučaju napisat će i knjigu po kojoj je snimljen film.

Ovaj napet i dramatičan film briljantno je režirao irski redatelj Jim Sheridan (r. 1949). I publika i kritika zapazili su već njegov prvi film Moje lijevo stopalo (1989) u kojem je također glavnu ulogu imao Daniel Day-Lewis.

Na mapi Movielanda nalazi se u kvadrantu F5:

Das Leben der Anderen, All About Eve i Sunset Boulevard u Jugoslovenskoj kinoteci / petak 08.11.2019.


Veći prikaz


Veći prikaz

Mankijewiczev filmski klasik portret je svijeta pozornice i čiste ambicije koja ga pokreće. Margo Channing je cijenjena, ali ostarjela glumica čija se karijera polako bliži kraju. Eve Harrington, mlada žena koja se predstavlja kao njezina velika i odana obožavateljica, postaje njezina sekretarica. Polako Eve pokazuje svoje pravo lice.

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D4:

Film se  na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C5:

Sunset Boulevard

Sunset Boulevard

Jednog jutra, dok njegovo mrtvo tijelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju kući, ubijeni filmski scenarist Joe Gillis odluči gledateljima ispripovijedati kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci on je bio trećerazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove velikih studija u nadi da će mu neka od trivijalnih priča, napisanih na prazan želudac, biti prihvaćena. Među onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i mlada Betty Schaefer, čitateljica scenarija za utjecajnog producenta Sheldrakea i djevojka Joeova prijatelja Artieja. A onda je jednog dana, automobilom bježeći pred agentima porezne službe, Joe dospio pred staru vilu na Bulevaru sumraka. Začuvši energičan ženski glas koji ga je pozvao u kuću, Joe je otkrio da u oronuloj vili živi Norma Desmond, legendarna diva nijemog filma odavno zaboravljena od javnosti. Doznavši da o Gloriji brine ekscentrični njemački batler Max von Mayerling, Joe shvati da ga je ocvala diva zamijenila za pogrebnika njenog uginulog ljubimca čimpanze. No kad joj slaže da je uspješni i cijenjeni scenarist, Norma pozove Joea da se na neko vrijeme smjesti u kući i pomogne joj oko dorade scenarija za njezin navodno veliki povratnički film.

Godine 1951. od 11 nominacija za Oscara ovjenčana onima za najbolji scenarij, muziku i scenografiju, te nagrađena s četiri Zlatna globusa, impresivna noirovska drama Billyja Wildera, jedinog filmaša iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji se podjednako izvrsno snalazio u svim filmskim žanrovima, jedan je od najznačajnijih filmova svih vremena. Fascinantno ostvarenje posljednja je majstorova suradnja sa znamenitim scenaristom Charlesom Brackettom (Ninočka, Vatrene lopte, Major i malena), trostrukim oskarovcem koji je najveće uspjehe postigao upravo surađujući s Wilderom, i ujedno najmračniji i najtjeskobniji redateljev film. Priča o bizarnom odnosu ocvale dive i beskrupuloznog pisca trivijalnih filmskih sižea slojevita je karakterna studija u kojoj su portreti protagonista, redom životnih gubitnika, prikazani iznimno detaljno i uvjerljivo. Zaboravljena zvijezda nijemih filmova i propali scenarist (žigolo koji će u ključnom trenutku materijalno pretpostaviti emotivnom), mlada čitačica scenarija Betty i glumičin bivši suprug, a sad sluga i vozač Max, kutovi su svojevrsnog životno-ljubavnog četverokuta, krhke konstrukcije koja će se pod teretom emocija i moralnih dvojbi srušiti poput kule od karata i dovesti do zločina. Ta je konstrukcija sazdana od laži i dvoličnosti, od tlapnji i samozavaravanja, no sve se postupno razotkriva kao mreža velikih, bolnih obmana, neuspješnih pokušaja zaustavljanja vremena i kupovanja mladosti i ljubavi, kao imitacija imaginarnog života „na visokoj nozi”. Antologijski prizori nižu se od samog početka. Sekvenca u kojoj nas narator, čiji leš pluta u bazenu, uvodi u zbivanja, iznimno sugestivno stvara tjeskobni, zapravo noirovski ugođaj koji će, fotografijom tamnih tonova i mračnim, gotičkim interijerima, ali i ciničnim Joeovim komentarima, film zadržati do kraja.

FIlm se na mapi Movielanda kao remek-djelo nalazi u kvadrantu E4:

Some Like It Hot / Jugoslovenska kinoteka / 20.30 sati / utorak 09.07.2019.

Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova 1) 20.30.

Chicago 1929. godine grad je kojim vladaju gangsteri, u kojem odjekuju ulične pucnjave i rade ilegalne točionice alkohola. U jednoj takvoj točionici, vlasnik koje je mafijaš Spats Colombo, sviraju dvojica siromašnih glazbenika, saksofonist Joe i kontrabasist Jerry. Nakon što jedne večeri u točionicu upadne policijska racija, Joe i Jerry jedva uspiju pobjeći te u potrazi za novim poslom odu u glazbenu agenciju. Kad doznaju da se u agenciji traže samo dvije glazbenice za ženski orkestar koji putuje na Floridu, razočarani Joe i Jerry se u snježnoj noći sklone u jednu garažu. Za nevolju, baš tu borave gangsteri koji su policiji izdali Colomba, a kad Colombo i njegovi ljudi ubrzo upadnu u garažu i počnu pucati, spasit će se samo Joe i Jerry. Svjestan da obojica moraju smjesta pobjeći, domišljati Joe dođe na ideju da se preodjenu u žene, Jerry u Daphne a Joe u Josephine, te prijave za članice onog orkestra. Nakon što s damama ubrzo krenu na put, Joe će se zagledati u atraktivnu pjevačicu Sugar Kane Kowalczyk, a kad stignu na Floridu na Daphne će oko baciti stari bogataš Osgood Fielding III.

Od šest nominacija za Oscara 1959. godine potvrdivši samo onu za najbolju scenografiju, Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg filma, glumice (Marilyn Monroe) i glumca (Jack Lemmon) nagrađena farsična komedija s elementima slapsticka ubrzo je stekla kultni status, da bi je članovi Američkog filmskog instituta naposljetku proglasili najboljom američkom komedijom svih vremena. Sasvim razumljivo, jer riječ je o virtuozno režiranom, izuzetno dinamičnom, energičnom, pomalo lascivnom i dakako subverzivnom ostvarenju, u kojem je Billy Wilder satiričkom oštricom podboo, izrelativizirao i podsmijehu izložio čitav tadašnji holivudski zvjezdani sustav. Spretno se poigravajući travestijom, spolnim identitetima i žanrovskim odrednicama romantične komedije, redatelj i glasoviti scenarist I. A. L. Diamond (Majmunska posla, Ljubav poslijepodne, Poljubi me, budalo) urnebesno duhovito i s figom u džepu propituju mačizam i društveno dominantni kult muškosti, dodirujući se tabu-tema slobodne ljubavi i homoseksualnosti. Unatoč ponekoj preforsiranoj sceni i mjestimice samodopadnom nastupu Tonyja Curtisa, koji povremeno kao da pokušava uskočiti u cipele Caryja Granta, riječ je o filmu bez trenutka praznog hoda, koji gledatelje osvaja iskričavim rafalnim dijalozima, slapstick humorom i raspoloženim, primjereno pomaknutim i autoironičnim nastupima glumaca u zacijelo najboljim ulogama njihovih karijera.

Na mapi Movielanda filmovi se nalaze u kvadrantima G2 i H2:

All That Jazz na TV-u i Sunset Boulevard u Beogradu / nedjelja 30.06.2109.

All That Jazz

All That Jazz

Cinemax 2 18.25.

Svojevrsna biografija Bobba Fossea, koreografa, plesača i redatelja. Roy Scheider tumači ulogu Joea Gideona, koreografa koji uz pomoć tableta i alkohola pokušava uskladiti obaveze u pozorištu i pripreme za režiju filma s privatnim obavezama koje uključuju brojne djevojke, bivšu suprugu i talentiranu kćer. Uskoro se nađe preopterećen i na rubu snaga te počinje preispitivati vlastiti život.

Film se kao remek-djelo nalazi u kvadrantu I3 na mapi Movielanda:

U Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu na adresi Uzun Mirkova 1 u 20.30 sati:

Sunset Boulevard

Sunset Boulevard

Jednog jutra, dok njegovo mrtvo tijelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju kući, ubijeni filmski scenarist Joe Gillis odluči gledateljima ispripovijedati kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci on je bio trećerazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove velikih studija u nadi da će mu neka od trivijalnih priča, napisanih na prazan želudac, biti prihvaćena. Među onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i mlada Betty Schaefer, čitateljica scenarija za utjecajnog producenta Sheldrakea i djevojka Joeova prijatelja Artieja. A onda je jednog dana, automobilom bježeći pred agentima porezne službe, Joe dospio pred staru vilu na Bulevaru sumraka. Začuvši energičan ženski glas koji ga je pozvao u kuću, Joe je otkrio da u oronuloj vili živi Norma Desmond, legendarna diva nijemog filma odavno zaboravljena od javnosti. Doznavši da o Gloriji brine ekscentrični njemački batler Max von Mayerling, Joe shvati da ga je ocvala diva zamijenila za pogrebnika njenog uginulog ljubimca čimpanze. No kad joj slaže da je uspješni i cijenjeni scenarist, Norma pozove Joea da se na neko vrijeme smjesti u kući i pomogne joj oko dorade scenarija za njezin navodno veliki povratnički film.

Godine 1951. od 11 nominacija za Oscara ovjenčana onima za najbolji scenarij, muziku i scenografiju, te nagrađena s četiri Zlatna globusa, impresivna noirovska drama Billyja Wildera, jedinog filmaša iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji se podjednako izvrsno snalazio u svim filmskim žanrovima, jedan je od najznačajnijih filmova svih vremena. Fascinantno ostvarenje posljednja je majstorova suradnja sa znamenitim scenaristom Charlesom Brackettom (Ninočka, Vatrene lopte, Major i malena), trostrukim oskarovcem koji je najveće uspjehe postigao upravo surađujući s Wilderom, i ujedno najmračniji i najtjeskobniji redateljev film. Priča o bizarnom odnosu ocvale dive i beskrupuloznog pisca trivijalnih filmskih sižea slojevita je karakterna studija u kojoj su portreti protagonista, redom životnih gubitnika, prikazani iznimno detaljno i uvjerljivo. Zaboravljena zvijezda nijemih filmova i propali scenarist (žigolo koji će u ključnom trenutku materijalno pretpostaviti emotivnom), mlada čitačica scenarija Betty i glumičin bivši suprug, a sad sluga i vozač Max, kutovi su svojevrsnog životno-ljubavnog četverokuta, krhke konstrukcije koja će se pod teretom emocija i moralnih dvojbi srušiti poput kule od karata i dovesti do zločina. Ta je konstrukcija sazdana od laži i dvoličnosti, od tlapnji i samozavaravanja, no sve se postupno razotkriva kao mreža velikih, bolnih obmana, neuspješnih pokušaja zaustavljanja vremena i kupovanja mladosti i ljubavi, kao imitacija imaginarnog života „na visokoj nozi”. Antologijski prizori nižu se od samog početka. Sekvenca u kojoj nas narator, čiji leš pluta u bazenu, uvodi u zbivanja, iznimno sugestivno stvara tjeskobni, zapravo noirovski ugođaj koji će, fotografijom tamnih tonova i mračnim, gotičkim interijerima, ali i ciničnim Joeovim komentarima, film zadržati do kraja.

FIlm se na mapi Movielanda kao remek-djelo nalazi u kvadrantu E4:

Double Indemnity / kino Tuškanac / petak 28.06.2019., 21.00 sati

Double Indemity

Double Indemity

Kino Tuškanac 21.00.

Agent osiguravajućeg društva Walter Neff ranjen noću posrće na putu do svog ureda, želeći ondje za svog šefa Burtona Keysa na magnetofonu snimiti ispovijed o ubistvu koje je počinio. Walter je prije nekog vremena upoznao privlačnu Phyllis Dietrichson, čiji je bogati suprug u tvrtki u kojoj Walter radi trebao produljiti osiguravajuću policu za automobil. Između Phyllis i Waltera privlačnost se rodila gotovo na prvi pogled, ili je barem on vjerovao u to, te mu je ona ubrzo predložila da njezina supruga bez njegova znanja osiguraju od posljedica nesretnog slučaja, a da Phyllis bude korisnica te police. Shvativši da Phyllis unatoč njezinu poricanju želi ubiti supruga, Walter je zaveden njezinim čarima pristao sudjelovati u zločinu te su njih dvoje prionuli ostvarenju plana ubistva. Naposljetku smrt njezina muža insceniraju tako da izgleda kao da je poginuo u željezničkoj nesreći, jer je odšteta u tom slučaju sto tisuća dolara. No Walter nije znao da Phyllis ima mračnu prošlost, koju mu je otkrila njezina pokćerka Lola, a sve se počelo dodatno komplicirati kad je njegov šef Keys posumnjao u Dietrichsonovu smrt nesretnim slučajem.

Godine 1945. nominirana za sedam Oscara, uključujući one za najbolji film, redatelja, glavnu žensku ulogu i scenarij, impresivna noirovska krimi-drama temeljena na istoimenu romanu Jamesa M. Caina (Mildred Pierce, Poštar uvijek zvoni dvaput, Iz prošlosti) prema mnogima je najuspjeliji film noir svih vremena. Nalazi se na popisu 250 najboljih filmova prema IMDb listi. Priča romana prema kojem je scenarij uz Wildera supotpisao glasoviti pisac tvrdokuhane krimi-proze Raymond Chandler (Zbogom, dragana moja, Visoki prozor, Dama u jezeru), prema čijoj su prozi Howard Hawks i Robert Altman snimili remek-djela Veliki san i Dugi oproštaj, temelji se na istinitim zbivanjima, tzv. slučaju Snyder-Gray koji je poslužio kao predložak za filmove Poštar uvijek zvoni dvaput i Tjelesna vrućina. Wilder i u ovom filmu majstorski varira svoj omiljeni motiv obmane, kojim se pozabavio i u žanrovski raznorodnim remek-djelima Neki to vole vruće, Bulevar sumraka, Major i malena, Izgubljeni vikend, Apartman i Fedora, pri čemu sam motiv uslojava i elaborira na više razina, od osobne protagonistove samoobmane preko međusobne obmane središnjeg para do zločina koji par počini. U svom prvom filmu u kojem je uveo protagonistovu monološku retrospekciju zbivanja, Wilder maestralno koristi fotografiju naglašenih svjetlosnih kontrasta i neobičnih rakursa s opustjelim urbanim ambijentima, te s osloncem na cinične dijaloge izuzetno spretno žanrovske odrednice noira nadograđuje intrigantnim odnosom među središnjim parom likova.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H5:

Ace in the Hole i The Seven Year Itch / ponedjeljak 24.06.2019.

Ace in the Hole

Ace in the Hole

Kino Tuškanac 19.00.

Cinični Chuck Tatum drski je i arogantni reporter koji, nakon što je zbog alkoholizma dobio otkaz u čak jedanaest novina iz velikih gradova, posljednju godinu radi za gradske novine iz Albuquerquea u Novom Meksiku. Ostavši bez novca i s lošom reputacijom koja ga prati, Tatum je taj slabo plaćeni posao prihvatio nadajući se otkrivanju priče kojom bi mogao privući pozornost javnosti diljem Amerike te se tako vratiti na staze nekadašnjeg uspjeha. Kad dozna za slučaj vlasnika indijanske suvenirnice Lea Minose, koji je tragajući za indijanskim relikvijama na za Indijance svetom području njihovog groblja ostao zarobljen u pećini, Tatum zaključi da bi to moglo biti ono što je čekao. Sličan se slučaj odigrao 1925. godine, kada je stanoviti Floyd Collins zarobljen u pećini preživio čak 18 dana, a novinar koji je pratio događaj osvojio je Pulitzerovu nagradu. Stoga Tatum odluči učiniti sve kako bi se zahvaljujući ovom slučaju vratio u njujorške novine, čak i ako to znači bezobzirno iskoristiti situaciju i korumpiranog šerifa Gusa Kretzera te otežati spašavanje čovjeka.

Godine 1952. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg scenarija te godinu ranije na festivalu u Veneciji ovjenčana dvjema Međunarodnim nagradama, na istinitim događajima temeljena noirovska drama suscenarista i redatelja Billyja Wildera (Neki to vole vruće, Apartman) u američkim je kinima ostvarila slabu gledanost, ponajviše zbog dominantnog ciničnog ugođaja. Čelnici studija Paramount su već tijekom testnih projekcija filma bili zabrinuti zbog loših reakcija kritike, zbog čega su izvorni naslov Ace in the Hole preinačili u The Big Carnival, nadajući se da će promjenom naslova polučiti bolje rezultate, što se ipak nije ostvarilo. Wilder se u realizaciji vodio načelom da loše vijesti prodaju novine, jer dobre vijesti i nisu vijesti, a vjerovao je i da je publika spremna na za njegove standarde odveć pesimističan i tjeskoban film. Impresivno režirano te dramaturški i narativno uobličeno djelo u kojem je Kirk Douglas u liku amoralnog reportera ostvario izuzetno uvjerljivu ali i najoporiju ulogu karijere, na za ono doba proročanski način elaborira prodor tabloidnih vrijednosti u medije sklone događaje stvarati, umjesto da ih prate, a Wilder maestralno koristi priliku za iznošenje snažne kritike društva.

Richard Sherman 38-godišnji je Njujorčanin koji na Manhattanu skladnim životom živi sa suprugom Helen, s kojom je u braku sedam godina, i njihovim 10-godišnjim sinčićem Rickyjem koji obožava TV-seriju o Kapetanu Videu. Richard radi u jednoj izdavačkoj kući, u kojoj naslovne stranice jeftinih džepnih izdanja knjiga dizajnira da bi bile što atraktivnije. Kad Helen odluči tijekom ljeta s Rickyjem otputovati u Maine i tako se skloniti od vrućina, Richard priliku što će ostati sam na Manhattanu odluči iskoristiti da prestane pušiti i počne se zdravo hraniti. Istodobno, svjestan je da je zašao u srednje godine, u kojima muškarci umorni od braka i jednoličnog života znaju utjehu potražiti u površnim izvanbračnim vezama. No on je uvjeren da se njemu to ne može dogoditi, sve dok jedne večeri ne primijeti da se u stan iznad njegovog doselila izuzetno privlačna plavuša. Sve će se dodatno zakomplicirati kad ga ona ubrzo počne zavoditi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Kino Tuškanac 21.00.

Romantična komedija suscenarista i redatelja Billyja Wildera, za glavnu mušku ulogu u kojoj je vrlo raspoloženi Tom Ewell (Adamovo rebro, Blaga je noć) 1956. godine osvojio nominaciju za Zlatni globus, a Marilyn Monroe iste godine nominaciju za nagradu BAFTA u kategoriji najbolje inozemne glumice, adaptacija je popularna istoimena brodvejskog komada Georgea Axelroda (Doručak kod Tiffanyja, Mandžurijski kandidat), koji je svoje djelo s Wilderom pretočio u scenarij. Premda je iz današnje perspektive riječ o donekle zastarjelom, odveć seksizmom opterećenom te mjestimice banalnom pa i zamornom ostvarenju, u cjelini je posrijedi ipak zabavno i šarmantno djelo koje tematizira ljubavne i erotske fantazije muškaraca pogođenih krizom srednjih godina. Tijekom realizacije filma najpoznatijeg po sceni u kojoj struja zraka iz podne ventilacije na ulici zadiže haljinu Marilyn Monroe, Wilder se suočio s pretjeranim upletanjem producenata, jer čelnici 20th Century Foxa nisu željeli prihvatiti njegov izbor Waltera Matthaua za glavnog glumca. Bio je prisiljen i reducirati provokativnije detalje iz scenarija, pa protagonist za razliku od brodvejske pozornice u filmu ne završi u krevetu s Merlinkom.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu G2:

Mira Furlan – Moj izbor drugi dan u Beogradu i Wilder u Zagrebu / subota 22.06.2019.

Drugi dan izbora Mire Furlan je u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu:


Veći prikaz

Secrets and Lies

Secrets and Lies

Mike Leigha beton mi je jedan od najdražih filmova ikad. Bravo, Miro!<3

Kino Tuškanac 19.00.

Dobrodušni C.C. Baxter zvani Bud službenik je njujorškog osiguravajućeg društva, skroman momak vrlo susretljiv prema šefovima, kojima svoj stan redovito iznajmljuje za susrete s ljubavnicama. Zbog toga njegov susjed dr. Dreyfuss vjeruje da je Bud veliki zavodnik koji svake večeri osvoji novu djevojku. Među njegovim nadređenima je i Jeff D. Sherdlake, oženjeni muškarac koji u Budov stan želi odvesti svoju ljubavnicu, u njega ludo zaljubljenu Fran Kubelik. Nevolja je, međutim, što je u Fran zaljubljen i Bud, koji želi da ga ona primijeti. Kad naivna Fran dozna da Sherdlake ne namjerava zbog nje napustiti suprugu, u očaju se odluči ubiti. Srećom, tu je Bud.

Ovjenčana s pet Oscara i tri Zlatna globusa te nagrađena u Veneciji, virtuozna crna komedija Billyja Wildera njegovo je komercijalno najuspješnije ostvarenje. Riječ je o emotivnom, dirljivom i suptilnom djelu koje se na vrlo intrigantan način bavi vječnom i univerzalnom temom odnosa među spolovima, istodobno sjajno funkcionirajući kao razorna kritika korporacijskog kapitalizma, kao moralka o dobrodušnom i plahom pojedincu uhvaćenom u žrvanj karijerizma i „iskorištavanja čovjeka po čovjeku”. Spretnim korištenjem crno-bijele fotografije i polutotala kojima protagonista prikazuje kao sitni kotačić u bezličnom mnoštvu birokracije smještene na 19. katu njujorškog poslovnog nebodera, Wilder plemenitog i poštenog antijunaka kojem nedostaje ponosa, hrabrosti i izraženije kralježnice efektno kontrastira svijetu prijetvornih, arogantnih i amoralnih šefova. Wilderov autorski prosede i ovdje odlikuju sklonost iskričavim dijalozima i unutarnjim monolozima, promišljeno bavljenje motivima obmane i samoobmane, inteligentno satiričan prikaz nehumanog i materijalističkog suvremenog društva, vrlo efektno kreiranje urbanog miljea te vješto umetanje crnohumornih, grotesknih, melodramskih i gotovo tragičnih motiva.

KIno Tuškanac 21.15.

Chicago 1929. godine grad je kojim vladaju gangsteri, u kojem odjekuju ulične pucnjave i rade ilegalne točionice alkohola. U jednoj takvoj točionici, vlasnik koje je mafijaš Spats Colombo, sviraju dvojica siromašnih glazbenika, saksofonist Joe i kontrabasist Jerry. Nakon što jedne večeri u točionicu upadne policijska racija, Joe i Jerry jedva uspiju pobjeći te u potrazi za novim poslom odu u glazbenu agenciju. Kad doznaju da se u agenciji traže samo dvije glazbenice za ženski orkestar koji putuje na Floridu, razočarani Joe i Jerry se u snježnoj noći sklone u jednu garažu. Za nevolju, baš tu borave gangsteri koji su policiji izdali Colomba, a kad Colombo i njegovi ljudi ubrzo upadnu u garažu i počnu pucati, spasit će se samo Joe i Jerry. Svjestan da obojica moraju smjesta pobjeći, domišljati Joe dođe na ideju da se preodjenu u žene, Jerry u Daphne a Joe u Josephine, te prijave za članice onog orkestra. Nakon što s damama ubrzo krenu na put, Joe će se zagledati u atraktivnu pjevačicu Sugar Kane Kowalczyk, a kad stignu na Floridu na Daphne će oko baciti stari bogataš Osgood Fielding III.

Od šest nominacija za Oscara 1959. godine potvrdivši samo onu za najbolju scenografiju, Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg filma, glumice (Marilyn Monroe) i glumca (Jack Lemmon) nagrađena farsična komedija s elementima slapsticka ubrzo je stekla kultni status, da bi je članovi Američkog filmskog instituta naposljetku proglasili najboljom američkom komedijom svih vremena. Sasvim razumljivo, jer riječ je o virtuozno režiranom, izuzetno dinamičnom, energičnom, pomalo lascivnom i dakako subverzivnom ostvarenju, u kojem je Billy Wilder satiričkom oštricom podboo, izrelativizirao i podsmijehu izložio čitav tadašnji holivudski zvjezdani sustav. Spretno se poigravajući travestijom, spolnim identitetima i žanrovskim odrednicama romantične komedije, redatelj i glasoviti scenarist I. A. L. Diamond (Majmunska posla, Ljubav poslijepodne, Poljubi me, budalo) urnebesno duhovito i s figom u džepu propituju mačizam i društveno dominantni kult muškosti, dodirujući se tabu-tema slobodne ljubavi i homoseksualnosti. Unatoč ponekoj preforsiranoj sceni i mjestimice samodopadnom nastupu Tonyja Curtisa, koji povremeno kao da pokušava uskočiti u cipele Caryja Granta, riječ je o filmu bez trenutka praznog hoda, koji gledatelje osvaja iskričavim rafalnim dijalozima, slapstick humorom i raspoloženim, primjereno pomaknutim i autoironičnim nastupima glumaca u zacijelo najboljim ulogama njihovih karijera.

Na mapi Movielanda filmovi se nalaze u kvadrantima G2 i H2:

Moj izbor Mire Furlan i još tri s mape Movielanda na TV-u i u kinu / petak 21.06.2019.

Witness for the Prosecution

Witness for the Prosecution

Kino Tuškanac 19.00.

Sir Wilfrid Roberts stari je i ugledni londonski odvjetnik koji unatoč narušenu zdravlju i brizi požrtvovne medicinske sestre Plimsoll, a nakon nedavno pretrpljenog srčanog udara zbog kojeg bi se trebao kloniti zahtjevnih slučajeva, odluči preuzeti naizgled unaprijed izgubljeni slučaj obrane Leonarda Volea. Vole je siromašni izumitelj protiv kojeg se na Središnjem kaznenom sudu vodi proces pod optužbom da je ubio svoju staru znanicu gospođu French, bogatu sredovječnu udovicu, a s ciljem da se domogne njezine imovine koju mu je oporučno ostavila u nasljedstvo. Vole tvrdi da je pokojnicu upoznao slučajno i da o oporuci nije ništa znao, a jedina osoba koja mu može pružiti alibi je njegova supruga, glumica njemačkog podrijetla Christine. No kad se pokaže da Christine želi svjedočiti na strani optužbe, odnosno protiv vlastitog muža, Sir Wilfrid će shvatiti da je ionako težak posao postao još teži.

Godine 1958. nominirana za šest Oscara, uključujući one za najbolji film, redatelja te glavnu mušku (sjajni Charles Laughton) i sporednu žensku ulogu, za koju je odlična Elsa Lanchester iste godine osvojila Zlatni globus, izvrsna sudska krimi-drama Billyja Wildera adaptacija je istoimenog kazališnog komada i kratke priče Agathe Christie. Prozni i dramski zaplet izvornog djela scenaristi Billy Wilder i Harry Kurnitz (Hatari!, Mršavkova sjena) ponešto su proširili i prilagodili glumačkoj postavi, osobito Marlene Dietrich koja u jednoj sekvenci pokazivanjem nogu izazove kavansku tučnjavu, ali i Charlesu Laughtonu uz kojeg je prvi put nakon četvrt stoljeća i filma Privatni život Henrika VIII Alexandera Korde angažirana njegova supruga Elsa Lanchester. Pohvale za tumačenje glavne uloge dobio je i Tyrone Power, koji je nedugo nakon premijere preminuo od srčanog udara, a čiji se nastup smatra najboljim u njegovoj karijeri. Wilderova režija je očekivano maestralna, kombinacija krimića i sudske drame s crnohumornim elementima izvedena je besprijekorno, fotografija pet puta za Oscara nominiranog Russella Harlana (Crvena rijeka, Ubiti pticu rugalicu) je impresivna, a film je prema mnogima najuspjelija prilagodba nekog djela Agathe Christie. Ostvarenje prije gledanja kojeg je publici dano upozorenje da iznenađujući završni obrat ne otkrivaju svojim prijateljima i poznanicima, sama je Agatha Christie držala jedinom uspjelom adaptacijom njezine proze, da bi mu kasnije pridodala Ubojstvo u Orient Expressu Sidneyja Lumeta iz 1974. godine.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D5:

Kino Tuškanac 21.00.

The Lost Weekend, The Adventures of Baron Munchausen i Jules et Jim / ponedjeljak 01.04.2019.

U Jugoslovenskoj kinoteci je Mira Furlan odabrala danas za prikazati tri filma:

On the Waterfront, Out of the Furnace i Posebni dodaci posvećeni ZagrebDox-u / subota 09.02.2019.

Jules et Jim (program Stari dobri filmovi 50+ u kinu Kriterion) i Empire of the Sun / srijeda 29.08.2018.

Program se nastavlja sutra i prekosutra. Puno više na sljedećem linku.

CineStar TV Comedy 22.25.

Synecdoche, New York / CineStar TV 21.00 / 14.09.2017.

Otkud na Comedyju, Zevs te pito, možda po onoj Rambovoj:

Sunset Boulevard / Kino Tuškanac / 19.00 sati, srijeda 19.06.2019.

Sunset Boulevard

Sunset Boulevard

Jednog jutra, dok njegovo mrtvo tijelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju kući, ubijeni filmski scenarist Joe Gillis odluči gledateljima ispripovijedati kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci on je bio trećerazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove velikih studija u nadi da će mu neka od trivijalnih priča, napisanih na prazan želudac, biti prihvaćena. Među onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i mlada Betty Schaefer, čitateljica scenarija za utjecajnog producenta Sheldrakea i djevojka Joeova prijatelja Artieja. A onda je jednog dana, automobilom bježeći pred agentima porezne službe, Joe dospio pred staru vilu na Bulevaru sumraka. Začuvši energičan ženski glas koji ga je pozvao u kuću, Joe je otkrio da u oronuloj vili živi Norma Desmond, legendarna diva nijemog filma odavno zaboravljena od javnosti. Doznavši da o Gloriji brine ekscentrični njemački batler Max von Mayerling, Joe shvati da ga je ocvala diva zamijenila za pogrebnika njenog uginulog ljubimca čimpanze. No kad joj slaže da je uspješni i cijenjeni scenarist, Norma pozove Joea da se na neko vrijeme smjesti u kući i pomogne joj oko dorade scenarija za njezin navodno veliki povratnički film.

Godine 1951. od 11 nominacija za Oscara ovjenčana onima za najbolji scenarij, muziku i scenografiju, te nagrađena s četiri Zlatna globusa, impresivna noirovska drama Billyja Wildera, jedinog filmaša iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji se podjednako izvrsno snalazio u svim filmskim žanrovima, jedan je od najznačajnijih filmova svih vremena. Fascinantno ostvarenje posljednja je majstorova suradnja sa znamenitim scenaristom Charlesom Brackettom (Ninočka, Vatrene lopte, Major i malena), trostrukim oskarovcem koji je najveće uspjehe postigao upravo surađujući s Wilderom, i ujedno najmračniji i najtjeskobniji redateljev film. Priča o bizarnom odnosu ocvale dive i beskrupuloznog pisca trivijalnih filmskih sižea slojevita je karakterna studija u kojoj su portreti protagonista, redom životnih gubitnika, prikazani iznimno detaljno i uvjerljivo. Zaboravljena zvijezda nijemih filmova i propali scenarist (žigolo koji će u ključnom trenutku materijalno pretpostaviti emotivnom), mlada čitačica scenarija Betty i glumičin bivši suprug, a sad sluga i vozač Max, kutovi su svojevrsnog životno-ljubavnog četverokuta, krhke konstrukcije koja će se pod teretom emocija i moralnih dvojbi srušiti poput kule od karata i dovesti do zločina. Ta je konstrukcija sazdana od laži i dvoličnosti, od tlapnji i samozavaravanja, no sve se postupno razotkriva kao mreža velikih, bolnih obmana, neuspješnih pokušaja zaustavljanja vremena i kupovanja mladosti i ljubavi, kao imitacija imaginarnog života „na visokoj nozi”. Antologijski prizori nižu se od samog početka. Sekvenca u kojoj nas narator, čiji leš pluta u bazenu, uvodi u zbivanja, iznimno sugestivno stvara tjeskobni, zapravo noirovski ugođaj koji će, fotografijom tamnih tonova i mračnim, gotičkim interijerima, ali i ciničnim Joeovim komentarima, film zadržati do kraja.

FIlm se na mapi Movielanda kao remek-djelo nalazi u kvadrantu E4: