White God i Sedmica korejskog filma u Kinu Meeting point / 14.10.2019.

White God

White God

HRT3 23.05.

Film je prikazan na dvadesetom SFF-u 2014. godine u okviru Takmičarskog programa – Gala projekcije. Iz žurnla festivala:


Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Sedmica savremenog korejskog filma u Kinu Meeting point:

14.10.2019. // 20.00
Tunel / Tunnel /Teoneol, 2016.
(Akcija, drama, 126 min.)
Režija: Seong-hun Kim

“35 dana očajničke borbe za opstanak”

15.10.2019. // 20.00
Majka / Mother / Madeo, 2009.
(Kriminalistički, drama, triler, 129 min.)
Režija: Joon-ho Bong

“Ne vjeruj nikome. Idi i pronađi pravog ubojicu…”

16.10.2019. // 20.00
Čitač lica / The Face Reader / Gwansang, 2013.
(Drama, povijesni, 140 min.)
Režija: Jae-rim Han

“Ljudsko je lice utjelovaljenje prirode i nezina poretka”

17.10.2019. // 18.00
Naš svijet / The World of Us / U-ri-deul, 2016.
(Drama, obiteljski, 95 min.)
Režija: Ga-eun Yoon

“Dječji svijet izbliza, naizgled jednostavan, ali prepun emocionalnih previranja”

17.10.2019. // 20.00
Ljepota dolazi iznutra / The Beauty Inside / Byuti insaideu, 2015.
(Drama, romantika, 127 min.)
Režija: Jong-Yeao Baek

“Što biste učinili da se svaki dan probudite s drugačijim licem?”

Le grand bain, Sleepers i Honey, I Shrunk the Kids – odlični filmovi u 20.00 sati na TV-u / subota 11.10.2109.

CineStar TV Premiere 1 20.00 sati.

Na listi nagrade publike je odmah ispod Kapernauma na SFF-u prošle godine:


Veći prikaz

Scena nastupa vam bude razgalila srce kao oni curice u Little Miss Sunshine ili dječka u Napoleon Dynamiteu. Oba ova filma možete naći na listingu “gradova” 😀 Movielanda na sljedećem linku. A onda možete baciti oko i na mapu. Kako je u njihovom rangu možete onda misliti koliko je vrhunska ova fillgud komedija o sredovječnim dječkima koji treniraju sinkrono plivanje. 😀 😀 😀 Film se nalazi i na listi najboljih mi filmova neameričkih pogledanih u 2018. godini na sljedećem linku.

O filmu iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten iz kojeg je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i četvrtog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na ovom linku.

Prva Plus 20.00.

Nakon što nepromišljena psina protiv starog čovjeka pođe po zlu, četiri dječaka iz Hell's Kitchena osuđena su na godinu dana popravnoga doma u sjevernom dijelu države New York. Životi dječaka ondje će se promijeniti zbog brutalnih batina i ponižavajućeg zlostavljanja koje trpe od stražara koji bi ih trebali štititi. Nakon niza godina, kada su dvojica mladića optužena za ubistvo jednog od njihovih starih zlostavljača, užasni događaji iz njihove prošlosti dolaze na vidjelo. No budući da je jedan od mladića sada javni tužilac, čini se da će pravi zločinci napokon biti predani pravdi. Oscarom nagrađeni redatelj Barry Levinson u ovome je kontroverznom filmu okupio snažnu ekipu glumaca, uključujući Kevina Bacona, Billyja Crudupa, Minnie Driver, Oscarom nagrađenog Dustina Hoffmana, Brada Pitta te Oscarom nagrađenog Roberta De Nira.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu C7:

FOX Movies 20.05.

Pripremite se za avanturu života u hit-komediji Dušo, smanjio sam djecu. Rick Moranis glumi zaokupljenog izumitelja koji jednostavno nikako ne uspijeva osposobiti svoj elektromagnetski stroj za smanjivanje. Tada, kad slučajno smanji svoju djecu na visinu od 6 mm i baci ih u smeće, prava avantura počinje. Sada se djeca suočavaju s nevjerojatnim opasnostima dok se pokušavaju domoći kuće kroz džunglu vlastitog dvorišta. Uraganske prskalice. Pčele bombarderi. Odbjegla kosilica i još mnogo, mnogo više. U režiji oskarovca Joea Johnstona (vizuelni efekti, Otimači izgubljenog kovčega, 1981.), ovaj hit koji je probio sve rekorde pun je nevjerojatnih specijalnih efekata, urnebesne komedije, divlje jurnjave i neprestanih iznenađenja.

This Must Be the Place na TV-u i La Verite u Kinu Tuškanac / četvrtak 10.10.2019.

This Must Be the Place

This Must Be the Place

O2TV 21.00.

Na prvu čovjek kad pogleda poster konta šta je ovo Šon Pen k'o nakav maloumnik ovdje? A ono odličan film mlađahna Sorrentina koji je režirao vrhunsku La Grande Bellezzu

7zrcwYQ.jpg

03Kq4BS.png

i remek djelo od Mladog Pape

seriju. Najtoplije preporuke za sve od ovog dječka.

Film je prikazan na osamnaestom SFF-u 2012. godine u okviru programa Laško Summer Nights. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Žurnal osamnaestog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na ovom linku.

KIno Tuškanac 21.00.

Mlada i privlačna Dominique Marceau problematična je djevojka koja krajem 50-ih godina prošlog stoljeća u bijegu od jednoličnog i dosadnog svakodnevnog života u francuskoj provinciji stiže u Pariz. No umjesto priželjkivanog uzbudljivog i zanimljivog novog života u velegradu, Dominique će se ubrzo pod optužbom za ubistvo naći pred sudom. Optužnica ju tereti za ubistvo njezina ljubavnika Gilberta Telliera, koji je ujedno bio i zaručnik njezine sestre, a djevojčinu obranu zastupa odvjetnik Guérin, koji će pred tužiteljem Éparvierom poduzeti sve što je u njegovoj moći da Dominique spasi od giljotine. Tijekom sudskog procesa počet će se otkrivati i neugodni detalji iz djevojčine prošlosti i početka života u Parizu, sve ono što je radila i na što je bila spremna da bi opstala i uspjela u novoj sredini. U sudnici će se tako postupno stvoriti slika temperamentne i impulzivne mlade žene koja je u svom okruženju neprekidno nailazila na nerazumijevanje i loše tretiranje, te koja se upustila u ljubavnu vezu s darovitim i ambicioznim dirigentom, vezu koja je bila osuđena na tragičnu kob.

Godine 1961. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, u kojoj je iste godine nagrađena Zlatnim globusom (ravnopravno s dramom Djevičanski izvor Ingmara Bergmana), drama s elementima krimića suscenarista i redatelja Henrija-Georgesa Clouzota u vrijeme premijere bila je jedan od najiščekivanijih filmova godine. Produkciju djela pratili su brojni problemi, od narušena zdravlja samog redatelja koji je doživio srčani udar, preko njegovih čestih sukoba s u to vrijeme velikom svjetskom zvijezdom Brigitte Bardot (I bog stvori ženu, Parižanka, Tri koraka u ludilo), koji su od verbalnih ponekad bivali i fizičkim sukobima, do turbulentnih privatnih života glumaca. Bardot je tako tokom snimanja započela ljubavnu vezu sa svojim filmskim ,,suprugom” Samijem Freyjom (Neobična banda Jeana-Luca Godarda, Cesar i Rosalie Claudea Sauteta, Mala bubnjarica Georgea Royja Hilla), što je prouzročilo raspad njezina braka s Jacquesom Charrierom te naposljetku dovelo i do njezina pokušaja samoubistva. Film je postigao veliki komercijalni uspjeh u francuskim kinima, i zbog sjajne uloge Bardot, i zbog Clouzotove sugestivne režije i intrigantne teme, i zbog izražene kritike licemjernog i lažno moralističkog društva, i zbog redateljeva promišljena poigravanja gledateljskim voajerizmom kroz hičkokovski način na koji tijelo Brigitte Bardot koristi kao objekt privlačnosti.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D5:

Muškarci ne plaču, Ubice fazana i Sully / nedjelja 06.10.2019.

The Absent One

The Absent One

TV1 22.00.

Detektiv Carl, vođa Odjela Q za neriješene zločine, dobiva dosje o ubistvu brata i sestre iz 1987. godine. U to vrijeme sumnja je pala na šest prijatelja iz internata, ali policija nije imala dokaze. Devet godina kasnije, član te grupice priznao je zločin i otišao u zatvor. Grupica nekadašnjih studenata sada je ugledna skupina građana, ali njihova bolesna požuda nije se ugasila, dok se boje jedne beskućnice koja zna njihovu tajnu.

FTV 17.40.

Muskarci ne placu

Muskarci ne placu

FTV 21.30.

Film je prikazan na dvadeset i trećem SFF-u u okviru Takmičarskog programa. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i trećeg SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Ponoćni kauboj i Sve o mojoj majci u kinima Jugoslovenske kinoteke u Beogradu / ponedjeljak 30.09.2019.

Midnight Cowboy

Midnight Cowboy

Jugoslovenska kinoteka (Kosovska 11) 20.00.

Film koji se ubio za jesenje skrletične kišne dane koji slijede.

Joe Buck (J. Voight) mladi je, siromašni, ali ambiciozni Teksašanin koji svoj provincijski gradić želi što prije zamijeniti svjetlima i mogućnostima New Yorka. Odluči napustiti rodno mjesto te se pun snova zaputi autobusom u New York. No, naočitom mladiću jedinu mogućnost brze zarade i lagodnog života pruži posao žigola koji on objeručke prihvati. Ipak, susret s prvom klijenticom Cass (S. Miles) ne protekne kako je Joe zamišljao, pa umjesto dobre zarade, Joe histeričnoj Cass mora platiti za taksi. Razočarani Joe uskoro upozna sitnog prevaranta Enrica Salvatorea Rizza (D. Hoffman) koji mu odluči pomoći da postane prava ‘gradska faca’.

“Jedan od najboljih američkih filmova šezdesetih.” “Prvi i jedini film s najstrožim predikatom X nagrađen Oscarom.” “Briljantan prikaz newyorškog polusvijeta i podzemlja.” Sve navedeno vezano je uz socijalnu dramu Ponoćni kauboj koja i pet decenija nakon premijere djeluje avangardno i provokativno. Literarni joj je predložak maestralna knjiga Jamesa Lea Herlihyja, cijenjenog romanopisca i dramatičara. Ekranizacije Herlihyjevog romana prihvatio se pokojni britanski redatelj John Schlesinger (1926.-2003.) kojem je Ponoćni kauboj u vrlo uspješnoj karijeri (Darling, Nedjelja, prokleta nedjelja) bio prvi hollywoodski projekt.

Scenarij je napisao oscarovac Waldo Salt (Povratak ratnika, Serpico), dugo godina proskribiran kao komunistički simpatizer. Upravo je Saltova prilagodba Herlihyjevog predloška urodila briljantnim spojem priče o potrazi za snovima i o ostvarenjima tih snova. U glavnoj je ulozi sjajni J. Voight kojemu je Ponoćni kauboj donio prvu nominaciju za Oscara (osvojio ga je za Povratak ratnika), a jednako je briljantan i nastup oskarovca D. Hoffmana (Kramer protiv Kramera, Kišni čovjek) koji je već dvije godine ranijim Diplomcem navijestio da je riječ o jednom od najboljih američkih glumaca posljednjih četrdesetak godina. Interakcija naivnog i istraumatiziranog Joea u interpretaciji J. Voighta i boležljivog prevaranta Rizza u izvedbi D. Hoffmana ostaje jednim od najuvjerljivijih glumačkih prožimanja suvremene američke kinematografije. Mučan, žestok, beskompromisan, do neba srkletičan, ali iznimno istančan, film je trijumfirao na dodjeli Oscara osvojivši tri nagrade: za najbolji film, najbolju režiju i najbolji scenarij, dok su na nominacijama ostali Voight, Hoffman, Miles i montažer Hugh A. Robertson.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova 1) 18.00.

Drama s elementima komedije. Manuela (C. Roth) živi u Madridu i radi kao koordinator za transplantaciju organa. Samohrana je majka i živi sa sinom Estebanom koji o svome ocu ne zna ništa. Na Estebanov sedamnaesti rođendan, majka i sin odlaze u pozorište, na Williamsovu dramu Tramvaj zvan čežnja. Nakon predstave, na ulici, Esteban pokušava dobiti autogram od glumice Hume Rojo (M. Paredes) i pred majčinim očima pregazi ga auto. Manuela se ne može vratiti dotadašnjem životu i odluči se vratiti u Barcelonu i potražiti Estebanova oca, koji i ne zna da je imao sina.

I u ovom filmu slavni Pedro Almodóvar, vješto balansirajući između melodrame i komedije, uz mnoštvo živopisnih likova čije se sudbine isprepliću u gotovo nevjerojatnim situacijama, uspijeva sve elemente povezati u skladnu i uvjerljivu priču. U njezinu je središtu Manuela – glumi je Argentinka Cecilia Roth koja je za tu ulogu nagrađena Goyom i Europskom filmskom nagradom. U Barceloni Manuela prvo potraži staru prijateljicu, prostitutku-travestita Agrado (oko tog su lika koncentrirani komični elementi filma, a izvrsno ga glumi Antonia San Juan). Algrado je upoznaje s redovnicom Rosom (ta je uloga već uspješnoj španjolskoj glumici Penélope Cruz donijela međunarodnu slavu), a Manuela ponovno susreće i kazališnu divu Humu Rojo (koju glumi Marisa Paredes, glavna glumica iz Almodóvarova filma La flor de mi secreto) i zbližava se s njom. Iako je svaka od četiri žene opterećena vlastitim problemima, sve predano sudjeluju u rješavanju problema ostalih.

Film je 1999. i 2000. osvojio više od trideset uglednih filmskih nagrada, među kojima je i Oscar za najbolji strani film. Osim u Americi (gdje je, uz Oscara, osvojio i Zlatni globus te nekoliko nagrada udruženja filmskih kritičara), najboljim stranim filmom proglašen je u Britaniji, Brazilu, Francuskoj (César i najbolja režija u Cannesu), Italiji, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj, a u Španjolskoj je nagrađen sa sedam Goya.

Film se kao remek-djelo na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

Relatos salvajes i Boyhood / srijeda 25.09.2019.

Relatos salvajes

Relatos salvajes

HRT3 23.00.

Odličan miks akcije i crnog humora u šest priča. Najtoplije preporuke. Film je prikazan na dvadesetom SFF-u 2014. godine u okviru Open air programa. Iz biltena festivala:


Veći prikaz

Pink Movies 11.00.

Snimljen tokom dvanaest godina s istom glumačkom postavom, Odrastanje Richarda Linklatera revolucionarna je priča o sazrijevanju viđena očima dječaka Masona (iznimna uloga Ellara Coltranea) koji doslovce odrasta na ekranu pred našim očima. Masonove roditelje glume Ethan Hawke i Patricia Arquette, a Lorelei Linklater, kojoj je ovo također prva uloga, glumi njegovu sestru Samanthu. Odrastanje prati klimav teren djetinjstva kao nijedan film dotad. Djelići adolescencije, od izleta i obiteljskih večera do rođendana i mature, te svih trenutaka između postaju transcendentalni, prikazani uza zvučnu kulisu koja se proteže nizom godina, od Coldplayeva hita Yellow do Deep Bluea grupe Arcade Fire. Tata je sinu napravio i komplaciju pjesama članova Beatlesa koje su oni snimili samostalno poslije nihovog raspada nazvanu Black album:

<3

Odrastanje je istodobno nostalgična vremenska kapsula nedavne prošlosti i oda odrastanju i roditeljstvu. Nemoguće je gledati Masona i njegovu obitelj a da ne razmišljamo o vlastitom putovanju. Film je prikazan u okviru Kinoscope programa također dvadesetog SFF-a. Iz biltena:

Veći prikaz

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu C6:

Bilten u kojem je tekst o Divljim pričama možete preuzeti na sljedećem linku, bilten s tekstom o Odrastanju možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadesetog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Fireworks i Bez ljubavi / utorak 24.09.2019.

Fireworks

Fireworks

Pink World Cinema 13.00.

Policijskom detektivu Yoshitaki Nishiju (B. Takeshi) život sve više sliči agoniji. Nedavno mu je ubijena kći, a voljena supruga Miyuki (K. Kishimoto) boluje od leukemije. Kad na nagovor svog kolege i najboljeg prijatelja Horibea (R. Osugi) ode s naoko rutinskog zadatka u posjet supruzi, dogodi se tragedija: Horibea napadnu iz zasjede i teško rane, a drugog policajca, koji ga je pokušao spasiti, ubiju. Nishija počne mučiti grizodušje, pa odluči iz korijena promijeniti život. Kako bi se riješio posla u policiji i bdio uz Miyuki, posudi veću svotu novca. Novcem želi pomoći i Horibeu, koji je nakon nesreće u invalidskim kolicima, a utjehu je pronašao u slikarstvu. Nishi ne želi dugovati mafiji, te naumi opljačkati banku ne bi li isplatio dug i s Miyuki krenuo na putovanje. No, mafijaši od njega zatraže i kamate na što Nishi ne pristane, pa radije izabere krvavi obračun.

Naslov sedmog i najpoznatijeg filma japanskog redatelja Takeshija Kitana kovanica je dviju riječi: hana na japanskom znači cvijet i simbolizira život, dok bi znači plamen i predstavlja pucnjavu, odnosno, smrt. Taj je bipolaritet i poenta samog filma, jer kroz priču o policijskom detektivu, posvećenom brizi za posljednje dane teško bolesne supruge, ali i suočenom sa zločinom i prijetnjama smrću, progovara ideja o vječnoj koliziji dobra i zla. Ovaj je filmski yin i yang urodio spojem lirske drame i nasilnih prizora, pri čemu se lirski elementi ne očituju samo u izrazima ljubavi i prijateljstva glavnog junaka, nego i u efektnoj uporabi fotografija slikarskih djela kao poveznica među segmentima fabule. Kitano je ne samo redatelj, scenarist i montažer filma, već je odglumio i glavni lik, a slikarska platna većim su dijelom upravo njegovi radovi. Treba napomenuti da je Kitano u glumačkoj podjeli predstavljen svojim umjetničkim imenom Beat Takeshi koje datira još iz dana njegove televizijske karijere. Premda se čini da je ovo i akcijski film, to je samo donekle točno. Prije je riječ o korištenju nasilja kao kontrapunkta središnje ljubavne priče čiji protagonisti gotovo ni ne komuniciraju, pa je dijalog u filmu, ne bez razloga, sveden na minimum. Uz Kitana, film je glumački trijumf i cijenjene japanske glumice Kayoko Kishimoto u ulozi supruge, te redateljeva kućnog glumca Rena Osugija (Brother) kao paraliziranog Hirobua. Film je, uz niz međunarodnih priznanja (Sao Paolo) dobitnik i Zlatnog lava na 54. međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji 1997., kao i nagrade “Five Continents” Europske filmske akademije.

Film je prikazan u okviru Open air programa četvrtog SFF-a 1998. godine i na mapi Movielanda se nalazi u kvadrantu H5:

oyQJPRH.png
{{{[[[(((<3)))]]]}}}

Odličan. Uz bok Levijatanu od istog režisera. Niko nikog ne voli više.:(((

XSIkGRU.jpg

HRT3 23.00.

Loše vijesti na radiju, na televiziji. Na poslu ne smiješ biti razveden, moraš biti ekstremni sportist ili vjernik. Ulaži u vanjštinu, pucaj selfije, uplakanu djecu samo onako u krevetac spusti. Potpuni stranac te za broj upita, daj mu ga samo tako i otiđi sjesti sa svojim dejtom.

Film je prikazan 2017. godine na dvadeset i trećem SFF-u u okviru Kinoscope programa. Iz biltena:


Veći prikaz

Mirsad Kličić (u rubrici Pod udarom zakona u okviru emisije Sedmica FTV-a) o Bez ljubavi:

 

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i trećeg SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

Il mercenario i Aferim! na TV-u, Ran u Kinu Tuškanac / subota 21.09.2019.

Ran

Ran

Kino Tuškanac 19.00.

U feudalnom Japanu tokom 16. stoljeća, arogantni, okrutni ali i pomalo senilni stari vladar Hidetora Ichimonji nakon pola stoljeća vladavine na svoj 70. rođendan poslije lova na veprove sinovima Tarou, Jirou i Saburou najavi da im namjerava prepustiti vlast. Štoviše, svojim jedinim nasljednikom proglasi najstarijeg Taroa, na kojeg snažan utjecaj ima njegova supruga Kaeda, koja se starcu želi osvetiti zbog smrti svog oca i braće. No najmlađi i ocu najodaniji sin Saburo odlučno se usprotivi toj prema njegovu mišljenju nagloj i nepromišljenoj odluci, zbog čega ga se tvrdoglavi Hidetora odrekne. Nakon što shvati da zahvaljujući razvoju događaja konačno stječe potpuni nadzor nad zemljom, Taro se uz pomoć Jiroa okrene protiv oca te ga protjera iz carstva. Ostavši potpuno sam, Hidetora će biti prisiljen suočiti se s posljedicama svoje nemilosrdne vladavine, a to je tek početak krvave borbe za vlast.

Godine 1986. od četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najboljeg redatelja, ovjenčan pozlaćenom Akademijinom statuom za najbolju kostimografiju, te iste godine nominiran za Zlatni globus u kategoriji najuspjelijeg filma s neengleskog govornog područja, impresivan povijesni ratni ep redatelja Akire Kurosawe temeljen je na glasovitoj Shakespeareovoj tragediji Kralj Lear te na srednjovjekovnoj japanskoj legendi o feudalnom gospodaru Môriju Motonariju iz perioda Sengoku. Filmom realiziranim u suradnji s američkim i francuskim producentima Kurosawa je prema vlastitim riječima ostvario svoj davni san, ekranizaciju Kralja Leara u kojoj su zbivanja transponirana u srednjovjekovni Japan, likovi triju kćeri iz izvorne tragedije zamijenjeni su sinovima, dok su neki likovi izbačeni a u odnosu na Shakespearea prenaglašena je važnost i utjecaj Taroove supruge Kaede. Konačni rezultat je nasilno, no istodobno i prilično suptilno ostvarenje koje odlikuju raskošna i ekspresivna vizualnost, energična režija s mnogo stila, dosljednost u slijeđenju Shakespeareove dramaturgije, efektno umetanje ironičnih i crnohumornih pasaža, pedantna razrada mizanscene, scenografije, kostimografije i svih izvedbenih segmenata, likovna estetiziranost koja se efektno prožima s akcijom te izvrsni glumački nastupi.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H7:

Image

Večeras na HRT3 ide emisija Posebni dodaci – Vesterni izvan Holivuda u okviru koje će biti prikazana tri filma. Dva od ta tri su:

HRT3 20.20.

Plaćenik je klasični špageti vestern čiju režiju potpisuje Sergio Corbucci, nakon Sergia Leonea najvažniji autor ovoga nekoć vrlo popularnog žanra. Plaćenik zapravo pripada podžanru ‘Zapata vesterna’, koji obuhvaća filmove čija se radnja odvija na američko-meksičkoj granici ili u Meksiku, u doba revolucije.

Poljski plaćenik na radu u Meksiku Sergei Kowalski (F. Nero) promatra klauna u cirkusu i prisjeća se njegove priče. Klaun je zapravo meksički seljak Paco Roman (T. Musante), koji se pobunio zbog zlostavljanja od strane okrutnog šefa, nakon čega je živ zakopan u pijesku. Dok prijatelji oslobađaju Paca, Kowalskog angažiraju braća Garcia da im prebaci nešto preko granice i nabavi oružje za revoluciju.

Njima je za petama okrutni zlikovac i kockar Curley (J. Palance). Ne prođe dugo i putovi Kowalskog i Paca se ukrštaju.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu H5:

Aferim!

Aferim!

HRT3 22.30.

U mjestu Svatovac kraj Lukavca, reći će kratka novinska vijestica u pedeset i osmoj godini preminuo je Nazif Mujić, 2013. godine dobitnik Srebrnog medvjeda u Berlinu za ulogu u filmu Epizoda u životu berača željeza našeg oskarovca Tanovića. Teška sudbina je prikazana u filmu, teška sudbina će, nažalost, Nazifa zadesiti i mimo platna. Po primitku Srebrnog medvjeda Nazif je želio izboriti bolji život. Nerijetko je bio na portalima. Kao komšija na Dobrinji ‘93. koji je pričao kako će iz opkoljenosti vrlo skoro preko Mojmila pobjeći u grad i Nazif je htio prodati svog Medvjeda i s porodicom otići živjeti u Njemačku. Susjed je do kraja rata ostao na Dobrinji, a Nazif do kraja života u Bosni.

Dvije godine po Nazifu na Berlinaleu 2015. godine Srebrnog medvjeda za najbolju režiju dobio je film Aferim! rumunjskog režisera Radu Judea. Novi val rumunjskog filma obično podrazumijeva filmove koji se bave rumunjskom stvarnošću i pride su u njenom prikazu hiperrealistični (takav je na primjer film režisera Judea Svi u mojoj porodici kojeg preporučujem također za pogledati). Aferim! nije jedan od tih filmova. On je s vremenom radnje smješten u prvu polovicu devetnaestog stoljeća u rumunjsku pokrajinu Vlašku. Tad je Rumunija na dvomeđi ruskih i turskih uticaja, a njome vladaju upravo turski vazali. Glavni likovi u filmu su neka vrsta šerifa Costandin i njegov pomoćnik i sin Ionita. Njih lokalni moćnik šalje naći odbjeglog Roma i njegovog roba Carfina koji ga je opljačkao, ali i spavao s njegovom ženom.

U serđoleonevskom vestern stilu, sudjelujući u tarantinovskim dijalozima, otac i sin kreću u potjeru. Potragu otac koristi kako bi u duhu vremena (samo tog ili i našeg?) odgajao svog sina. Tako ćemo se naći u vlastelinštvima, romskim čergama, seoskim sajmištima i drugim mjestima. Susret ćemo najrazličitije likove, a među njima će se ponajviše istaći pop kojem su Costandin i sin stali pomoći popraviti točak na zaprežnim kolima. Pop (ne doktor kao u Atheist Rapa) valja ogromnu količinu gluposti, a predrasudama do daske obojene izjave doseći će svoj vrhunac kad počinje opisivati najrazličitije narode i narodnosti. Tako po njegovim riječima, između ostalih, Mađari mnogo jedu, a Francuzi puno vole modu. Za sve narode pop po službi u rečenici bira subjekt, jedino će za Rome odabrati objekt: Cigane mnogo tuku.

Rijetko sam u susretu s Romima, eto nakon vremena sam pročitao nešto za njih vezano u tužnoj vijesti o Nazifu. Baš 2015. godine, prvog dana SFF-a na kojem je prikazan Aferim! u okviru programa U fokusu, zadesio sam se na Grbavici. Isparkiravao sam se s parkinga kraj šopinga. Zakačih zadnjicom svojeg zadnjicu drugog autića. Izađem da vidim šta prouzročih, kad dva dječaka Roma, od kojih će jedan:

– Da nisi pokušao pobjeći. Sad ću zovnuti vlasnika, on je bilder i sjedi u kafiću ovdje u šopingu. Maloprije sam ga vidio kad je ušao.

Jedared u žurbi kontam ma bacim ovu kesu smetlja onkraj Hošeta. Sedam je sati ujutro, ne bude me niko vidio:

– Hej ti, baci u kontejner tu kesu. Ovdje se odlaže samo papir., reče mi Romkinja kroz hartiju u onom na rešetke spremniku.

Oba puta sam se zapitao Koji vrag? No, to je bilo na prvu, drukčije kao i obično biva kad se zapitam na drugi, a kamoli peti ili šesti put. Džone, kad te stalno tlače i množe s nulom ne bi li i ti prvom prilikom koja ti se ukaže počeo provoditi (pa makar i prividnu) silu?

U press izjavi uz film Aferim! režiser Jude kaže: Ne znam koji psiholog je to rekao, ali znam za izjavu kako čovjek može biti mentalno zdrav samo ako zna otkud dolazi, gdje je sad i kamo ide. Vjerujem kako se isto može primijeniti ne samo na individue već i na cijela društva. Rumunjsko društvo neće nikad ozdraviti dok se ne suoči iskreno sa svojom prošlošću, kako recentnom tako i daljnjom.

Film je pun psovki, rasizma i mizigonije, ali ga toplo preporučam pogledati.

Iz biltena dvadeset i prvog Sarajevo Film Festivala iz 2015. godine (film je prikazan u okviru programa U fokusu):

Veći prikaz

Bilten u kojem je tekst o filmu možete preuzeti na sljedećem linku, žurnal dvadeset i prvog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku, a katalog na linku.

O Plaćeniku i odličnom Aferimu! u Posebnim dodacima:

 

U emisiji su nahvalili još jedna film Jueda – Najsretnija djevojka na svijetu:

Kubrick i Jude danas / srijeda 25.04.2018.

Odličan je i njegov:

Vera Drake / srijeda 18.09.2019.

Vera Drake

Vera Drake

CineStar TV Premiere 1 19.00.

Još jedan film omiljenog mi režisera Mike Leigha.<3 Teška priča, ali odličan film i najtoplija preporuka. Dobitnik Zlanog lava u veneciji 2004. godine. Film je prikazan na jedanaestom SFF-u 2005. godine u okviru programa Midnight Meetings. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Program jedanaestog SFF-a možete preuzeti na sljedećem linku.