Šest filmova velikana Kišlovskog i Posebni dodaci posvećeni njemu na HRT3 i This Is the End / subota 30.11.2019.

Prvi dio emisije Posebni dodaci posvećene Kišlovskom možete pogledati ovdje:

 

Ova televizijska drama bavi se mladićem koji želi okrenuti novi list nakon odsluženja trogodišnje zatvorske kazne. No njegovi snovi o boljem životu rasplinu se nakon što se silom prilika nađe u procjepu između korumpiranog šefa građevinske tvrtke i svojih kolega koji se odlučuju za štrajk.

Zdjecie

Kratki dokumentarni film. Nakon što je vidio fotografiju snimljenu na dan proslave kad su Varšavu oslobodili poljski i ruski vojnici, a koja prikazuje dvojicu dječaka s oružjem u ruci, redatelj Kieslowski se uputi u potragu za njima da vidi kamo ih je život odveo. Inače, u lajt verziji, cijeli film se može svesti na vic o dva brata blizanca:

Rođendan je dvojici braće. Blizancima. Dobili su darove. Prvi otvara i saznaje da je unutar njegovog darka mali set s vlakom. Tu su lokomotiva, vagoni, tračnice, baterije. Mali se okreće darivatelju i kaza: Huh, ko će sad ovo sve sklapati!

Drugi dječak otvara poklon i u njemu nalazi samo govance. Sav ushićen će: A di je poni!?

🙂

Drugi dio emisije Posebni dodaci posvećene Kišlovskom  možete pogledati ovdje:

 

Kratki TV film o učitelju iz malog grada u Poljskoj, koji dolazi u Varšavu da vidi svoju otuđenu ženu, koja se bavi aranžiranjem izloga. On se nada da će mu se ona prije vratiti, nego zatražiti razvod.

Poljski film o radničkim protestima u junu ‘76. u Radomu, viđen iz perspektive lokalnog sekretara Poljske ujedinjene radničke partije.

Film se zasniva na stvarnim događajima, ali su likovi izmišljeni. Jedan kratki radni dan snimljen je 1981. godine, ali je zvaničnu premijeru na televiziji imao tek 1996. godine. Međutim, tokom tih petnaest godina prikazan je mnogo puta u filmskim klubovima i filmskim emisijama.

Prva ljubav

Prva ljubav

Nakon odbijanja doktora da izvede abortus sedamnaestogodišnjoj devojčici, ona i njen dečko moraju se nositi s novonastalom situacijom. Oboje moraju naučiti preuzeti odgovornost za svoje odluke, uprkos brojnim teškoćama s kojima se suočavaju.

Romek Januchta (J. Machulski) osjećajan je i pošten mladić kojeg fascinira čarolija umjetnosti. Zaposli se kao krojač u operi. Suočen s realnošću prizora iza kulisa scenskih produkcija – čarkama, uskogrudnom zavisti, osvetoljubivosti i korupcijom – Romekove iluzije brzo ispare. Zbog pakosti jednog od izvođača Romekovog kolegu krojača otpuste, a Romek je prisiljen birati hoće li jarana zavaliti ili neće.

Film je osvojio glavnu nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Mannheimu u oktobru 1975., kao i mnogobrojne nagrade na državnim festivalima. Personel je prvi dugometražni film Kišlovskog.

HBO 20.00.

Totalna ludnica od komedije. Najtoplije preporuke.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F1:

Pet odličnih filmova u Jugoslovenskoj kinoteci / subota 09.11.2019.


Veći prikaz

Filmovi su izabrani u okviru programa:

Više o izboru na linku.

Više o filmu velikog Kišlovskog na linku.

FIlm se na mapi Movelanda nalazi u kvadrantu E5:

FIlm se na mapi Movelanda nalazi kao remek-djelo u kvadrantu H3:


Veći prikaz

Više o filmu na sljedećem linku.

FIlm se na mapi Movelanda nalazi u kvadrantu I5:

Rukopis nađen u Zaragozi na TV-u i dva filma Lyncha u Kinu Tuškanac / srijeda 04.09.2019.

Rekopis znaleziony w Saragossie

Rekopis znaleziony w Saragossie

HRT3 20.05.

U vrijeme Napoleonskih ratova, konjanički oficir pronalazi u Zaragozi staru knjigu o avanturama belgijskog kapetana Alfonsa van Wordena, koji na putu do Madrida biva uvučen u fantazmagoričnu, labirintsku mrežu priča isprepletenu duhovima arapskih princeza, kabalistima, španjolskom inkvizicijom, pustinjacima i drugim čudacima.

Za Rukopis nađen u Zaragozi (Rekopis znaleziony w Saragossie, 1965),  svoj najbolji film s brojnim međunarodnim nagradama (od kojih je najznačajnija ona u San Sebastianu) i jedno od iznimno značajnih djela ne samo poljske nego i europske kinematografije šezdestih godina (koje npr. vrlo cijeni i Martin Scorsese), redatelj Has posegnuo je za tekstom s početka devetnaestog stoljeća izvan Poljske malo znanog Jana Potockog, ekscentrična pisca koji je imao značajnu ulogu i u prosvjetiteljstvu, ali i u proučavanju Kabale, a život je okončao ritualnim samoubojstvom. Has je u njegovom djelu pronašao mogućnosti za najkompleksnije miješanje raznih vremenskih razina, ali i ispreplitanja onoga što gledatelj doživljava kao stvarnost s vizijama, halucinacijama i snovima, da bi se na kraju, zahvaljujući redateljevom majstorstvu, sve stopilo u jedinstveno ostvarenje koje pripada vrhuncima fantastike u svjetskim razmjerima.

Kino Tuškanac 19.00.

Sredovječni Frederick Treves kirurg je u jednoj bolnici u viktorijanskom Londonu koji u radu primjenjuje progresivne terapije anesteticima, te kojeg zaintrigira tragična sudbina Johna Merricka, nesretne „zvijezde” cirkuske trupe kojom upravlja nemilosrdni Bytes. Merrick je žrtva elefantijaze, bolesti koja mu je toliko deformirala lice da u javnosti preko glave mora nositi kapuljaču, a Bytes ga drži mentalno posve zaostalom kreaturom. No kao takav Merrick je atrakcija za posjetitelje cirkusa, a njegovo će stanje profesionalno toliko zainteresirati Trevesa da će ga naposljetku otkupiti od Bytesa te dovesti u bolnicu, da bi ga pregledao i pomogao mu. Kad ga predstavi svojim kolegama, Treves će im objasniti da su njegove facijalne deformacije opasne po život i da zbog prevelike lubanje mora spavati s glavom među koljenima, jer bi ga pri uobičajenom ležanju na krevetu njezina težina ugušila. Treves će proučavajući Merricka njega učiti govoriti te mu barem nakratko vratiti ljudsko dostojanstvo, no John će ubrzo postati žrtvom medija željnih atrakcija te se prometnuti u „nacionalnu nakazu” koje će se Bytes ponovo dočepati.

Godine 1981. nominirana za osam Oscara, uključujući one za najbolji film, režiju, glavnu mušku ulogu (John Hurt) i adaptirani scenarij, te iste godine ovjenčana trima nagradama BAFTA i nominirana za četiri Zlatna globusa, biografska drama suscenarista i redatelja Davida Lyncha temeljena je na knjigama The Elephant Man and Other Reminiscences sir Fredericka Trevesa i The Elephant Man: A Study in Human Dignity antropologa Ashleyja Montagua. Riječ je o drugom Lynchevu dugometražnom ostvarenju, realiziranom tri godine nakon njegova kultnog prvijenca Eraserhead, filmu koji je redatelja etablirao kao jednog od najdarovitijih i najintrigantnijih mladih filmaša. Osim sjajne i izuzetno sugestivne režije, obilježja jednog od najuspjelijih ostvarenja snimljenih krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća su impresivna crno-bijela fotografija dvostrukog oskarovca Freddieja Francisa (Ženska francuskog poručnika, Rat za slavu), izvrsna zvučna kulisa koja dojmljivo dočarava zvukove Engleske industrijskog doba druge polovine devetnaestog stoljeća, te odlični glumački nastupi oskarovca Anthonyja Hopkinsa i dvaput za Oscara nominiranog Johna Hurta (Ponoćni ekspres, 1984.). Film je nastao u produkciji komičara Mela Brooksa, koji je inzistirao da se njegovo ime ne koristi u marketinške svrhe, držeći da bi publika u tom slučaju pogrešno očekivala komediju.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu F6:

Kino Tuškanac 21.15.

Stari Alvin Straight 73-godišnji je veteran Drugog svjetskog rata koji u gradu Laurensu u Iowi živi s mentalno hendikepiranom kćeri Rose. Nakon što se jednog dana ne pojavi na redovitom piću s prijateljima, Alvina će pronaći kako leži na podu svoje kuće, zbog čega će mu liječnici savjetovati da se ostavi alkohola i duhana te da počne koristiti hodalicu. Nakon što odbije poslušati te savjete, Alvin će ubrzo doznati da je njegov brat Lyle, s kojim se prije više od deset godina posvađao i prestao razgovarati, doživio moždani udar i završio u bolnici. To će Alvina nagnati na zaključak da mu se pruža možda posljednja prilika za pomirenje s bratom, zbog čega odluči otputovati k njemu u stotinama kilometara udaljeni gradić Mount Zion. Za nevolju, Alvin nema ni automobil ni vozačku dozvolu, vid mu je vrlo slab i hoda oslanjajući se na dva štapa, a i odveć je ponosan da bi jednostavno kupio autobusnu kartu. Stoga on odluči sjesti na staru kosilicu te, njome vukući improviziranu prikolicu, krenuti na dugo putovanje cestama Iowe i Wisconsina, na putovanje tijekom kojeg će sresti brojne zanimljive i slikovite ljude.

Godine 1999. prikazana u konkurenciji festivala u Cannesu te godinu kasnije nominirana za Oscara u kategoriji najbolje glavne muške uloge, za koju je sjajni Richard Farnsworth, koji je nekoliko mjeseci nakon završetka snimanja počinio samoubojstvo, nominiran i za Zlatni globus, na istinitim događajima koji su se odigrali 1994. godine temeljena egzistencijalna drama najkonvencionalnije je i „najobičnije” ostvarenje u karijeri Davida Lyncha. Film ceste nominiran za Zlatni globus i u kategoriji najuspjelije izvorne muzike Lynchova dugogodišnjeg stalnog suradnika Angela Badalamentija, koji je kao suscenaristica, montažerka i suproducentica potpisala redateljeva bivša supruga Mary Sweeny, emotivna je, naglašenim humanizmom natopljena, nenametljivo i vrlo sugestivno režirana, dojmljivo atmosferična, fotografijom dvostrukog oskarovca Freddieja Francisa sjajno snimljena te izuzetno raspoloženo glumljena priča iz stvarnog života. Tu priču Lynch obrađuje na originalan, osebujan i jedinstven način, kloneći se uobičajenih obilježja svog autorskog prosedea, poput enigmatičnosti, nadrealnih elemenata i psihotičnih karaktera, te se okrećući humornom i empatično ironijskom bavljenju tipičnim ljudskim osobinama kakve su sentimentalnost, tvrdoglavost, glupost, upornost, tolerantnost, želja za oprostom i dakako ljubav.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu B4:

Pored mene i film Kišlovskog / srijeda 31.07.2019.

RTS1 13.45.

Slažem se sa svime što je dječko iznio (slijede spojleri):



Film je prikazan na dvadeset i prvom SFF-u 2015. godine u okviru programa Pretpremijere. Iz kataloga festivala:

Veći prikaz

HRT3 20.05.

Poljski film o radničkim protestima u junu ‘76 u Radomu, viđen iz perspektive lokalnog sekretara Poljske ujedinjene radničke partije.

Film se zasniva na stvarnim događajima, ali su likovi izmišljeni. Jedan kratki radni dan snimljen je 1981. godine, ali je zvaničnu premijeru na televiziji imao tek 1996. godine. Međutim, tokom tih 15 godina prikazan je mnogo puta u filmskim klubovima i filmskim emisijama.

Skupljači perja, Personel i Point Blank / ponedjeljak 22.10.2018.

Skupljaci perja

Skupljaci perja

RTS1 13.30.

Skupljači perja je jugoslovenski film režisera Aleksandra Saše Petrovića snimljen 1967. godine. Radnja filma se bazira na životu Roma u jednom selu na sjeveru Vojvodine, ali film se bavi daleko složenijim temama poput ljubavi, međuetničkim i socijalnim odnosima.

Film Skupljači perja se smatra za jedan od najznačajnijih filmova crnog talasa i jugoslovenske kinematografije uopće.

HRT3 23.10.

Romek Januchta (J. Machulski) osjećajan je i pošten mladić kojeg fascinira čarolija umjetnosti. Zaposli se kao krojač u operi. Suočen s realnošću prizora iza kulisa scenskih produkcija – čarkama, uskogrudnom zavisti, osvetoljubivosti i korupcijom – Romekove iluzije brzo ispare. Zbog pakosti jednog od izvođača Romekovog kolegu krojača otpuste, a Romek je prisiljen birati hoće li jarana zavaliti ili neće.

Film je osvojio glavnu nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Mannheimu u oktobru 1975., kao i mnogobrojne nagrade na državnim festivalima. Personel je prvi dugometražni film Krzysztofa Kieślowskog.

HRT 2 23.55.

Walker (L. Marvin), njegova žena Lynne (S. Acker) i partner Mal Reese (J. Vernon) opljačkali su velik novac. Pri diobi plijena u praznoj ćeliji nekadašnjeg zatvora Alcatraza Reese zapuca na Walkera i pobjegne s Lynne i dolarima. Walker teško ranjen ipak preživi i nakon dvije godine želi se osvetiti Reesu i uzeti svoj dio. Reese je u međuvremenu postao jedan od glavnih ljudi u moćnoj gangsterskoj organizaciji. Policijski inspektor Yost (K. Wynn) želi ih uništiti tako da u to uključi Walkera pa mu otkrije adresu na kojoj sad živi Lynne.

U vrijeme premijere malo je kritičara uočilo koliko je Point Blank dobar film. Britanski redatelj John Boorman na posve je originalan način ujedinio film noir i Walkerov tok svijesti koji kao da je stigao iz modernističkih djela Alaina Resnaisa. Taj spoj američke izravnosti i žestine s europskim stilskim rafinmanom načinio je od Point Blanka legendaran, kultni film. Lee Marvin ostvario je ulogom Walkera nezaboravan tip “staromodnog” individualista koji se ne snalazi u svijetu kojim vladaju (kriminalne) korporacije. Snimljeno prema romanu Lovac Richarda Starka (pseudonim kojim se koristio pisac krimića Donald E. Westlake).

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu I5:

Danas dva filma Kišlovskog i emisija o njemu / četvrtak 11.10.2018.

Posebni dodaci o Kišlovskom kreću na HRT3 u 23.05.

Zdjecie

Zdjecie

HRT3 23.15.

Kratki dokumentarni film. Nakon što je vidio fotografiju snimljenu na dan proslave kad su Varšavu oslobodili poljski i ruski vojnici, a koja prikazuje dvojicu dječaka s oružjem u ruci, redatelj Kieslowski se uputi u potragu za njima da vidi kamo ih je život odveo. Inače, u lajt verziji, cijeli film se može svesti na vic o dva brata blizanca:

Rođendan je dvojici braće. Blizancima. Dobili su darove. Prvi otvara i saznaje da je unutar njegovog darka mali set s vlakom. Tu su lokomotiva, vagoni, tračnice, baterije. Mali se okreće darivatelju i kaza: Huh, ko će sad ovo sve sklapati!

Drugi dječak otvara poklon i u njemu nalazi samo govance. Sav ushićen će: A di je poni!?

🙂

HRT3 23.45.

Kratki TV film o učitelju iz malog grada u Poljskoj, koji dolazi u Varšavu da vidi svoju otuđenu ženu, koja se bavi aranžiranjem izloga. On se nada da će mu se ona prije vratiti, nego zatražiti razvod.

Posebni dodaci se onda nastavljaju petnaest minuta iza ponoći na HRT3 također.

Dodatno, repriza emisije sve s filmovima je na rasporedu sutra (petak) na HRT3 u 09.00 sati.

Drugi dio emisjije o Kieslowskom Posebni dodaci možete pogledati ovdje:

Dekalog – Epizoda deset / ponedjeljak 20.08.2018. / Završetak ciklusa filmova Kšištofa Kišlovskog na RTS-u

Dekalog Epizoda deset

Dekalog Epizoda deset

RTS2 21.55.

Deseta i poslednja epizoda Dekaloga, vodi se desetom zapovijedi: “Ne poželi ništa što je tuđe”. Ova crna komedija prati priču o dva brata koji naslijeđuju vrijednu kolekciju poštanskih marki njihovog preminulog oca i uskoro postaju potpuno opsjednuti svojom iznenadnom srećom. Braća se ubrzo nalaze u nizu nesretnih okolnosti jer po svaku cijenu pokušavaju da zaštite i prošire svoje novootkriveno bogatstvo.

Dekalog se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7:

The Goonies i Dekalog – Epizoda devet / ponedjeljak 13.08.2018.

The Goonies

The Goonies

Park Hastahana u 21.00.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu B5:

Drama o bračnom paru koji se suočava s muževom impotencijom i ženinom nevjerom. Roman saznavši za svoje medicinsko stanje nagovara Hanku da uzme ljubavnika. Ona nevoljko pristaje, no Roman ubrzo postaje opsesivno ljubomoran. Odlučuje se ubiti ne znajući da Hanka već ionako namjerava prekinuti s ljubavnikom.

Dekalog se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu D7: