Priča je smještena u vrijeme II. svjetskog rata. Narednik Reisman (L. Marvin) je dobio zadatak skupiti i osposobiti borbenu jedinicu sastavljenu od društvenih otpadnika koji se nalaze u zatvoru. Svi ti ljudi krivi su za najteže zločine i osuđeni na doživotne ili smrtne kazne. Ta bi jedinica trebala izvesti težak tajni zadatak čiji je cilj ući i uništiti dvorac u okupiranoj Francuskoj u kojem se nalazi njemački glavni štab. Zajedno sa svojim pomoćnikom Bowrenom (R. Jaeckel), Reisman će se uhvatiti u koštac s nimalo lakim zadatkom – obukom neprilagođenih, buntovnih čak i psihički poremećenih ljudi kako bi od njih stvorio sposobne vojnike. Pod imenom “Dvanaestorica žigosanih”, ova će skupina krenuti na opasni zadatak s kojeg se većina njih neće vratiti.
Film se smatra jednom od velikih uspješnica redatelja Roberta Aldricha čijem su uspjehu pridonijela i slavna glumačka imena koja se ovdje pojavljuju. U vrijeme kada je snimljen film su držali izrazito nasilnim, ali je jednako tako bio iznimno popularan. Nominiran je za Oscara u četiri kategorije, a dobio je jednog.
Kriminalistički film. Mlada Španjolka koja se nedavno preselila u Berlin shvati da bi njezin flert s domaćim dečkom mogao biti koban kad se na večeri s prijateljima otkrije opasna tajna.
Među mnogobrojnim nagradama sa svjetskih festivala Srebrnog medvjeda je osvojila Sturli Brandth Grovlen za izuzetan umjetnički doprinos te nominaciju za Zlatnog medvjeda Sebastianu Schipperu.
HRT2 u 22.55 sati.
Odličan ratni film. Prag, 1942. Treći Reich na vrhuncu je moći i kontrolira većinu Europe. Reinhard Heydrich, uz pomoć svoje supruge Line uspeo se do vrha Nacističke stranke kao šef SS-a, Gestapa i kao tvorac „Konačnog rješenja“. Njegova bezobzirna i tiranska vlast nad okupiranom Čehoslovačkom navela je Hitlera da ga proglasi „čovjekom željeznog srca“. Međutim, mala skupina boraca iz češkog pokreta otpora, predvođena Janom Kubišem i Jozefom Gabčikom, pokušava zaustaviti nezaustavljivo i planira atentat na Heydricha koji bi ga učinio najviše rangiranim nacističkim vojnikom ubijenim za Drugog svjetskog rata. Temeljen na bestseleru Laurenta BinetaHhhH, Čovjek željeznog srca iznosi nevjerojatnu istinitu priču o tome kako su hrabri muškarci i žene iz Otpora žrtvovali sve u ime slobode.
Velika uspješnica i višestruko Oscarom nagrađeni film britanskog redatelja Davida Leana nastao je prema romanu Pierrea Boullea o ratnim zarobljenicima koje su u Burmi, 1943. godine, zarobili Japanci.
Skupina britanskih zarobljenika sa zapovjednikom Nicholsonom dobiva radni zadatak u logoru. Zapovjednik japanskog logora Saito ne pridržava se konvencije da su oficiri oslobođeni rada u zarobljeništvu i Nicholsonov otpor strogo kažnjava. Ne uspjevši slomiti otpor, te součen s činjenicom da most neće biti sagrađen u zadanom roku, Saito prihvaća Nicholsonov prijedlog da on i njegovi vojnici sagrade most na rijeci Kwai.
Pod Nicholsonovim zapovjedništvom i uz pomoć nekolicine oficira vojnici započinju graditi most. Most bi trebao služiti Japancima za dopremu vojske i ratnog materijala i premda bi bilo logično da britanski zarobljenici sabotiraju izgradnju kako bi most bio loše kvalitete, Nicholson ima drugu viziju. Smatra da most mora biti savršeno izgrađen kako bi ostao primjerom vještine i znanja britanskih vojnika.
S druge strane, američki zarobljenik Shears koji je iz Saitova logora uspio pobjeći i dokopati se britanske vojne baze, dobiva zadatak predvoditi skupinu vojnika radi uništenja logora i rušenja netom sagrađenog mosta.
Film je nagrađen sa sedam Oscara uključujući one za najbolji film, režiju, glavnoga glumca, kameru, montažu, scenarij i muziku od koje je najpoznatija ostala melodija zviždanjem Marš pukovnika Bogeya.
Redatelj sir David Lean poznat je po filmovima kao što su: Veliko očekivanje, Oliver Tvist, Kratki susret, Lawrence od Arabije, Ryanova kći, Doktor Živago, Put u Indiju i dr. Za svoj je rad višestruko nagrađivan. Dobio je dva Oscara i devet je puta nominiran za prestižnu nagradu.
Povijesni ratni film. Početkom juna 1944. godine neizvjesnost oko ishoda rata bila je na vrhuncu. Premda se znalo da Saveznici pripremaju veliku invaziju na okupiranu Europu, niko nije bio siguran u to kada i gdje će se ona dogoditi. Vremenska prognoza najavljivala je produžetak nepovoljnih vremenskih prilika, po čemu je njemačko vojno vodstvo zaključilo kako do savezničke akcije ipak još neće doći. S druge strane, saveznički vojnici već su danima bili u visokom stepenu pripravnosti, nestrpljivo čekajući da taj dan napokon dođe i prekine frustrirajuću neizvjesnost. Svjestan da više ne smije odgađati, general Eisenhower usprkos nepovoljnom vremenu 5. juna zapovijedi da invazija počne u zoru sljedećega dana. Nedugo zatim poletjeli su saveznički zrakoplovi puni padobranaca čiji je zadatak bio diverzijama pripremiti teren za iskrcavanje u Normandiji.
Trojica redatelja, petorica scenarista te vrlo angažirani producent bili su potrebni kako bi se na ekran vjerno prenijela prijelomna bitka Drugog svjetskog rata. Najduži dan, jedan od najvećih ratnih spektakala filmske povijesti, ekranizacija je istoimenog bestselera Corneliusa Ryana. Premda radnjom obuhvaća razmjerno kratko vremensko razdoblje – nekoliko sati koji su prethodili početku invazije te sami Dan D – Najduži dan ni po čemu nije skroman. S budžetom od 10 milijuna dolara (najskuplji crno-bijeli film prije Schindlerove liste), trajanjem od gotovo tri sata, pravom vojnom mašinerijom i rekvizitima, desecima hiljada glumaca i statista (uključujući i brojne profesionalne vojnike) te većinom originalnim lokacijama, producent Zanuck i ostatak ekipe uspjeli su na gotovo dokumentaristički način reproducirati zbivanja toga dana.
Ono što donekle kolidira s dokumentarističkim aspiracijama filma, ali svakako čini Najduži dan još atraktivnijim, jest glumačka postava kakva se skoro nikada ne viđa u istome filmu. Glavne uloge tumače: J. Wayne, R. Mitchum, H. Fonda, R. Burton, R. Steiger, R. Wagner, S. Connery te popularni pjevač Paul Anka, koji je za film napisao i naslovnu muzičku temu. Ovo veliko filmsko ostvarenje osvojilo je dva Oscara (fotografija i specijalni efekti) od pet za koje je bilo nominirano (scenografija, montaža, najbolji film), zatim nagradu Eddie Američkog udruženja montažera kao najbolje montirani dugometražni film, talijansku David di Donatello nagradu u kategoriji najboljeg stranog filma te Zlatni globus za najbolju filmsku fotografiju.
Druga epizoda četverodijelne dokumentarne serije o Bergmanu. Bergmanovi filmovi često su prožeti njegovim sjećanjima na djetinjstvo i odnosima s roditeljima. Mladenaštvo mu je teško palo, simpatizirao je nacistički režim, a na početku svoje redateljske karijere režirao je neke prilično loše filmove. Usprkos tome, uspio se dva puta oženiti i dobiti petero djece.
Film Frank Sinatra: Pjevač baršunastog glasa nas vodi iza kulisa gdje upoznajemo čovjeka u svijetu poznatog pod nadimkom The Voice. Kakva je osoba bio Francis Albert Sinatra i koji je bio ključ njegova uspjeha?
Otkrivamo čovjeka iza pobjedničkog smiješka i doznajemo zašto je Sinatra postao velika zvijezda, ikona i za mnoge, junak, iako je patio od posljedica brojnih trauma koje su obilježile cijelu jednu eru.
Osmi maj 1945. Zajednička borba poljskih domoljuba protiv njemačkih okupatora pretvara se u međusobni sukob dviju nepomirljivih ideoloških opcija – brojčano moćnije demokratske i, zahvaljujući potpori Crvene armije, nadmoćnije, komunističke. Maciej Chelmicki (Z. Cybulski), tipični pripadnik poljskog naraštaja čija se punoljetnost poklopila s početkom rata, ni zadnjega dana velikoga svjetskog klanja ne može izbjeći smrt. Prema nalogu prozapadne Zemaljske vojske, čiji je vojnik, zabunom umjesto istaknutog partijskog sekretara ubije nedužne radnike.
Gđa Müllerová obavijestila je svog stanara Švejka da je ubijen nadvojvoda Ferdinand. To se trebalo raspraviti u pivnici “Kod kaleža” gdje Švejka tajni policijski agent mami da govori o politici pa ga uhapsi zbog veleizdaje, kao i vlasnika pivnice Paliveca. Švejka ispituju policajci i psihijatri te ga puste jer je glup. Usprkos stalnim bolovima u nogama Švejk odluči prijaviti se u vojsku…
Na međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varyma 1957. redatelj filma Karel Steklý nominiran je za nagradu Kristalni globus. On je i napisao scenarij prema slavnom češkom satiričnom romanu Jaroslava HašekaDoživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu, iz 1923. u kojemu se ironizira i ismijava militarizam i imperijalizam tokom Prvog svjetskog rata.
Mentalno zdravlje mi je spasio u ratu, knjiga je puna provala. Možete danas na TV-u pogledati predstavu. U ovim teškim danima čitajte ga. Knjigu možete preuzeti na sljedećem linku.
Dobri vojak Švejk jedinstven je među književnim likovima. Od pojave prvih humoreski do završnog, velebnog romana Jaroslava Hašeka Švejk je nadrastao okvire običnog, priprostog i naivnog vojaka i postao simboličkom ikonom. Sve što čini Švejk čini iz najbolje namjere, u želji da razveseli svoje nadređene ili nekom od poznanika vrati uslugu. Pri tome ponekad nastoji i ponešto zaraditi. U odnosu na svijet koji ga okružuje, Švejk se u prvi mah uistinu može učiniti gotovo maloumnim glupanom čija djela proizlaze iz nerazumijevanja načina funkcioniranja sustava. No, on će ne jednom reći “Tako vam je to” razotkrivajući duboko razumijevanje manipulacija, kao i vlastitu spremnost da se toj manipulaciji vrlo uspješno izmakne. A Jozef Švejk se ne da samo tako oblikovati. On ostaje dobrohotan i dobronamjeran, vrlo prizeman i životan u svojoj namjeri preživljavanja. Od prvog prizora predstave njegov pasivni otpor raste i pretvara sve oko sebe u pravu satiru kojoj Švejk bespoštedno izvrgava sve oko sebe.
Sarajevo tokom rata u Bosni, grad pod udarom granata i snajpera, grad kojim bespomoćno kruže međunarodni promatrači i radoznali novinari. Jedan od njih, Britanac Henderson (S. Dillate), u početku tek neutralni promatrač, zainteresira se za sudbinu djevojčice Emire (E. Nušević), prepuštene samoj sebi u užasima rata. Odluči prebaciti je u Britaniju, pothvat vezan uz velike opasnosti.
Realiziran po uzoru na mnoge slične filmove s novinarima kao promatračima, a zatim sudionicima ratnih događaja film ipak mjestimično vrlo sugestivno dočarava tragično stanje u kojem se našlo Sarajevo. Winterbottom, prilično istaknuti redatelj novijeg naraštaja britanskih sineasta, okupio je ekipu dosta poznatih međunarodnih glumaca, na primjer Woodyja Harrelsona (Larry Flint), Emily Lloyd, Marisu Tomei i dr.
Snimljeno prema knjizi Natasha's Story novinara Michaela Nicholsona.
HRT3 večer sa subote na nedjelju 01.40 sati.
Pandemijska anksioznost (ili neki drugi uzročnik) možda vas probudi u pol noći pa pogledate ovaj zbilja i nenadano odličan film.
O Rogeru Cormanu gledao sam emisiju Posebni dodaci. Lik je svoje vrste. Ponukan emisijom skinuo sam The Intruder film, a i sjetio se da sam u Kinu 1. maj / Bosna – OpEnSoUrCe u jesen 2010. godine gledao njegov ludi film The Trip. Najtoplija preporuka. Dobre filmove je tamo Sale puštao, općenito, od 2010. do neke 2015. godine. Koje je filmove kao svojih deset najboljih iz Criterion kolekcije Rodžer izdvojio možete vidjeti na sljedećem linku.
HRT3 14.30.
Briljantna klasična komedija inspirirana bajkom Snjeguljica i sedam patuljaka. Plesačica (B. Stanwyck) koja se druži s gangsterima sakriva se u kući gdje osam uštogljenih profesora, s prof. Bertramom Pottsom (G. Cooper) na čelu, pokušava “definirati” slang za svoju enciklopediju. Ubrzo u to utočište znanosti dolaze i gansteri, a lijepa plesačica postaje smetnja i izazov šarmantnom i nespretnom mladom znanstveniku.
Film je nominiran za Oscara u četiri kategorije, među njima i za najbolju žensku ulogu (B. Stanwyck).
Iza filma u 16.20 sati također na HRT3 je drugi nastavak serijala Redatelji posvećen Billy Wilderu:
Wilderov opus je impresivan: od filma Ninočka, s Gretom Garbo, klasika noira Dvostruka obmana pa sve do Oscarom nagrađenih klasika kao što su Izgubljeni vikend, Bulevar sumraka i Apartman.
Odličan. Nažalost, nije curica sama kriva što je dijabolična. Krivi smo svi mi, da parafraziram Đoleta. I ovdje se Haneke, pored ostalog i skrajno, bavi novim formatima i načinima prikazivanja slike (pa i pokretne), u osamdesetim je to bio video, a sad videi s mobitela.
Film je prikazan na dvadeset i trećem SFF-u 2017. godine u okviru Kinoscope programa. Iz biltena festivala:
Velika uspješnica i višestruko Oscarom nagrađeni film britanskog redatelja Davida Leana nastao je prema romanu Pierrea Boullea o ratnim zarobljenicima koje su u Burmi, 1943. godine, zarobili Japanci.
Skupina britanskih zarobljenika sa zapovjednikom Nicholsonom dobiva radni zadatak u logoru. Zapovjednik japanskog logora Saito ne pridržava se konvencije da su oficiri oslobođeni rada u zarobljeništvu i Nicholsonov otpor strogo kažnjava. Ne uspjevši slomiti otpor, te součen s činjenicom da most neće biti sagrađen u zadanom roku, Saito prihvaća Nicholsonov prijedlog da on i njegovi vojnici sagrade most na rijeci Kwai.
Pod Nicholsonovim zapovjedništvom i uz pomoć nekolicine oficira vojnici započinju graditi most. Most bi trebao služiti Japancima za dopremu vojske i ratnog materijala i premda bi bilo logično da britanski zarobljenici sabotiraju izgradnju kako bi most bio loše kvalitete, Nicholson ima drugu viziju. Smatra da most mora biti savršeno izgrađen kako bi ostao primjerom vještine i znanja britanskih vojnika.
S druge strane, američki zarobljenik Shears koji je iz Saitova logora uspio pobjeći i dokopati se britanske vojne baze, dobiva zadatak predvoditi skupinu vojnika radi uništenja logora i rušenja netom sagrađenog mosta.
Film je nagrađen sa sedam Oscara uključujući one za najbolji film, režiju, glavnoga glumca, kameru, montažu, scenarij i muziku od koje je najpoznatija ostala melodija zviždanjem Marš pukovnika Bogeya.
Redatelj sir David Lean poznat je po filmovima kao što su: Veliko očekivanje, Oliver Tvist, Kratki susret, Lawrence od Arabije, Ryanova kći, Doktor Živago, Put u Indiju i dr. Za svoj je rad višestruko nagrađivan. Dobio je dva Oscara i devet je puta nominiran za prestižnu nagradu.
