Odmor gospodina Hulota i Dark Star / subota 13.06.2020.

Les Vacances de Monsieur Hulot

Les Vacances de Monsieur Hulot

HRT3 20.05.

Komedija je o “histeriji ljetovanja” na francuskoj rivijeri, u ugođaju gotovo prisilnog opuštanja i zabave, s galerijom vrlo pažljivo profiliranih likova, gostiju i ugostitelja, kao i maštovitim scenama. U filmu dolazi do izražaja egocentričnost glavnog lika, ali i njegova prirodnost u odnosima s ljudima. Komika se temelji na brižno razrađenim gegovima, teksta gotovo i nema. Film je prožet nježnom i melankoličnom poezijom svakodnevnog života takozvanih malih ljudi.

U filmu Praznični dan Jacques Tati naznačio je lik koji se u ovom filmu, a i u ostalim ostvarenjima zove gospodine Hulot. On je visok, nespretan, šutljiv i dobronamjeran čovjek koji njeguje svoj stil života.

Ovaj je film po mišljenju većine kritičara Tatijev najbolji film.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu H1:

Image

HRT3 22.55.

SF satira. U dvadeset i drugom. stoljeću čovječanstvo kolonizira obližnji svemir te tamo šalje misije čiji je zadatak uništiti nestabilne planete. Posljednjih dvadeset godina time se bavi posada svemirskog broda Dark Star čiji su članovi poručnik Doolittle (B. Narelle), narednik Pinback (D. O'Bannon), Boiler (C. Kuniholm) i Talby (D. Pahich). Njihovog preminulog zapovjednika Powella održava kriogeni sustav, dok rutinsku misiju prekidaju povremeno problemi s meteoritima. Prave nevolje počnu kada zataji brodskoi računar te se zaredaju kvarovi pri čemu se nadzoru otme i jedna od inteligentnih bomba koja pogrešno zaključi da ima božje poslanje.

Karijere mnogobrojnih poznatih redatelja obilježili su njihovi debitantski dugometražni filmovi. U slučaju proslavljenog američkog filmaša Johna Carpentera (Napad na policijsku stanicu, Noć vještica) to je Tamna zvijezda. Carpenter je na njemu počeo raditi još kao student s kolegom Danom O'Bannonom s kojim je napisao izvornu priču i scenarij. Proslavivši se kao koscenarist Oscarom nagrađenog kratkometražnog igranog filma The Resurrection of Broncho Billy iz 1970. čiji je tekst napisao sa samo dvadeset i dvije godine, odmah po završetku studija posvetio se radu na svom dugometražnom prvijencu. Film je u konačnici stajao šezdesetak hiljada dolara, ali je briljantan zajednički rad Johna Carpentera i Dana O'Bannona stvorio iluziju neusporedivo izdašnije produciranog projekta. Njih su dvojica odradili gotovo sve sami. Carpenter je režirao film, skladao muziku za njega te ga producirao, dok je O'Bannon nadgledao rad na specijalnim efektima, osmislio scenografiju i naposljetku montirao film. Uz to, preuzeo je jednu od uloga u filmu. Tamna zvijezda je univerzalna priča o čovjekovoj egzistenciji kontekstualizirana motivima SF žanra. Film je poslužio kao nadahnuće nizu kasnijih žanrovski istovjetnih projekata, poglavito budućem klasiku Alien čiji je koscenarist upravo Dan O'Bannon. Osim njega, u filmu glume još trojica debitanata B. Narelle, C. Kuniholm i D. Pahich. Carpenter je filmom trasirao karijeru jednog od najznačajnijih savremenih američkih redatelja žanra znanstvene fantastike i horora.

Paterson, Super 8 i The Heartbreak Kid / nedjelja 24.05.2020.

Image

Pink Horror 22.00.

Zamalo kao E.T. trideset godina poslije. Odličan.

Film se na mapi Movielanda nalazi u kvadrantu B5:

Image

Image

Pink Comedy 23.00.

Vrhunska komedija. Provala za provalom. Kad nisam umro kad je išla scena seksa. Nije ovdje džaba pri vrhu.

Image

Alternativna TV 21.00

Odličan film Jarmuscha. Slice of life prikaz jedne sedmice života pjesnika, a ujedno i mladog vozača autobusa u gradu Patersonu. Najtoplija preporuka.

Sve ide lagano u Patersona do stajanja busa. Upija sve oko sebe i piše pjesme, blizanci na sve strane, pjesnik sluša razgovore u busu, sve više djevojka boji zajednički dom u crno-bijelo, hoće svirati gitaru i pravi kolačiće. Svakim dolaskom doma on nju i ona njega fino i s ljubavlju pita kakav je bio dan. Svi oni epizodni likovi, šef u firmi s problemima, gazda kafane, curica bliznakinja i Emily Dickinson, Everret i djevojka mu su sjajni, Japanac na kraju. Cuko Marvin i razvljivanje poštanskog sandučića. Po stajanju zamalo plamteće buktinje :-D i savladavanju Everreta još mu i cuko satre notes. I onda sami kraj, susret s Japancem. Prazan notes na dar.

Velika istina na kraju filma: Prevođenje poezije je kao tuširanje s kabanicom. Ubolo me k'o prst u oko. To je ono što sam pisao i za prevod filmova generalno. To je cijela nauka, ali ne, mi skinemo prevod s titlovi.com i čitaš sranja dok gledaš neki odličan film. I sad dođe prevod na film o pjesniku. Teško to preveo s titlovi.com mojmir6786. I poeziju valja htjeti, željeti i osjećati, kao i ajvar. Nisam pjesnik, niti pišem pjesme, ali film je odličan!

Mirsad Kličić isto o filmu na sljedećem linku.

Agora, I Am Mother, The Hateful Eight i Leon / petak 15.05.2020.

Image

CineStar TV Premiere 1 19.30.

Rođena iz probnih epruveta u nuklearnom skladištu, usamljena tinejdžerica prva je od novog naraštaja ljudi koje je podigla ‘Majka’ – dobronamjeran robot stvoren da ponovno nastani Zemlju nakon što je čovječanstvo istrijebljeno. Kad neočekivano stigne žena koja počne lupati po vratima skloništa, tinejdžerica mora odlučiti primiti neznanku ili ne, i, posljedično se nađe u sukobu s njezinim roditeljem. Preko noći, neznanka posumnja u Majčine tvrdnje o vanjskom svijetu i krene otkrivati građu njihove izdvojene obitelji. Ne zna kome bi vjerovala, djevojka počne istraživati Majčinu dvojbenu prirodu i otkriva istinu njezine veće misije.

Image

Prva Plus 22.00.

Biografski film/drama. U četvrtom stoljeću nove ere Egiptom vlada Rimsko Carstvo, a zemlju potresaju snažni religijski sukobi. Aleksandrijskom knjižnicom ravna otmjena, mudra i iznimno obrazovana Hipatija (R. Weisz). Porijeklom Grkinja, ona je kći znanstvenika i filozofa Teona (M. Lonsdale), kojeg nadvisuje svojim znanjem, elokvencijom i mudrošću, kao i za ono doba vrlo naprednim razmišljanjima i stavovima. Dok se bori za očuvanje drevnih knjiga u kojima je pohranjena mudrost predaka, Hipatija istražuje moguću heliocentričnost, zbog čega dolazi u sukob s crkvenim dogmama i vođom kršćana Cyrilom (S. Samir). Hipatijini najbliži suradnici su oštroumni i privilegirani Orestes (O. Issacs), jedan od njezinih studenata, te mladi rob Davus (M. Minghella), koji je baš kao i Orestes zaljubljen u nju. No Davusa razdire dvojba između odanosti Hipatiji i čežnje za slobodom koju bi mogao ostvariti ako se pridruži kršćanima. Nakon što knjižnica bude opljačkana, sukob između Židova i kršćana će eskalirati, a kad kršćani zavladaju gradom, smjesta će biti zapovijeđeno pokrštavanje vlastele i svih utjecajnijih ljudi, pa tako i neukrotive i odlučne Hipatije.

Image

b92 21.00.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G5:

Image

HRT1 22.50.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu G6:

Brazil i Kontroll / utorak 21.04.2020.

Image

HRT3 21.35.

Orwellovo literarno remek-djelo 1984. poslužilo je Terryju Gilliamu (Kralj ribaraDvanaest majmuna) kao početna ideja za stvaranje još jedne filmske poslastice.Film je bio nominiran za dva Oscara (scenografiju i scenarij), a osvojio je dvije BAFTA-e (produkcijski dizajn i specijalni efekti), dvije nagrade Bostonskog udruženja filmskih kritičara (epizoda Iana Holma, posebna pohvala za produkcijski dizajn) te tri nagrade Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa (redatelj, film i scenarij).

Sam Lowry (J. Pryce) radi kao činovnik u jednom ministarstvu totalitarističke države koja se praktički guši u silnoj birokraciji. Državom hara skupina takozvanih terorista koji se uporno bore protiv tiranske vlasti. Jedan od glavnih protudržavnih aktivista je Harry Tuttle (R. De Niro), pa vlast izdaje zapovijed za njegovo hapšenje. Zbog birokratske pogreške policija uhvati nedužnog Harryja Buttlea. Kako sistem ne želi priznati pogrešku, Buttle je smaknut, a Lowry se treba ispričati žrtvinoj porodici. Na tom zadatku slučajno susreće djevojku Jill (K. Greist) koja mu se neprestano pojavljuje u snovima i mašti. Jill isprva ne želi razgovarati s Lowryjem vjerujući kako je isti kao i svi vladini ljudi, ali se ubrzo uvjeri u njegove dobre namjere. Kako se i ona nalazi na vladinoj crnoj listi, Lowry joj pokušava pomoći.

1984. je bila početna ideja, jer sve je ostalo u filmu plod autorove neobuzdane kreativne snage. I knjiga i film pokazuju sumornu i beznadnu budućnost, no Gilliam za razliku od Orwella ne vidi vladajuću elitu represivnog totalitarizma kao nepogrešivu i bešćutnu mašineriju čija strahovlada uvlači podređenima užas u kosti. U njegovoj je viziji vladajući mehanizam takvog društva pun rupa i pogrešaka, a njegovi izvršioci karikirani i u svakom pogledu nesavršeni. S tim u skladu i Gilliamov je Veliki brat (čija je sveprisutnost, usprkos nespominjanju, osjetna), nasuprot Orwellovoj sivoj eminenciji sotonskih karakteristika, svemoćni tiranin s izrazitim smislom za gorak i okrutan humor.

Dakle, sve je u Gilliamovom filmu pomaknuto (uključujući i izvrsne izvedbe glumačkog ansambla) i začinjeno znatnom dozom ironije te upakirano u kolaž pomno osmišljenih i izvrsno realiziranih prizora zapanjujuće scenografije i osebujne atmosfere. Gilliam nije pristajao na kompromise tijekom produkcije filma pa je ostvario gotovo sve svoje vizualno-sadržajne zamisli. Na vizualnoj je razini tako i najbolje jer malo bi tko na dojmljiviji način prikazao ovakvo društvo budućnosti. Slične su odlike krasile i redateljeva prijašnja ostvarenja. Gilliam je pažnju javnosti prvi put privukao pridruživši se britanskoj skupini komičara Monty Python i osmislivši ekstravagantne animacije za njihovu seriju Leteći cirkus. Ubrzo je počeo i režirati, a već su njegovi raniji filmovi (Monty Python i Sveti GralTime Bandits) otkrili kako je riječ o vrlo nadarenom autoru originalnog vizualnog izražaja. Gilliam se ne zadržava samo na pojavnoj estetici. Njegovi su filmovi i intelektualno prilično zahtjevni. To se pogotovo može primijeniti na Brazil, autorovo najvažnije djelo dosadašnje karijere koje predstavlja savršen spoj forme i sadržaja i s pravom se nalazi na ljestvicama kultnih filmskih ostvarenja.

Na mapi Movielanda se nalazi u kvadrantu F1:

Image

U okviru istog kvadranta toplo preporučujem ludu mađarsku komediju Kontroll o revizorima u podzemnoj željeznici. Film je prikazan u okviru Regionalnog programa desetog SFF-a 2004. godine.

Matrix Revolutions i Pawn Sacrifice / subota 18.04.2020.

Image

BHT 20.00.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D2:

Image

Image

HRT3 08.25 i 22.10.

Nazvana je partijom stoljeća i privukla je više pažnje od bilo kog šahovskog takmičenja do tada i od tada. Svjetsko prvenstvo u šahu, održano u Rejkaviku 1972. godine, u kome su učestvovali Amerikanac Bobi Fišer i Rus, branilac titule, Boris Spaski, preraslo je u bojno polje Hladnog rata.

Žrtvovanje pijuna nam pokazuje šta se dešavalo iza scene i dopušta nam da zavirimo u psihu takmičara. Sovjetska škola šaha je dugo bila na vrhu i smatralo se da je Spaski nepobjediv. No najmlađi šahovski prvak, Fišer osvojio je sa dvadeset godina američko prvenstvo i postigao najbolji rezultat u istoriji. Živio je za šah, ali njegovu genijalnost zasjenila je ekscentrična ličnost i kontroverzni ispadi. Film prikazuje pogoršanje Fišerovog mentalnog stanja tokom ljeta 1972. godine, dok njegova paranoja i manija da održi koncentraciju prelaze granicu normale toliko da zahtijeva da se sve kamere uklone jer mu buka odvraća pažnju.

Ex Machina, 45 Years, Vlast i Poklon / petak 17.04.2020.

RTL četrdeset minuta iza ponoći.

Odličan SF. Na mapi Movielanda se nalazi u kvadrantu G2:

Image

Alternativna TV 20.50.

Otvoreno ću napisati i spojlati:
Stari kenjac je ispao bilde samo takvi.
Morao sam. 😀

Film je prikazan na dvadeset i prvom SFF-u 2015. godine u okviru programa Kinoscope. Iz biltena festivala (slijede spojleri):


Veći prikaz

Image

Cinemax 20.00.

Odličan triler o korupciji i kriminalu. Naći ćete ga na sljedećem linku među filmićima.

Image

HRT1 22.55.

Neloš triler.

Obrana i zaštita, Matrix Reloaded i Davitelj protiv davitelja / subota 11.04.2020.

Image

FTV 15.35.

Odlična crnohumorna drama koja je s mjestom radnje smještena u Mostar. To je topla priča o dilemama s kojima se suočava običan čovjek u Mostaru. No, film je i svojevrstan psihološki portret grada u kojem su još uvijek prisutne poslijeratne podjele. Film je prikazan na SFF-u 2013. godine i osvojio je specijalnu nagradu žirija, a Srce Sarajeva za najboljeg glumca na tom devetnaestom SFF-u za odličnu glumu dobio je Bogdan Diklić. U filmu glumi i naša glumica Nada Đurevska. Iz kataloga festivala:


Veći prikaz

Image

RTS1 21.10.

Odlična komedija Slobodana ŠijanaTaško Načić razorio.

Image

BHT1 20.00.

Na mapi Movielanda film se nalazi u kvadrantu D2:

Image

(Pre, post i) koronaški filmovi / 06.04.2020.

S linka izbor:

Time of the Wolf

Time of the Wolf

Hanekeovo Vrijeme vukova zbiva se u distopijskoj Francuskoj bliske budućnosti. Nedefinirana kataklizma uzrokuje urušavanje civilizacijskih funkcija, u gradovima nestaje hrane i vode, a ljudska masa stihijski hrli na selo. I ovdje – kao u Poštaru, ali i Mad Maxu – društvo tone u teror jačeg i socijalni darvinizam.

Haneke je prve ruke scenarija napisao uoči 11. rujna. U jednom je od intervjua rekao kako su prve ruke scenarija sadržavale detaljan opis postupnog civilizacijskog sloma. Htio je u njima uvjeriti gledatelja kao je distopijska putanja moguća. Kad se dogodio 11. rujna, Haneke je naprosto potrgao prvu polovicu scenarija i snimio samo drugu. Više nikog, rekao je, nije bilo potrebno uvjeravati da je takvo urušavanje moguće. Bome, nije ni nas.

Posljednjih godina zombi-apokalipse su jako ušle u srednju struju kulture. Nekoć domena krajnje alternative, zombiji su danas područje kojim se bave autori poput Dannyja Boylea, Jima Jarmuscha ili Alexa Garlanda. Istodobno, zombiji su izgubili subverzivni naboj i postali zezanje.

Osim u ovom slučaju. Jer, roman Britanca R. M. Careyja nije samo zombi apokalipsa, nego i jedna od najprovokativnijih političkih distopija dekade. Roman – po kojem je snimljen jednako izvrstan film Colma McCarthyja – zbiva se u svijetu koji su poharali zombiji, a preostali ljudi žive u enklavama izolacije. Zaplet knjige temelji se na bioetičkoj kontroverzi: što ako barem jedan od zombija – recimo, briljantna djevojčica – pokazuje kognitivne sposobnosti, svijest i afekt?

U trenutku dok virus/priroda “čisti” zemlju od metastaziranih ljudskih “nametnika”, zanimljivo je razmišljati o takvoj politici apokalipse. Kod Careyja zaraza služi tome da jedna vrsta ode, a druga i mlada stupi na njeno mjesto.

Riječ je o distopijskom filmu kojeg režijski potpisuje Meksikanac i budući oskarovac Alfonso Cuarón. Film je baziran na istoimenom romanu iz 1982., rijetkom izletu u SF kraljice engleskog krimića P.D. James. Film i knjiga se jako razlikuju, no imaju središnji zajednički motiv. U bliskoj budućnosti, ljudsku vrstu zahvati epidemija neplodnosti. Film se zbiva 17 godina nakon što je rođeno posljednje dijete, svijet tresu radijacija i kuga, a glavni junak se skrbi o čudu: mladoj, trudnoj imigrantici.

Nadahnuti kršćanstvom, knjiga i film pripovijedaju o egoističkoj kulturi koju priroda kazni neplodnošću i starenjem, da bi priroda (ili Bog) preživjelima naposljetku podarili obnovu. Danas u eri Covida-19 svjedočimo scenariju koji je okrutno obratan. Priroda i virus milosrdni su prema mladima, djeci i trudnicama koji zarazu prožive jedva okrznuti. Istodobno, priroda je najokrutnija prema starima i bolesnima koji od Covida-19 neproporcionalno stradavaju.

Umjesto prema scenariju milosrdne providnosti, virus se ravna prema scenariju darvinističke okrutnosti, likvidirajući stare, slabe i “suvišne”, one koji zauzimaju resurse, a ne pridonose sebičnom genu.