Jugoslovenska kinoteka (Uzun Mirkova 1) 20.30.

Chicago 1929. godine grad je kojim vladaju gangsteri, u kojem odjekuju ulične pucnjave i rade ilegalne točionice alkohola. U jednoj takvoj točionici, vlasnik koje je mafijaš Spats Colombo, sviraju dvojica siromašnih glazbenika, saksofonist Joe i kontrabasist Jerry. Nakon što jedne večeri u točionicu upadne policijska racija, Joe i Jerry jedva uspiju pobjeći te u potrazi za novim poslom odu u glazbenu agenciju. Kad doznaju da se u agenciji traže samo dvije glazbenice za ženski orkestar koji putuje na Floridu, razočarani Joe i Jerry se u snježnoj noći sklone u jednu garažu. Za nevolju, baš tu borave gangsteri koji su policiji izdali Colomba, a kad Colombo i njegovi ljudi ubrzo upadnu u garažu i počnu pucati, spasit će se samo Joe i Jerry. Svjestan da obojica moraju smjesta pobjeći, domišljati Joe dođe na ideju da se preodjenu u žene, Jerry u Daphne a Joe u Josephine, te prijave za članice onog orkestra. Nakon što s damama ubrzo krenu na put, Joe će se zagledati u atraktivnu pjevačicu Sugar Kane Kowalczyk, a kad stignu na Floridu na Daphne će oko baciti stari bogataš Osgood Fielding III.

Od šest nominacija za Oscara 1959. godine potvrdivši samo onu za najbolju scenografiju, Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg filma, glumice (Marilyn Monroe) i glumca (Jack Lemmon) nagrađena farsična komedija s elementima slapsticka ubrzo je stekla kultni status, da bi je članovi Američkog filmskog instituta naposljetku proglasili najboljom američkom komedijom svih vremena. Sasvim razumljivo, jer riječ je o virtuozno režiranom, izuzetno dinamičnom, energičnom, pomalo lascivnom i dakako subverzivnom ostvarenju, u kojem je Billy Wilder satiričkom oštricom podboo, izrelativizirao i podsmijehu izložio čitav tadašnji holivudski zvjezdani sustav. Spretno se poigravajući travestijom, spolnim identitetima i žanrovskim odrednicama romantične komedije, redatelj i glasoviti scenarist I. A. L. Diamond (Majmunska posla, Ljubav poslijepodne, Poljubi me, budalo) urnebesno duhovito i s figom u džepu propituju mačizam i društveno dominantni kult muškosti, dodirujući se tabu-tema slobodne ljubavi i homoseksualnosti. Unatoč ponekoj preforsiranoj sceni i mjestimice samodopadnom nastupu Tonyja Curtisa, koji povremeno kao da pokušava uskočiti u cipele Caryja Granta, riječ je o filmu bez trenutka praznog hoda, koji gledatelje osvaja iskričavim rafalnim dijalozima, slapstick humorom i raspoloženim, primjereno pomaknutim i autoironičnim nastupima glumaca u zacijelo najboljim ulogama njihovih karijera.

Na mapi Movielanda filmovi se nalaze u kvadrantima G2 i H2: